Građani BiH smatraju da prava novinara najviše krše političari i političke stranke

Udruženje BH novinari i Fondacija Friedrich Ebert predstavili su u subotu u Sarajevu istraživanje o medijskim slobodama u Bosni i Hercegovini iz perspektive građana, povodom 3. maja – Svjetskog dana slobode medija. 

Istraživanje je provedeno od 28. marta do 11. aprila na uzorku od 509 bh. građana putem CATI ankete koja je sadržavala 20 pitanja o tome na koji način građani razumiju medijske slobode; pritiske na novinare; koliko su zadovoljni izvještavanjem medija o temama od javnog značaja, uključujući nasilje nad ženama; kome vjeruju više – medijima, političarima, NVO sektori ili vjerskim institucijama; koji su mediji prvi izvori infrmacija za građane i kako građani vide perspektive novinarstva i mogućnosti unapređenja njegovog kvaliteta u BiH.

Generalna sekretarka Udruženja BH novinari Borka Rudić prezentujući istaživanje navela je da u ovoj godini bh. građani najviše vjeruju medijima (66,8 posto) i vjerskim zajednicama (52,1 posto) zatim institucijama vlasti (45,8 posto) te nevladinom sektoru (17,3 posto) Najmanje povjerenja građani imaju u političke partije i političare.

Rudić je istakla da postoje razlike u percepciji građana u Federaciji BiH i Republici Srpskoj. Tako u Federaciji BiH najviše se vjeruje medijima, a potom institucijama vlasti i vjerskim zajednicama, dok u Republici Srpskoj se najviše vjeruje vjerskim zajednicama.

Građani Federacije BiH i Republike Srpske samo su donekle zadovoljni radom medija, s tim da je većina stanovnika Federacije uglavom zadovoljna radom medija dok je u RS-u  veći procenat nezadovoljnih.

Kad je riječ o pitanju slobode medija najveća prepreka kako smatraju građani BiH su polititička zavisnost 65,8 posto, opšta politička klima u državi 47,3, finsijska zavisnost 32,8 i nedovoljna profesionalnost 20,2 posto.

Prema izvještaju televizija je izgubila primat kada je riječ o načinu informisanja građana BiH. Tako da se značajan dio građana informiše putem interneta 49,7 posto i društvenih mreža 18,3 posto, aklasični  mediji su manje zastupljeni kao izvor informisanja.

Televizija  je  prvi izvor informisanja za tek 28,3 posto bh. građana. Također, internet dominira i kad je riječ o kvalitetnom informisanju sa 62,9 posto.

– Kad kažemo internet tu građani najviše misle na online portale i ono što im je dostupno preko portala i  društvenih mreža. Građani BiH smatraju da internet dominira kao kvalitetan izvor informacija. Ovdje je s naše strane veliki upitnik. Da li je to  baš tako -kazala je Rudić i najavila da će neko od narednih istraživanja biti posvećeno upravo domonaciji interneta i online medija.

Istakla je da struka smatra da na internetu ima manje kvalitetnih sadržaja nego u tradicionalnim medijima.

Kad je riječ o kršenju novinarskih prava bh. građani smatraju da ih najviše krše političari i političke stranke (71,5 posto) te vlasnici medija i urednici. Među onima koji krše prava novinara po mišljenju građana nalaze se i OHR i međunarodna zajednica. To mišljenje je dominantno  u RS-u.

Istraživanje je također tretiralo pitanje izvještavanja o femicidu, etička načela u novinsrstvu, pitanje klevete kao krivičnog djela…

Uz podršku Fondacije Friedrich Ebert, Uduženje BH novinari provede ovo istraživanje kontinuirano od 2009. godine , a rezultate tradicionalno predstavljaju na Svjetski dan slobode medija.

(TIP/Izvor: Fena/Foto: Fena/Nermina Omerbegović)

Ostavite komentar

Vaša email adresa neće biti objavljena        

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne stavove Tip.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Zadržavamo pravo na provedbu cenzure ili potpuno brisanje komentara bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara, naš portal nije dužan pravovremeno obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima. Čitatelji registrovani u sistemu za komentare prethodne platforme mogu se registrovati ili prijaviti putem DISQUS, Facebook, Twitter ili Google+ korisničkih računa, koristeći novi, gore predstavljeni obrazac.