“Uspjeh dolazi onima koji ga ne čekaju, već ga sami stvaraju.” Ova misao najbolje oslikava poslovnu filozofiju najuspješnijih ljudi u Bosni i Hercegovini. Prepoznavanjem prilika tamo gdje su drugi vidjeli samo izazove, najbogatiji Bosanci i Hercegovci izgradili su snažne biznise u sektorima trgovine, proizvodnje, distribucije, građevinarstva, poljoprivrede…Samo u prvih 10 mjeseci prošle godine, prema podacima koje nam je dostavila Uprava za indirektno oporezivanje BiH, bh. firme su ostvarile izvoz koji premašuje 10 milijardi KM (10.839.852.133 KM), dok su neke kompanije koje posluju na domaćem tržištu ulazile u procese akvizicija, ali i diverzificirale poslovanje.

Američki Forbes, godinama, tradicionalno, izdvaja imena iz BiH i Regije koja svojim poslovanjima, prihodima i dobitima prkose inflacijama, energetskim, političkim i svim drugim izazovima, te nastavljaju ne samo održati svoje biznise već ih dodatno proširiti. No, osim inozemnih medija, bogastvo i poslovne imperije intrigiraju pažnju i domaćih i regionalnih medija. Magazin Nedeljnik na kraju 2024. godine piše kako ukupna imovina najbogatijih ljudi u BiH iznosi više od šest milijardi eura (6.381.275.477 eura), gdje na njihovoj listi 100 najbogatijih ljudi regiji, 12 dolazi iz BiH, te na prva dva mjesta pozicionira Senada Džambića (Bingo grupa) i porodicu Hastor (Asa Invest, Establish), procjenjujući njihovu imovinu (Džambić 1,1 milijarda eura) i porodica Hastor (702 miliona eura). Ovo su njihove priče!

Senad Džambić: “Nisam dobio novac na lutriji pa uložio”

“Prije rata, negdje 1985. godine, dvojica braće i ja imali smo košnice. Bilo je tu nekih 120 košnica na autobusu. Godišnje smo znali proizvesti i do 30 tona meda. Prije rata radio sam u rudniku, a držao sam i bilijare i flipere. Kasnije sam uveo i poker-aparate. Od 1985. bavio sam se time i nastala je firma. Asocijacija na „Bingo“ potječe iz tog vremena. Nisam dobio novac na lutriji pa uložio. Počelo je i razvijalo se ovako kako vam pričam. Zaradimo nešto i odmah uložimo i sve tako  – kazao je prije nekoliko godina Senad Džambić u intervjuu za Dnevni avaz.

Inače, ovaj poduzetnik i otac četvero djece rijetko daje intervjue. Strateški je, kazao je to svojevremeno za Reuters, a što će se kasnije pokazati kao dobar plan, okrenut domaćoj proizvodnji s lokalnim partnerima kako bi mogli proizvoditi osnovne namirnice i biti konkurentni kada proizvodi iz EU-a preplave domaće tržište.

Foto: Bingo Group

Danas, u sastavu Bingo Group djeluje 20 kompanija, od kojih je 11 proizvodnih. Strateškim investicijama udahnuli su novi život nekadašnjim velikanima bh. privrede, a osnovali su i nove kompanije čiji su proizvodi danas nezaobilazni dio svakog bh. domaćinstva. 

Prema podacima Finansijsko informatičke agencije FIA, kompanija Bingo d.o.o drži lidersku poziciju u kategoriji najvećih prihoda, dobiti i broja zaposlenih. U odnosu na 2022. godinu,Bingo je 2023. godinu završio sa prihodom većim od 305 miliona KM.

Precizno u brojkama, Bingo je u 2023. godini, što su jedini zvanični podaci o poslovanju (statistički podaci za 2024. još uvijek nisu dostupni), prošle godine ostvario prihode od 1,94 milijarde KM, što ga čini najprofitabilnijom kompanijom u zemlji. Neto dobit je iznosila 158,3 miliona KM, dok je broj zaposlenih premašio 8.100 radnika. Očekuje se da će podaci iz 2024. godine pokazati da je ova bh. kompanija po prihodima premašila dvije milijarde.

Osim u sektoru trgovine, Džambić je poslovno carstvo proširio i na energetsko tržište kroz mrežu benzinskih stanica. Zanimljiva je i njegova uloga u podršci razvoju domaće industrije. Kroz pozajmicu prijatelju Gordanu Pavloviću, vlasniku firme „Pavgord“, pomogao je preuzimanje većinskog vlasništva nad kompanijom Alumina, najvećim izvoznikom u zemlji.

Spekulacije kako bi Džambić mogao preuzeti suvlasništvo, Pavlović je odmah demantirao kazavši da je Džambić fokusiran na maloprodaju i druge djelatnosti. Od prošle godine „Ingram“ iz Srebrenika, u kojem Bingo ima 95 posto vlasništva, postalo je vlasnik 20 posto kapitala u rudniku mrkog uglja Miljevina.

Bingo se tokom godina etablirao kao društveno odgovorna kompanija i najveći domaći investitor, gdje se izdvajaju ulaganja, 2013. godine u fabriku grickalica Corn Flips kompanije Majevica, fabriku namještaja Duka, koja 2015. , postaje dio grupacije Bingo, 2016., pod njihovo okrilje dolazi i Semberka, a 2017. godine i prijeratni gigant tuzlanske hemijske industrije Dita 1977. Od 2018., u sastavu Bingo Groupa je i Pivara Tuzla, kompamnija za proizvodnju tekstila Kaletex, kao i Ingram Srebrenik.

Na Forbesovu listu najbogatijih ljudi regije Džambić je dospio još 2015. godine. Danas je najveći poslodavac u BiH, sa hiljadama zaposlenih.

Nijaz Hastor: “Život je jedan veliki film, a svako ga proživljava na svoj način”

“Život je jedan veliki film, a svako ga proživljava na svoj način,” rekao je Nijaz Hastor 2018. godine, primajući nagradu Počasno srce Sarajeva na Sarajevo Film Festivalu. Na filmskoj traci njegov život i poslovni put ne bi mogli stati u jedan žanr. Osim što je oblikovao poslijeratnu poslovnu scenu Bosne i Hercegovine izgradio je globalnu poslovnu imperiju. Njegov put započeo je u Goraždu, gdje je, još kao osnovac i srednjoškolac u Ustiprači, bio najbolji učenik u svojoj generaciji. Nakon što je diplomirao na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu, karijeru je započeo u Tvornici automobila Sarajevo (TAS), gdje je 15 godina usavršavao svoje vještine i razvio poslovnu filozofiju koja će ga voditi kroz karijeru. Duh poduzetništva prenio je i na sinove Kenana i Damira koji su važne karike Hastor poslovne imperije. Poslovni put u Njemačku, u Wolfsburg 1989. godine, bit će sudbonosan, te će ga učvrstiti u ideji da postane poduzetnik. U zlatno vrijeme kad još ništa nije mirisalo na rat, poslovni gigant, sarajevski UNIS bio je partner „Volkswagena” na ex-Yu prostoru, a upravo Nijaz je zastupao i bio ključna Unisova karika u saradnji sa Volkswagenom.

Foto: N. G./Klix.ba

Zlatno pravilo biznisa, pravi ono i bavi se onim čega nema na tržištu Hastor je brzo shvatio. Veliki igrači poput njemačkog automobilskog giganta ovisili su o mreži manjih dobavljača, i ova spoznaja bila je temelj za stvaranje „Preventa“.

Biografija Nijaza Hastora intrigira domaće i inozemne medije, dok on rijetko daje intervjue. Dopisnika lista Frankfurter Allgemeine Zeitung u svom tekstu koji je prije nekoliko godina na svom sajtu objavio DW, bilježi: „Sedamdesetih godina je u nekadašnjoj Jugoslaviji nastao neobični joint-venture: VW i jugoslovenski državni holding Unis osnovali su Tvornicu automobila Sarajevo, skraćeno TAS. Ona je montirala najprije bubu, a potom golfa, jettu, i caddy od dijelova uglavnom uvezenih iz Njemačke. Za uzvrat je TAS isporučivao rezervne dijelove u Wolfsburg – osovine, auspuh, kablove. Neisplativa razmjena koja je za VW bila interesantna iz drugih razloga: preko montaže u Sarajevu su Nijemci izbjegavali carinske dažbine i posebne poreze za uvoz zapadnih automobila. Volkswagen je bio jedini zapadni koncern koji je regularno prodavao automobile u Jugoslaviji, praktično monopolista. Ubrzo se ispostavilo da VW-joint venture “TAS” nije ni izbliza bio u stanju da isporuči dovoljno opreme da se razmjena makar formalno opravda. Tu je kucnuo čas Nijaza Hastora, tadašnjeg šefa nabavke TAS-a. On je u cijeloj Jugoslaviji pronalazio i stvarao firme koje su mogle da opskrbljuju VW. U Wolfsburgu su ga uočili kao pouzdanog, fleksibilnog, solidnog.“

Švicarski list Neue Zürcher Zeitung bilježi: “Nakon izbijanja rata u BiH, ovaj inžinjer ostaje bez posla. 1993 počinje da zastupa slovenačke firme, koje nastavljaju sa isporukama auto-dijelova VW-u. Malo pomalo širi biznis i otkupljuje dijelove slovenačke firme “Prevent”. Cijeli biznis je zapravo rezultat poslovne povezanosti u isporuci dijelova, koja traje preko četiri decenije.”

U žižu njemačkih medija Hastor će doći i kada je pokazao da uslovno mali proizvođači mogu pobijediti industrijske divove, ako znaju kako pametno vući poteze i raditi posao.

Kada je VW otkazao narudžbu dijelova, Prevent je odgovorio strateški, zaustavivši isporuku ključnih komponenti poput presvlaka za sjedišta i kućišta za prijenosne sisteme. Ovaj potez izazvao je paniku u Wolfsburgu, što je rezultiralo milionskim gubicima, zaustavljenom proizvodnjom „golfa“ i „passata“, te skraćenim radnim vremenom za hiljade radnika.

Njemačka štampa, poput lista Die Welt, nazvala je Hastorov potez „šahovskom majstorijom“, jer, dok je VW nastojao zadržati dominaciju, Prevent je demonstrirao kako pametni strateški potezi mogu promijeniti pravila igre u automobilskoj industriji.

Iako će njegov život odrediti globalni meridijani, nije zaboravio rodno Gražde. Investirajući u ovaj grad, svojevremeno je poručio: „Odavde ćemo se širiti sve do Drine uzbrdo i nizbrdo.“

I tako danas, ASA i Prevent Grupacija, obuhvata preko 40 kompanija koje u BiH zapošljavaju preko 5.000 radnika u različitim industrijama, uključujući finansije, usluge, zdravstvo, nekretnine, transport, proizvodnju i trgovinu. 

Među ključnim članicama su ASA Banka, ASA Central Osiguranje i ASA Bolnica.

Posebno se ističe Fondacija Hastor, koja pruža stipendije i mentorsku podršku perspektivnim i talentovanim mladim osobama, kao i onima iz socijalno ugroženih sredina. Trenutno broji 2400 stipendista i izdvaja godisnje oko 5 mil. KM što je čini najvećom Fondacijom u regionu.

Na Forbesovoj listi najbogatijih ljudi regije, Nijaz Hastor je godinama. Još 2017. godine Forbes ga svrstava na listu najbogatijeg biznismena iz BiH, gdje prihod njegovoh kompanija u BiH iznosi 771 milion KM, podsjećajući da s obzirom na to da je Prevent grupa sa svojim kompanijama kćerkama prisutna i u Njemačkoj, Austriji, Rumuniji, Španiji, Brazilu, Mađarskoj i Turskoj, stvarni prihod ove grupacije je puno veći na globalnom nivou.

Kada je o njegovim sinovima riječ, švicarski  Neue Zürcher Zeitung navodi kako su uspješno širili poslovnu imperiju i na druge djelatnosti, pa je kompanija diversifikovala proizvodnju. Druga generacija u porodici Hastor, očito pokazuje ambicije da Hastorovo nasljeđe širi i u novim pravcima.

(TIP/Izvor: Forbes BiH/Autorica: Amela Keserović Polić/Foto: Arhiva/Akta.ba)