U Historijskom muzeju Bosne i Hercegovine u toku je veliki poduhvat – restauracija djela “Juriš” Ismeta Mujezinovića. Oni uključeni u aktivnosti kažu – stanite ispred ove slike i maestralnost će se kazati sama.

Slijedeći čovjeka otkrivamo djelo; slijedeći djela spoznajemo čovjeka. U slučaju Ismeta Muzejinovića teško je povući granicu između njegovog života i umjetničkog rada. Restauratorski poduhvati ovu međuovisnost čine vidljivom: u svakom sloju slike, u svakom potezu, u načinu na koji je materijal izdržao vrijeme čita se prisustvo autora.

“Sam Mujezinović je bio partizan. Dakle, tu je jedna važna informacija koja ga je oblikovala u toku rata i kasnije kao umjetnika, a svoju karijeru je gradio inspirisan slikama, prizorima i događajima kojima je bio svjedok”, ističe Elma Hašimbegović, direktorica Historijskog muzeja Bosne i Hercegovine.

“Najviše nas iznenađuje i najviše se divimo Mujezinovićevom maniru slikanja i tome koliko mi nemamo problema pri restauraciji i konzervaciji ovakvih djela koja su urađena baš onako kako treba, školski po svakom ispoštovanom pravilu”, naglašava glavna istraživačica Belma Mašić.

Slika je nastala, vjerovatno, 1947. godine, prema našim istraživanjima. Postoje određene nečistoće koje su se natoložile, ali drugih problema, u suštini, nema. Nemamo krekelure, stvari koje nastaju u procesu sušenja ulja, kada su ti slojevi debeli. Zaista maestralan slikar, možemo biti ponosni što je bosanskohercegovački autor”, poručuje koordinatorica projekta Ajla Alijagić.

Umjetničko djelo je živo u mjeri u kojoj nosi tragove svog trajanja – restauratorska obaveza je da tu živost nastavlja štititi. O značaju tog poziva brine malo ko. Ograničeni resursi, nedostatak stručnjaka predstavljaju ključne izazove s kojima se suočava ova struka.

“Pogotovo ako gledamo teritoriji cijele zemlje, gdje imate po manjim gradovima muzeje koji nemaju dostupne konzervatore koji bi mogli neke njihove predmete uopšte pregledati u kakvom su stanju. Moram da kažem da je zanimanje izuzetno značajno i da je još malo ljudi koji se time bave”, naglasila je Alijagić.

Sljedeća restauracija već je u planu, a riječ je o djelu drugog velikog bh. umjetnika Voje Dimitrijevića – njegovom čuvenom vitražu koji prvi dočeka svakog muzejskog posjetitelja. Dok su ovakva i slična nastojanja prisutna, restauracija u Bosni i Hercegovini neće biti tek povremen, jednokratan poduhvat.

(TIP/Izvor: federalna.ba/Autorica: Zejneb Hajdarević/Foto: FTV)