Trbuhom za kruhom, ali vodite racuna o penziji. Ako u Sloveniji ne napunite punih 20 godina osiguranog penzijskog staza, nema…
Ko pobjeđuje u dostavi hrane – bh. Korpa ili španski Glovo?

U rastućem sektoru dostave hrane u Bosni i Hercegovini, dvije platforme privlače najviše pažnje – domaća Korpa i globalno prisutni Glovo.
U rastućem sektoru dostave hrane u Bosni i Hercegovini, dvije platforme privlače najviše pažnje – domaća Korpa i globalno prisutni Glovo. Na prvi pogled, obje bilježe rast prihoda i sve veći broj korisnika. No, kada se zagrebe ispod površine, otkrivaju se dva vrlo različita poslovna pristupa – jedan lokalno ukorijenjen i stabilan, drugi globalan i agresivan u ekspanziji, ali još uvijek opterećen značajnim gubicima.
Korpa – lokalna pouzdanost s izazovima održivosti
Korpa, čije su osnivačke poluge u rukama prepoznatljivih domaćih preduzetnika Adnana Budimlića i Emira Pilavdžije (poznatih i po platformi OLX), te Emira Granova i Melihe Hadžić, u 2024. je nastavila graditi povjerenje korisnika. Fokusirana primarno na narudžbe iz restorana, Korpa je u posljednje vrijeme počela značajno širiti ponudu i na trgovine, što sugeriše strateško usmjeravanje ka svakodnevnim potrebama korisnika.
Njihov prihod prošle godine iznosio je više od 7,3 miliona KM, što je rast u odnosu na 2023. No, ono što zabrinjava jeste snažan pad dobiti – sa gotovo 1,5 miliona KM godinu ranije na skromnih 22 hiljade KM. Istovremeno, broj zaposlenih porastao je na 95, što upućuje na proširenje kapaciteta, ali i povećane operativne troškove. Takva dinamika sugerira da Korpa ulazi u novu razvojnu fazu gdje se dobit žrtvuje zarad dugoročnog rasta.
Infografika/Akta.ba
Glovo – prihod raste, ali gubici i dalje ogromni
Glovo, koji u BiH posluje već četiri godine, djeluje potpuno drugačije. Kao brend koji posluje u desetinama zemalja, u BiH nastupa s globalnim znanjem i digitalnom infrastrukturom. U 2024. zabilježili su prihod od skoro 7,8 miliona KM – više čak i od Korpe – ali su istovremeno poslovali s gubitkom od preko 2,6 miliona KM.
Model poslovanja Glova oslanja se na mrežu partnerskih firmi koje zapošljavaju dostavljače, što omogućava fleksibilnost i brz rast, ali očigledno i stvara velike troškove. Pokušaj da kroz aplikaciju integrišu brojne segmente – od restorana, preko supermarketa, do cvijeća i prodavnica za kućne ljubimce – rezultirao je impresivnim skokovima u broju narudžbi u nekim kategorijama. Međutim, visoki troškovi akvizicije korisnika, širenja ponude i logistike, čine njihovo poslovanje još uvijek duboko neprofitabilnim.
Šta biraju korisnici?
Na jednoj strani imamo Korpu, platformu koja razumije lokalno tržište i zna šta bosanskohercegovački korisnik očekuje. Njihov put ka održivoj ekspanziji temelji se na postepenom širenju i sve većem oslanjanju na lojalnu bazu korisnika. S druge strane je Glovo, koji s mnogo većim kapitalom i ambicijama pokušava osvojiti tržište kroz raznovrsnost i široku dostupnost.
I dok Korpa pokazuje zrelost i umjerenost, Glovo svojom širinom ponude i pristupom “na sve strane” izaziva pažnju – ali još uvijek nema stabilnu osnovu u pogledu profita.
Posmatrano isključivo kroz prizmu profita, Korpa posluje bolje – ostvaruje pozitivne rezultate, iako sa smanjenom zaradom. Glovo je, uprkos većem prihodu, još daleko od financijske održivosti. Ipak, ne treba zanemariti ni dugoročnu ambiciju globalnog igrača, koji gubitke može koristiti kao investiciju za osvajanje tržišta.
(TIP/Izvor: Akta.ba)
Ostavite komentar
Vaša email adresa neće biti objavljena
NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne stavove Tip.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Zadržavamo pravo na provedbu cenzure ili potpuno brisanje komentara bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara, naš portal nije dužan pravovremeno obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima. Čitatelji registrovani u sistemu za komentare prethodne platforme mogu se registrovati ili prijaviti putem DISQUS, Facebook, Twitter ili Google+ korisničkih računa, koristeći novi, gore predstavljeni obrazac.