Redovni profesor Rudarsko-geološko-građevinskog fakulteta u Tuzli i član ugledne Evropske akademije nauka i umjetnosti, prof. dr. Nedim Suljić, bio je gost u razgovoru za Forbes Magazin, gdje je otvoreno i argumentovano govorio o ključnim infrastrukturnim izazovima u Bosni i Hercegovini – od izgradnje autoputa na Koridoru Vc, preko katastrofalne putne povezanosti Sarajeva i Tuzle, do višegodišnjih zastoja na tunelu Hranjen kod Goražda.

24 godine izgradnje Koridora Vc: Više politike nego betona

Profesor Suljić ukazuje na poraznu činjenicu da se autoput na Koridoru Vc, ključna saobraćajnica kroz BiH, gradi već 24 godine, a još uvijek nije završen ni njegovih 50%. Problem, kako kaže, nije u novcu – sredstva iz evropskih fondova i kredita su dostupna – već u političkim igrama i korupciji:

“Osnovni razlog su politička prepucavanja na svim nivoima vlasti. Tenderi se često prilagođavaju kompanijama bliskim vlasti. Građani s pravom nemaju povjerenja u proces javnih nabavki,” ističe profesor.

Tehnički izazovi, poput složenog terena punog vijadukta, tunela i mostova, dodatno usporavaju gradnju, ali nisu opravdanje za višedecenijsko kašnjenje.

“Problem je što nemamo povezane dionice koje su već izgrađene i pored toga imamo nepredviđene radove koji se događaju oko izvođenja pojedinih dionica zbog nedovoljnog obima istražnih radova pri izradi projektne dokumentacije. To je površno urađeno. Ako imamo mali obim istražnih radova i projektna dokumentacija će biti takva. Kad izvođač radova krene u otkope tunelskih cijevi ili izgradnju autoceste, onda nije rijedak slučaj da se dolazi na neke nepredviđene okolnosti što će usporiti radove i povećati cijenu izgradnje. To svakao nije opravdanje da se 24 godine radi na izgradnji.”

Tuzla–Sarajevo: Sramotno zapostavljena veza

Govoreći o putnoj komunikaciji između Tuzle i Sarajeva, profesor Suljić naglašava da je ta veza ključna ne samo zbog gustine stanovništva već i industrijskog značaja Tuzlanskog kantona:

“Za 120 kilometara puta, treba vam minimalno tri sata u normalnim uslovima. U lošim, i više. To je nedopustivo. Osim jedne treće trake koja ni danas nije funkcionalna, za 30 godina nije urađeno ništa.”

Smatra da je zanemarivanje ove saobraćajnice direktna kočnica za razvoj cijele države i obeshrabrenje za strane investitore.

Goražde – izolovani grad bez podrške sistema

Osvrćući se na višegodišnje muke sa tunelom Hranjen, koji bi trebao spojiti Goražde sa Sarajevom, Suljić kaže da je riječ o još jednom infrastrukturnom promašaju.

“Radovi su počeli sedam mjeseci prije nego što je izdato odobrenje za gradnju. Istražni radovi su bili minimalni, projektna dokumentacija nepotpuna. Došlo je i do potapanja dijelova tunela zbog neadekvatne odvodnje – sve to pokazuje koliko se nepripremljeno ušlo u ovaj projekat. Broblem je bio u komunikaciji nadzornih inžinjera i samog izvođača radova. Izvođač radova je prema FIDIC-u morao da uradi projektnu dokumentaciju i sva projektna rješenja koja su bila neophodna ako se naiđe na neke nepredviđene radove tokom bušenja servisne i glavne cijevi. Kada se nailazilo na nepredviđene radove , podrgrade koje su bile date projektnom dokumentacijom nisu odgovarale uslovima pravom stanju na terenu i onda izvođač, da bi što prije završio posao, daje neko projektno rješenje, ali bez istražnih radnji. Moraju se provesti ti radovi, geomehanika, geološki i hidrogeološki istražni radovi. Tu je poseban bio problem rijeke Čemernice i njenih podzemnih i površinskih voda. Tu je trebalo raditi sanaciju rasjeda da bi se mogao raditi edekvatan iskop samih tunelskih cijevi da ne bi došlo do potapanja tunela. Početkom februara 2021. godine je došlo do potapanja iskopanog dijela tunela servisne i glavne cijevi zbog neriješene odvodnje voda. Sve je to zbog nedovoljnog broja istražnih radova čiji je obim bio jako mali i normalno je da projektna dokumentacija ne može da bude potpuna. Ne mogu to završiti u naredne dvije godine.”

Dodaje da su ogromne količine podzemnih voda u tom području i da bi ih trebalo iskoristiti za vodosnadbijevanje Goražda, ali da trenutno ništa ne funkcioniše kako treba.

Struka ignorisana, politika odlučuje

Na pitanje koliko domaće institucije uvažavaju struku, profesor Suljić daje oštar, ali realan odgovor:

“Vlast ne sluša struku. Sve je stvar političkih zapošljavanja podobnih, a ne stručnih kadrova i korupcije. Pogledajte tunel Prenj – predviđen za završetak do 2030. godine, a već sad znamo da su rokovi preoptimistični. U idealnim uslovima treba šest godina za gradnju, a mi sigurno nećemo imati idealne uslove jer će biti nepredviđenih radova.”

Za kraj, Suljić ističe da BiH hitno treba novu, realnu strategiju infrastrukturnog razvoja.

“Sve što se tiče razvoja države mora se depolitizirati. Investicije ne smiju biti taoci stranaka koji žele zaraditi političke poene prije izbora. Moramo planirati bolje i uključiti struku od samog početka. Ne samo u građevinarstvu, već u svim sektorima. Depolitizacija svega što je od koristi za državu BiH.”

Profesor Suljić ne ostavlja prostora za iluzije – BiH ima kapacitete, znanje i sredstva, ali politička korupcija, zanemarivanje struke i loše planiranje drže zemlju zarobljenom u saobraćajnoj izolaciji. Ako se hitno ne promijeni pristup, put do EU i regionalnog razvoja ostat će samo na papiru.

(TIP/Izvor: Forbes BiH/Autor: Vedran Drljević/Foto: Ilustracija/Fena)