Puno se još toga mora popravljati i u velikim centrima kao što su Sarajevo, Tuzla, Mostar, Banja Luka. S druge strane, kada govorimo o tzv. “zlatnom satu”, postoje sredine u kojima pacijentima još uvijek nisu dostupne neke zdravstvene usluge, kaže dr. Jahić.

U posljednjih nekoliko godina u Bosni i Hercegovini je u odnosu na raniji period otvoreno više zdravstvenih centara u kojima se izvode interventne kardiloške procedure, prije svega koronarografija i implantacija koronarnog stenta.

To znači da su pacijentima sada daleko dostupnije usluge urgentne koronarografije koja se indicira kada se sumnja na akutni infarkt srca.

No i pored toga, prema riječima prof. dr. Elmira Jahića, kardiologa, i dalje je ubjedljivo na prvom mjestu pojedinačno uzrok smrti u BiH akutni infarkt srca, te da se generalno nešto manje od 50 posto svih umrlih odnosi na kardiovaskularne bolesti dok je svjetski prosjek 29 posto.

– Nažalost, značajno smo iznad svjetskog prosjeka. Postoje zemlje u kojima je udio ukupne smrtnosti od kardiovaskularnih bolesti 20 posto, što nam pokazuje da se ova bolest može puno uspješnije prevenirati, na vrijeme dijagnosticirati i puno uspješnije liječiti. To je naravno stvar zdravstvenog sistema u BiH. Pored toga što postoje interventni kardiološki centri, angio sale u kojima se vrše procedure koronarografije i ugradnje stenta, vrlo je važno da zdravstveni sistem funkcionira adekvatno i da se pacijenti na vrijeme prepoznaju u zavodima hitne medicinske pomoći – navodi dr. Jahić.

Pacijent koji dođe sa bolom u grudima, kako kaže Jahić, ne može čekati dva, tri sata u čekaonici ambulante, nego mu se u roku od 10 minuta mora uraditi EKG, a potom ga hitno uputiti u interventni kardiološki centar da se uradi koronarografija i ugradio stent kako ne bi došlo do značajnog oštećenja srčanog mišića koji je posljedica infarkta.

– Puno se još toga mora popravljati i u velikim centrima kao što su Sarajevo, Tuzla, Mostar, Banja Luka. S druge strane, postoje sredine u kojima pacijentima još uvijek nije dostupna ova vrsta zdravstvene usluge, kada govorimo o tzv. “zlatnom satu”, periodu nakon ozbiljne povrede ili akutnog medicinskog događaja, tokom kojeg su brza intervencija i transport ključna za opstanak pacijenta ili sprečavanje dugoročnih posljedica. To su Unsko-sanski kanton, Zeničko- dobojski, Srednjobosanski kanton… Pacijenti iz tih sredina i dalje mogu dobiti samo elektivne usluge. Puno je još prostora za rad na uvezivanju zdravstvenog sistema kako bismo smanjili smrtnost od akutnog infarkta s jedne strane i negativnih posljedica nakon srčanog udara s druge strane – istakao je dr. Jahić.

(TIP/Izvor: Faktor.ba/Foto: Faktor)