Najokorjeliji egzekutori narkomafije koriste pasoše BiH kada odlaze u ubilačke akcije. Ubice su snimljene kako u policiji podnose zahtjeve za regularne putne isprave BiH, koristeći identitete bh. građana. Pokradeni građani zbog toga stalno trpe neugodnosti na granici.

Piše: Azhar Kalamujić (CIN)

Optuženi plaćenik Kavačkog narkoklana Srbijanac Dušan Jovanović Giba je u maju 2022. godine u zvorničkoj policiji dobio pasoš Bosne i Hercegovine (BiH) sa tuđim identitetom da bi ubrzo zatim sa sarajevskog aerodroma odletio u Istanbul. Vratio se sredinom septembra, nekoliko dana nakon što je u Istanbulu ubijen Jovan Vukotić, vođa suparničkog Škaljarskog klana, navedeno je u informaciji Obavještajno-sigurnosne agencije BiH (OSA).

Jovanović nije odgovarao za ovo ubistvo, ali je uhapšen godinu kasnije kada se ponovo našao u glavnom gradu BiH zbog sumnje da priprema likvidaciju bh. zvaničnika. Istražiteljima je tada rekao da je onomad u Istanbul putovao sa krivotvorenim pasošem BiH kao Goran Stojanović. Tvrdio je da se tamo zadržao samo par dana radi operacije presađivanja kose. Zapravo, Giba je u Turskoj proveo tri mjeseca, pokazuju podaci Granične policije BiH.

Tužilaštva i policija sumnjaju da Gibini ubilački pohodi po Balkanu traju godinama. Jovanović je jedan od optuženih na suđenju pred Višim sudom u Beogradu za ubistva Alana Kožara i Damira Hadžića u julu 2020. godine na Krfu u Grčkoj. Ubistvo su organizovali Veljko Belivuk, Darko Šarić i Radoje Zvicer, krema narkopodzemlja na Balkanu. Jovanoviću je pripala uloga neposrednog izvršioca ubistva, navedeno je u optužnici Javnog tužilaštva za organizovani kriminal u Beogradu do koje je Centar za istraživačko novinarstvo (CIN) došao uz pomoć kolega iz Mreže za istraživanje kriminala i korupcije (KRIK).

U ovoj ubilačkoj akciji i njenoj pripremi sudjelovalo je više egzekutora srbijanske i crnogorske mafije. Najmanje trojica članova grupe su posjedovali regularne pasoše BiH sa lažnim identitetima, pokazuju dokumenti do kojih su došli novinari CIN-a.

Ubijeni Kožar i Hadžić su pripadali Škaljarskom klanu. Kavački i Škaljarski klan su velike kriminalne organizacije nastale u Kotoru, crnogorskom primorskom gradu. Njihovi pripadnici se godinama međusobno ubijaju radi premoći na evropskom tržištu droge.

Nije zabilježeno da je Jovanović po povratku iz Istanbula više ikada koristio bh. pasoš, a u septembru 2023. je u BiH ušao ilegalno i skrasio se u Sarajevu gdje se, prema policijskim informacijama, nalazila njegova nova meta.

Policija Republike Srpske (RS) je dobila informaciju da je Jovanović u Srbiji dobio 15.000 eura. Deset je ostavio supruzi dok je pet hiljada ponio u Sarajevo. „Novac mu je dat kako bi likvidirao policijskog službenika iz Sarajeva Miroslava P. Najvjerovatnije se radi o Miroslavu Plakaloviću, službeniku Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) Kantona Sarajevo“, piše u informaciji MUP-a Republike Srpske.

Plakalović je potvrdio za CIN da je bio moguća meta profesionalnog ubice. Kaže da su Jovanovića od ulaska u BiH samo pratili na molbu policije iz Grčke i da na početku nije bilo zahtjeva za njegovo hapšenje. Međutim, stvari su se promijenile. Srbijanska policija je saznala da Jovanović sprema ubistvo sarajevskog policajca te da je radi toga trebao preuzeti oružje u Mostaru.

„Stoga smo donijeli odluku da ga uhapsimo”, kaže i dodaje da ga nije uznemirila informacija da je Jovanović došao u BiH kako bi ga likvidirao.

„Nekako mi je postalo normalno ko god dođe, šta god se dešava, mene obavijeste da sam ja meta”, kaže Plakalović. Ovo je već treći put da je on meta ubica iz kriminalnih krugova.

Lokalna kriminalna grupa iz Istočnog Sarajeva je 2003. godine aktivirala dva kilograma eksploziva ispod njegovog automobila. Atentatori nikada nisu otkriveni. Petnaestak godina kasnije i ubica dvojice sarajevskih policajaca iz 2018. godine Aleksandar Macan riješio je da likvidira Plakalovića koji je bio svjedok i istražitelj u ovom predmetu. Macan se kasnije u sudnici izvinjavao, tvrdeći da nije mislio ozbiljno kada je u razgovoru sa partnerom putem Sky aplikacije najavljivao da će ubiti Plakalovića i pojesti mu srce.

Unatoč prijetnjama, Plakalović izbjegava policijsku zaštitu jer, veli, ne želi kolege dovoditi u opasnost. „Mislim da tu nema zaštite, tu može samo preventivno. I kada se sve isplanira i posloži što oni žele, ne možeš se nikada zaštititi. Eto, živim u Palama. Malo je to mjesto, svi znaju da sam ja imao problema. (…) Ja kad parkiram na jednu stranu zgrade, pet mjesta lijevo i pet mjesta desno su slobodni. To je tako, nažalost.”

„Bosanac mora da ode“

Tokom istrage koju je protiv Jovanovića 2023. godine vodilo Tužilaštvo Kantona Sarajevo (KS) zbog krivotvorenja pasoša ovaj Srbijanac je negirao da je u Sarajevu bio zbog prljavih poslova. Istražiteljima je rekao da je pobjegao od progona u Srbiji i straha za vlastiti život te da je radi skrivanja nabavio i krivotvoreni pasoš.

Međutim, njegova priča nije držala vodu. Jovanović je priznao da je najmanje jednom prelazio granicu BiH i Srbije, koristeći pasoš matične države u koji su bili upisani njegovi stvarni podaci. Naposljetku, policija je prilikom hapšenja u njegovom iznajmljenom stanu u zgradi „Sarajevo Tower“ pronašla pet hiljada eura, što je pojačalo sumnju da je informacija o plaćanju njegovih ubilačkih usluga u Srbiji bila tačna.

Transkripti prepiski koje je vodio putem Anom aplikacije sa prijateljima ukazuju na sumnju da je Jovanović posljednjih godina u nekoliko navrata učestvovao u planiranju barem jedne likvidacije. Srbijanske službe su tako bh. policijama dostavile izvještaje o prepiskama iz 2021. godine između Jovanovića i Darija Đorđevića Dekstera, srbijanskog kriminalca koji je, prema pisanju medija, u Austriji osuđen na doživotnu robiju zbog švercovanja drogom.

U jednom od takvih razgovora u maju 2021. godine Jovanović i Đorđević najavljuju likvidaciju izvjesnog Bosanca.

Jovanović piše Đorđeviću: „Ubićemo ga. Mora, buraz, nema šta, moramo to da završimo ili smo džaba krečili. Ja ću da preuzmem. To se završi za sedam dana“.

Đorđević odgovara: „On kad ode, otišlo je sve“.

Jovanović u Sarajevu nije bio sam. Isti dan je u bh. prijestolnici uhapšen i Darko Dulović koji je, također, godinu ranije uspio dobiti krivotvoreni pasoš BiH i vozačku dozvolu u Policijskoj upravi Zvornik.

Kao i Jovanović, koristio je ukradeni identitet. Dulović je putovao pod imenom Đorđe Kuga, najčešće na relaciji između BiH i Srbije.

Tadašnji tužilac Tužilaštva BiH Dubravko Čampara obavijestio je kantonalne kolege tokom njihove istrage da imaju posla sa ubicama, ali da u BiH nije formiran predmet protiv Jovanovića i Dulovića.

U spisima Tužilaštva KS koji su dati na uvid novinarima CIN-a nije bilo navedeno da su Dulović i Jovanović udruženo djelovali u Sarajevu. Ipak, Plakalović tvrdi da ih je policija pratila i da su se njih dvojica više puta sastajala u jednom lokalu na Dobrinji u Sarajevu. Oni su izvedeni pred Općinski sud u Sarajevu po zajedničkoj optužnici za krivotvorenje pasoša.

Obojica imaju ozbiljnu kriminalu historiju. Jovanović je 2014. i 2017. godine u Srbiji osuđen na ukupno osam godina i četiri mjeseca zbog teških krađa, nanošenja teških tjelesnih povreda, razbojništava te držanja oružja i eksplozivnih materija, dok je Dulović u Crnoj Gori dobio dvije i po godine zatvora zbog trgovanja drogom. Dok je ležao u zatvoru, Duloviću je suđeno i za ubistvo beogradskog kriminalca Siniše Milića, ali je nekoliko godina kasnije oslobođen optužbi.

Njih dvojica su pred sudom u Sarajevu priznali krivicu pa su početkom prošle godine osuđeni na po osam mjeseci zatvora. Pošto su u pritvoru proveli oko četiri mjeseca, preostali dio zatvorske kazne su pretvorili u novčanu. Platili su po 11.900 KM, nadajući se da će biti slobodni. Jovanović je nakon toga uhapšen u okviru istrage za ubistva na Krfu.

Nekoliko mjeseci nakon presude Jovanoviću i Duloviću policija je po nalogu Tužilaštva BiH uhapsila Marka Ikića iz Zvornika i još dva člana njegove grupe zbog sumnje da su posredovali kriminalcima iz regije pri izdavanju ličnih karata i putnih isprava BiH na osnovu falsifikovanih inostranih dokumenata. Njihovi klijenti su bili članovi organizovanih kriminalnih grupa za kojima su bile raspisane potjernice zbog teških ubistava i trgovanja drogom. Ovaj predmet je prebačen Okružnom javnom tužilaštvu u Bijeljini.

Miloš Pandrc iz Beograda, osuđeni trgovac kokainom i član klana Darka Šarića iz Srbije, oslanjao se na bh. vezu kada je 2020. u Loznici prekoputa Zvornika ugovarao nabavke bh. pasoša za prijatelje i poznanike. Pandrc i sam posjeduje regularni pasoš BiH na ime Velimir Đokić, izdat u Zvorniku.

Pandrc je u jednoj prepisci putem Sky aplikacije ponudio kolegi bh. pasoš za oko šest hiljada eura ili slovački po triput većoj cijeni.

Novinari CIN-a prikupili su dokaze koji pokazuju da je najmanje 60 vođa i utjecajnih članova kriminalnih klanova sa Balkana za deset godina dobilo regularne pasoše ili lične karte u: Banjoj Luci, Brčkom, Zvorniku, Sarajevu, Mostaru i Goraždu. Neki od njih su ih koristili u akcijama pripremanja i izvršenja ubistava u inostranstvu.

Iako su dolazili do bh. dokumenata uz pomoć različitih grupa u BiH, način na koji su to radili je ostao gotovo identičan. Prema podacima iz policijskih istraga, organizatori ovih poslova su imali pristup staroj bazi podataka gdje su mogli vidjeti koje osobe u BiH nikada nisu podnijele zahtjev za izdavanje ličnih dokumenata. Njihove podatke bi upisivali u falsifikovane lične karte u koje su dodavali svoje autentične fotografije. Uglavnom bi ovlastili osobe u BiH da u njihovo ime podižu uvjerenja o državljanstvu. Članovi istih grupa bi im obezbijedili potvrde o prijavi boravka na temelju lažnih ugovora o najmu stanova ili kuća. Prikupljenu dokumentaciju bi priložili u policiji, uz zahtjeve za pasoš. Tom prilikom su se fotografisali i ostavljali otiske. Lični dokumenti su im najčešće izdavani po ubrzanoj proceduri za nekoliko dana.

Radoje pred kamerom

Organizator ubistva vođe Škaljarskog klana Jovana Vukotića bio je Radoje Živković Žuti, još jedan lažni državljanin BiH. Ovaj Crnogorac iz Nikšića je istaknuti pripadnik Kavačkog klana. Za vratom mu je visila Interpolova potjernica pa je trebao pasoš BiH sa tuđim identitetom kako bi bez straha od hapšenja otišao u Istanbul.

Podigao ga je u Policijskoj upravi u Banjoj Luci u julu 2021. godine. Živković je prethodno angažovao grupu bivšeg banjalučkog policajaca Dalibora Ćurlika da mu pomogne u prikupljanju dokumentacije, navedeno je u izvještajima Uprave za organizovani i teški kriminal MUPRS-a.

On je prvo u Srbiji izradio falsifikovanu ličnu kartu na ime Andrej Jović, a potom je uz pomoć pripadnika grupe u administraciji Grada Banja Luka izvadio Uvjerenje o državljanstvu na ime Jovića. Ćurlik je Živkoviću obezbijedio potvrdu o mjestu boravka u kući njegove majke. Ova potvrda je, također, jedan od uslova za dobijanje pasoša. Ćurlik je potom odveo Živkovića u Policijsku upravu Banja Luka gdje su popunili formulare i predali zahtjev za izdavanje lične karte i pasoša na ime Andrej Jović.

Sve ovo su snimile nadzorne kamere u policiji. Zabilježeno je i kada je davao otiske prstiju te je i fotografisan za nove dokumente. Radoje Živković je opunomoćio Ćurlika da ga zastupa pa je ovaj Banjalučanin u njegovo ime početkom jula 2021. godine podigao pasoš, a dvije sedmice kasnije i ličnu kartu. Prema evidencijama Granične službe, Živković je sa lažnim pasošem već 24. jula odletio u Istanbul.

Tamo je u septembru naredne godine uhapšen pod optužbom da je organizovao grupu koja je dugo vremena pratila, a potom i likvidirala Jovana Vukotića. Radoje Živković je početkom ove godine osuđen na doživotnu robiju.

Turska policija je prilikom hapšenja ovog crnogorskog kriminalca zaplijenila ličnu kartu i bh. pasoš na ime Andrej Jović, ali sa Živkovićevom fotografijom.

Ćurlik je još najmanje četverici kriminalaca pomogao da se domognu bh. pasoša.

Nadzorne kamere u banjalučkoj policiji snimile su sredinom juna 2021. godine Ćurlika u društvu Marka Petrovića iz Beograda dok je predavao zahtjev za izdavanje pasoša na ime Đorđe Suša. Ovaj kriminalac je u službenim evidencijama MUP-a Srbije evidentiran za nasilničko ponašanje i ugrožavanje javnog saobraćaja. Ćurlik je po ovlaštenju Petrovića 17. juna preuzeo pasoš.

Već narednog mjeseca banjalučka grupa je bila angažovana na novom poslu – skupljanju dokumentacije za izdavanje krivotvorenog bh. pasoša za Almira Jahovića, utjecajnog člana Kavačkog klana iz Crne Gore. Za Jahovićem je bila raspisana Interpolova potjernica zbog učešća u pripremi ubistva dvojice članova suparničke grupe u Baru u Crnoj Gori.

Jahović je 2. augusta zajedno sa Ćurlikom u Banjoj Luci podnio zahtjev za izdavanje pasoša, a već dan kasnije bivši banjalučki policajac je kao opunomoćenik podigao putnu ispravu. Prilikom primopredaje pasoša Jahović i Ćurlik su uhapšeni u Banjoj Luci. Crnogorac je ubrzo izručen matičnoj državi.

Brčanska veza za Škaljarce

Dok se Kavački klan oslanjao na vezu u Banjoj Luci, pripadnici protivničkog Škaljarskog klana su 2020. godine dolazili do bh. pasoša u Brčkom, uz posredovanje Nikole Veina, srbijanskog državljanina koji je i sam imao krivotvoreni bh. pasoš, navedeno je u izvještaju policije Brčko distrikta.

Posredstvom Veina pasoše su u Brčkom, uz ostale, dobili: Ratko Živković, Krsto Vujić, braća Risto i Filip Mijanović, Marko Martinović, Božidar Punošević, Igor Milojević, Dejan Pavlović, Vladimir Ulam i drugi.

Podaci iz optužnice o ubistvima na Krfu otkrivaju, međutim, da je Ratko Živković bio krtica Kavčana u Škaljarskom klanu i da je sve vrijeme uhodio članove ovog klana i o njihovim namjerama i kretanju obavještavao članove suparničkog klana. Prema opisu iz optužnice, on je odigrao ključnu ulogu u lociranju dvojice Škaljaraca na Krfu jer je sve vrijeme komunicirao s njima i tako otkrio mjesto na kojem su se skrivali.

Istraga policije je pokazala da je većina kriminalaca posjedovala krivotvorene lične karte Srbije. Na ovim ličnim dokumentima nalazile su se autentične fotografije kriminalaca, ali su podaci glasili na druge osobe, državljane BiH koji nikada nisu podnosili zahtjeve za bh. dokumente. Policija nikada nije otkrila kako je Vein dolazio do podataka o državljanima BiH koji nisu koristili pravo da uzmu bh. dokumente. Sumnjali su da se radi o osobama koje su imale pristup staroj bazi podataka izdatih dokumenata. Međutim, ni u ovoj, ali ni u većini drugih istraga nisu pronađeni oni koji su kriminalcima dostavljali podatke o poželjnim identitetima.

Vein se istim poslom nešto ranije bavio i u Hrvatskoj gdje je pred Županijskim sudom u Zagrebu u oktobru prošle godine nepravomoćno osuđen na četiri godine i deset mjeseci zatvora u odsustvu. On je u Hrvatskoj pogodovao kriminalcima za 75 pasoša, za što je zaradio nešto više od milion KM. Cijena pasoša bila je od 7,5 do 15 hiljada eura.

Hrvatska je od Srbije tražila njegovo izručenje, ali ova susjedna država nije udovoljila njihovim zahtjevima. BiH nije poslala takav zahtjev.

Novinari CIN-a su, stoga, odlučili sami potražiti Veina na prijavljenoj adresi u stambenoj zgradi u naselju Borča kod Beograda. Komšije su tvrdile da je tu, ali se on nije odazivao na interfon stana. Vein se naposljetku novinarima javio posredstvom telefona jednog komšije. Tvrdio je da je u posjeti kćerki izvan Beograda i de se neće skoro vraćati. Negirao je da ima veze sa izdavanjem krivotvorenih pasoša u Brčkom, a rekao je da ne zna ni da je osuđen u Hrvatskoj na zatvorsku kaznu zbog istih stvari.

„Ja Vam ne čitam novine“, rekao je Vein novinaru CIN-a.

U pasošima koje su egzekutori narkomafije dobili na prevaru bili su unijeti ukradeni podaci građana BiH, ali sa autentičnim fotografijama kriminalaca. Neki od njih pasoše su koristili u vrijeme likvidacija članova suparničkih narkoklanova, a putne isprave su im pronađene tokom policijskih akcija nakon njihovog hapšenja.

Stočari iz Bačke na crvenim potjernicama

Prema podacima istrage iz Tužilaštva u Brčkom, Vein je pomogao dvanaesterici kriminalaca iz Srbije i Crne Gore da dođu do krivotvorenih putnih isprava BiH tako što je zloupotrijebio podatke isto toliko građana BiH. Neki od građana prilikom prelaska granice redovno doživljavaju neugodnosti jer ih elektronski sistem granične službe identifikuje kao kriminalce sa potjernice.

U selu Bački Brestovac u Srbiji novinari CIN-a su pronašli trojicu državljana BiH čiji su podaci zloupotrijebljeni. Njihove porodice su uoči rata iz Bijelog Bučja, sela kod Teslića, doselile u Bačku i tu započele novi život. Iako su zadržali državljanstvo BiH, niko od njih nije dizao bh. putne isprave.

Predrag Đurđević je 90-ih počeo novi život u Bačkoj Ravnici gdje je podigao farmu krava. Veli da nikada nije uzimao pasoš BiH niti je putovao izvan zemlje, dijelom i zbog toga što se plaši da bi mogao imati neugodnosti na granici.

„Sami znate, dok nekome dokažeš, neprijatno je, pitanje je gdje ćeš završiti”, rekao je Đurđević.

Njegove podatke je 2020. godine za potrebu krivotvorenja pasoša ukrao Ratko Živković koji se u krivičnim evidencijama Srbije nalazi zbog ubistva, nasilništva i trgovanja drogom. Prema navodima iz optužnice u Beogradu, ovaj Srbijanac je bio glavni organizator više ubistava u ime Kavačkog klana. Predragov identitet mu je trebao jer je za njim bila raspisana međunarodna potjernica.

Đurđević kaže da nije u strahu zbog toga što je ubica koristio njegov identitet, ali mu je neugodno zbog familije i jer su se policajci raspitivali o tome da li je prevarant.

Pravi pakao na granici zbog krađe ličnih podataka prolazi njegov rođak i komšija u selu Đurađ Trivunović. Identitet ovog stočara iz Bačke ukraden je za potrebe bh. pasoša Dejana Pavlovića, člana Škaljarskog klana iz Beograda, osuđenog trgovca drogom.

Prvi put Trivunović je doživio veliku neugodnost krajem augusta 2022. godine kada je sa svojom i porodicom supruge pokušao ući u BiH na Graničnom prelazu Šamac.

Rekli su mu sačekajte, kontrola, i ja sam sačekao, veli Trivunović i dodaje da mu je potom prišao granični policajac i saopštio mu da je na crvenoj Interpolovoj potjernici.

Njegova majka kaže da je uslijedila provjera koja je trajala dva sata: „Meni pritisak skočio. Čovek me smiruje, kaže, gospođo, izvini. Znam, majka ste, znam da ti nije lako. A još plus mala beba plače. Na suncu držiš bebu malu. Meni zbog djeteta još više“.

Nakon provjere utvrđeno je da Đurađ nije kriminalac za kojim je tragala policija pa su nesmetano ušli u BiH. Međutim, Trivunović je dva dana kasnije na povratku u Srbiju ponovo doživio neugodnosti:

„I opet isto. Kada se vraćam, dajem pasoš, a pasoš opet pocrveni“.

Nakon povratka u Srbiju pozvao je kriminalističku policiju u Brčkom da prijavi problem i kaže da su mu tada obećali da više neće biti zadržavan na granici.

„Kazali su mi skinuli smo te sada sa toga i više nećeš imati problema. I ja sam to tako i prihvatio. I poslije godinu dana sam opet išao i opet isto”, rekao je novinarima Trivunović.

Morao je angažovati advokata koji mu je obezbijedio potvrdu kriminalističke policije u Brčkom kako bi mogao neometano prelaziti granicu.

Međutim, nije ubijeđen da je ovim riješio svoj problem.

„I opet to nije čisto, opet nije sigurno skinuto sa poternice”, kaže Trivunović.

Putne isprave BiH u rukama balkanskog podzemlja

(TIP/Foto/Ilustracija: Dženat Dreković (CIN) i Željko Todorović (CIN)