Nestabilna društveno-politička situacija koja donosi nesigurnost i nepovjerenje, osnovni je problem zbog kojeg nema novih stranih investicija u Bosni i Hercegovini.

Ovo za Radio Slobodna Evropa (RSE) kaže Snježana Kopruner, poduzetnica iz susjedne Hrvatske, jedna od najuspješnijih stranih investitorki u Bosni i Hercegovini.

Nakon kupovine tvornice za obradu metala “GS-TMT” u Travniku, u centralnoj Bosni, povećala je broj zaposlenih sa 50 na više od 500, a otvara uskoro i novi pogon u Opštini Prozor – Rama. Uz to, Kopruner trenutno gradi povoljne stanove za svoje zaposlenike.

“Nakon političke nestabilnosti, mislim da je prioritet reforma porezne politike, jer je porez na rad i zaposlenike preveliki teret za poslodavce”, objašnjava Kopruner.

Dodaje da su kriza i nesigurnost globalno prisutni posljednjih godina, pa se investitori generalno teže odlučuju da investiraju, ali da bi BiH rješavanjem ova dva problema mogla privući značajan broj stranih investitora.

Dugoročno gledano, dodaje ona, BiH bi morala ojačati pravosudni i obrazovni sistem.

“Moram iskreno reći da nisam imala loša iskustva sa pravosudnim sistemom. Međutim, gdje se god okrenete, čujete da vlada prilična nesigurnost i nepovjerenje u taj pravosudni sistem”, kaže ona.

Zvanične brojke o stranim investicijama govore jedno, a stvarnost sasvim drugo

Direktne strane investicije u BiH su 2024. godine iznosile oko dvije milijarde maraka (oko jedne milijarde eura), pokazuju podaci iz Godišnjeg izvještaja Centralne banke BiH, koji je objavljen polovinom aprila ove godine.

Najviše investicija privlače prerađivačka industrija, finansijske usluge, trgovina, IT tehnologija, te energetika.

Više od 60 posto iznosa čine reinvesticije i zadržana zarada investitora iz ranijeg perioda, a ne novi kapital koji dolazi u zemlju, pokazuju podaci Centralne banke BiH.

Ekonomski analitičar Igor Gavran kaže za RSE da podaci Centralne banke daju “potpuno pogrešnu sliku, jer nove investicije u BiH već godinama postoje samo na papiru, ali ne i u stvarnosti, prvenstveno zbog pogrešne metodologije prikupljanja i obrade podataka, ali i zbog špekulacija i fiktivnih ulaganja”.

“Na primjer, ulaganja kompanija iz BiH koje imaju stranog vlasnika se vode kao nova strana ulaganja, iako je riječ o domaćem novcu zarađenom u BiH, odnosno reinvestiranom prihodu kompanije koja u BiH posluje već 10 ili 20 godina”, objašnjava Gavran.

Dodaje da Centralna banka BiH u strane investicije ubraja, čak, i kredite, koje neka strana firma koja posluje u BiH uzme u inostranstvu za proširenje poslovanja, iako će mnogo više novca izaći iz BIH narednih godina tokom otplate tog kredita.

“Također smo imali apsurdne slučajeve, poput naftne industrije u Republici Srpskoj, koja godinama gomila gubitke, dok se istovremeno ruski vlasnik rafinerije nafte u Brodu, rafinerije ulja u Modriči, i lanca benzinskih pumpi zvanično prikazuje kao jedan od vodećih stranih investitora. Mada stvarna dobit za BiH ne postoji, već je riječ, prije svega, o izvlačenju novca iz BiH”, objašnjava Gavran.

Kaže da je nakon početka rata u Ukrajini bilo mnogo fiktivnih ulaganja i špekulacija, zbog kojih je Ruska Federacija bila statistički vodeći ulagač na papiru, iako na terenu i u stvarnosti nije bilo nikakve ekonomske aktivnosti, niti pokretanja poslova ruskih ulagača, već je bila riječ o potezima koje su povlačile neke ruske kompanije da bi izbjegle sankcije.

Naime, ruska državna firma “NjeftegazInKor” je vlasnik Rafinerije nafte u Brodu i Rafinerije ulja Modriči, na sjeveru BiH. Vlasnik je i “Optima grupacije”, sa oko 80 benzinskih pumpi “Nestro”, većinom u entitetu Republika Srpska.

Na kraju prošle godine je samo Rafinerija u Brodu imala akumulirani gubitak od skoro 884 miliona maraka (542 miliona eura), dok su kratkoročne obaveze kompanije premašivale vrijednost obrtne imovine za 133 miliona maraka (86 miliona eura).

Prema podacima Centralne banke BiH, Ruska Federacija je do 2020. godine uložila ukupno 705 miliona maraka (352 miliona eura) u BiH.

Šta kažu u Agenciji za promociju stranih investicija, a šta investitori?

“Manjak novih investicija može biti signal upozorenja, jer dugoročni ekonomski rast ne zavisi samo od postojećih investora, već i od stalnog priliva novih investitora”, kažu za RSE iz državne Agencije za promociju stranih investicija (FIPA).

Dodaju da je nezahvalno prognozirati trend direktnih stranih investicija, jer se radi o “vrlo dinamičnoj kategoriji” u koju ulazi i “komponenta zadržanih zarada, koje se mogu bitno mijenjati tokom godine”, u zavisnosti od odluke stranih investitora da dioničarima isplate dividende.

Ipak, ističu u FIPA-i, reinvesticije se mogu shvatiti kao pozitivan znak da stranim kompanijama poslovanje u BiH donosi dobit, te da vide smisao u daljem ulaganju.

Iz Vijeća stranih investitora BiH, kažu za RSE da su prošlogodišnje brojke o stranim investicijama “poziv na djelovanje, ali ne na paniku, jer je pad investicija u 2024. godini realan, ali ne i dramatičan”.

Iz ovog neprofitnog udruženja investitora, koje već dvije decenije radi na unaprjeđenju uslova za investiranje, kažu da su politička neizvjesnost i nedostatak pravne sigurnosti ključni razlozi za usporavanje dolaska novih investitora.

“BiH je i dalje privlačna investitorima, ali postoji opasnost od stagnacije ako ne riješimo te probleme”, navode iz Vijeća, i objašnjavaju da je najprije neophodno ojačati pravnu sigurnost, smanjiti birokratske prepreke, te modernizovati investicijsku infrastrukturu i digitalizovati procedure.

Šta kažu ekonomisti?

Svetlana Cenić, ekonomska analitičarka, kaže za RSE da je investicija u BiH sve manje, i da je danas “teško vidjeti direktne strane investicije u proizvodnju”. A obje entitetske berze su, dodaje, skoro “potpuno mrtve za privatni sektor, te se bave, uglavnom, plasiranjem obveznica entitetskih vlada”.

Objašnjava da je dnevni promet dionicama kompanija na sarajevskoj berzi vrlo često nula maraka.

“To je zato što bi berza trebala biti otvorena i transparentna veletrgovina u koju svi žele doći”, objašnjava Cenić, i dodaje da je sistemskom korupcijom tržište kapitala pretvoreno u “mračnu, sumnjivu pijacu”, gdje se pošteni trgovci gotovo ne usuđuju zalaziti.

“Da je ovo normalna država u kojoj funkcioniše tržište kapitala, gdje postoje i pravo i pravda, onda bi ljudi uživali ono što danas leži kao mrtav kapital na računima”, kaže Cenić, i objašnjava da samo u Federaciji BiH oko 12 milijardi maraka (oko šest milijardi eura) mrtvog kapitala leži na računima, umjesto da bude investiran kako bi pravio novu vrijednost.

Objašnjava da sa ovakvom političkom situacijom i ovakvim nivoom korupcije teško da će toga biti i u narednom periodu.

“Ovakav ambijent privlači samo sumnjive mešetare, poput Rašida Sardarova i njemu sličnih, kojima ova korumpirana vlast nešto pokloni, pa onda od njega otkupi ono što je poklonila, znači mešetarenje i lopovuk”, kaže Cenić, i dodaje da se prema poštenim privrednicima država odnosi kao “zla maćeha prema pastorčadi”.

Naime, vlasti Republike Srpske su 2013. godine kompanijama ruskog oligarha Rašida Sardarova dale koncesiju za izgradnju i rad elektrane Ugljevik, te eksploataciju obližnjeg rudnika uglja.

Do danas, ništa nije urađeno na tom projektu koji je najavljen kao investicija veća od pola milijarde eura. Vlada Republike Srpske je nedavno otkupila koncesije i nerealizovane projekte Rašida Sardarova u ovom entitetu, za još uvijek nepoznat iznos.

Ekonomski analitičar Zoran Pavlović objašnjava da je Bosna i Hercegovina u situaciji da novih stranih investicija u suštini nema uopšte, a za podatke Centralne banke kaže da stvaraju krivu sliku, jer je riječ o novcu stranih vlasnika koji posluju u BiH, i koji nije odnesen iz zemlje već je ostao u obrtu i prometu.

“Ali, pošto su u pitanju strani vlasnici, onda se direktnim stranim investiranjem smatra i čuvanje tog novca ovdje, kao i korištenje tog novca za dalje poslovanje”, kaže Pavlović.

Ističe i da stvarne nove investicije gotovo ne postoje, uglavnom, zbog političkih sukoba i nesuglasica unutar Bosne i Hercegovine i političara, koji su “svojim neodgovornim ponašanjem, posebno Banja Luka, doveli u pitanje sigurnost ulaganja u Bosnu i Hercegovinu”.

“Situacija je takva da, čak, i građani Bosne i Hercegovine koji rade u inostranstvu, skoro uopšte ne investiraju u nekretnine, što su inače redovno radili”, kaže Pavlović.

U izvještaju Centralne banke BiH navodi se da su direktne strane investicije jedan od ključnih pokretača ekonomskog rasta, koje nekoj zemlji obezbjeđuju novi kapital, nova radna mjesta, te nove tehnologije.

(TIP/Izvor: RSE/Autor: Ermin Zatega/Foto: Ilustracija/Centralna banka BiH)