Kako bi spriječile svakodnevno gomilanje kamata u iznosu od 9.000 eura i zaustavile prinudne naplate u Bosni i Hercegovini i inozemstvu, državne vlasti BiH nastoje što brže uskladiti fiskalne i budžetske okvire s ciljem izvršavanja finansijskih obaveza iz presude vezano za arbitražni postupak koji je protiv BiH vodila i dobila slovenačka firma Viadukt, a vezano za slučaj hidroelektrana na rijeci Vrbas.

Fiskalno vijeće

Kako bi se izmirio dug Republike Srpske, koji u ovom slučaju mora platiti BiH, jer u međunarodnom arbitražnom postupku strana u sporu može biti samo država, a ne entitet, koji prema slovenačkoj firmi sa kamatama iznosi oko 70 miliona eura, Vijeće ministara je na danas održanoj 53. vanrednoj sjednici usvojilo Informaciju Ministarstva finansija i trezora o realizaciji zaključka Vijeća ministara sa 51. sjednice u vezi s izvršenjem arbitražne presude ICSID Tribunala u predmetu Viaduct d.o.o. Portorož i drugi protiv Bosne i Hercegovine, te je zadužilo predsjedavajuću Vijeća ministara BiH Borjanu Krišto da hitno zakaže vanrednu sjednicu Fiskalnog vijeća BiH u cilju usvajanja izmjena dokumenta Globalnog okvira fiskalnog bilansa i politika u BiH za period 2025.-2027. Fiskalno vijeće trebalo bi, kako se dalo zaključiti na osnovu svega što je izneseno na Vijeću ministara, izmijeniti okvir (koji određuje koliko država može potrošiti, koliki su joj prihodi i rashodi, te kakve su joj budžetske politike za naredne godine), kako bi se kroz budžet BiH mogao servisirati dug i deblokirati računi. Bez izmjene ovog okvira, država nema zakonski prostor da u budžetu predvidi novac za plaćanje presude.

Podsjećamo, 2004. godine Vlada Republike Srpske dodijelila je koncesiju Viaductovoj firmi HES Vrbas za izgradnju hidroelektrana Krupa i Banjaluka-Niska. Međutim, ugovor je raskinut nakon što je Vlada RS, 2013. godine nekoliko kilometara uzvodno, dodijelila koncesiju za izgradnju Hidroelektrane Bočac 2 Elektroprivredi RS čime su ugroženi Viaductovi projekti na tom području (onemogućena je izgradnja Hidroelektrane Krupa).

Slovenačka firma Viaduct i drugi pokrenula je arbitražni postupak zbog jednostranog raskidanja ugovora o koncesiji Vlade Republike Srpske za izgradnju hidroenergetskog sistema na Vrbasu.

Arbitražno vijeće u Washingtonu presudilo je u korist Viaducta i obavezalo BiH na isplatu 40 miliona eura.

Tužba od 200 stranica

„Tužba je došla 2016. godine u jesen, a tada sam ja bio pravobranilac BiH. Kada sam dobio tu tužbu, ona je imala preko 200 strana. Morao sam je proučiti i pročitati, i na prvi pogled vidjelo se da BiH ima male šanse da izađe kao pobjednik iz te arbitraže. Tu koncesiju je dala Vlada RS-a koju je tada vodio Pero Bukejlović i dolaskom nove vlasti na čelo s Miloradom Dodikom, oni su tu istu koncesiju dali HE na Vrbasu što je pravno neoprostivo”, pojasnio je za Forbes BiH profesor ustavnog prava i nekadašnji pravobranitelj BiH Mlađan Mandić.

Napominje kako BiH ima pravo regresne tužbe prema RS, što znači, ako strana u nečije ime plati nešto što nije morala, ima pravo da traži naknadu štete.

On dalje pojašnjava da su Slovenci bili zainteresirani da se cijeli slučaj riješi mirnim putem, i da se na takav način riješilo, BiH bi isplatila najviše do 3,5 miliona eura, a ne vrtoglavih 70 miliona eura, koliko dug iznosi danas.

„Mi to moramo platiti jer će međunarodni izvršitelji to uraditi. Ne postoji način da se to izbjegne. Arbitražna odluka u prvom stepenu je izvršna i obavezujuća i nije dozvoljena žalba“, kaže Mandić.

Zbog činjenice da je preuzela dug, dok je istovremeno Republika Srpska, koja je dodijelila koncesiju, izbjegavala odgovornost, BiH nisu jedina omča oko vrata visoke dnevne kamate koje iznose 9.000 eura, već što neisplaćivanje višemilionskog duga ugrožava rad mnogih državnih institucija.

Na udaru CBBiH i BHANSA

Ceh entiteta naplatiti će se državi, a ona će ga platiti svojom imovinom. Naime, iako je još 2017. godine obećala kako će pokriti sve troškove arbitraže i eventualne finansijske obaveze nastale presudom, Vlada RS nikada nije ispunila ovu obavezu, zbog čega je pravni tim Viaducta pokrenuo postupak prinudne naplate što je dovelo do izvršnog naloga za zapljenu sredstava BiH. Zbog naplate duga pod prijetnjom pljenidbe našle su se zgrade Centralne banke BiH u Mostaru, Banjoj Luci i Brčkom, a na udaru su i državna sredstva na računima u zemlji i inozemstvu. Na meti je i Agencija za pružanje usluga u vazdušnom saobraćaju BiH (BHANSA), čiji rad je ozbiljno ugrožen.

“BHANSA je službeno obaviještena od EUROCONTROL-a da je, na osnovu sudske odluke, naloženo zamrzavanje svih daljih isplata prema Agenciji, kao rezultat arbitražne presude donesene u korist slovenačke kompanije “Viaduct”, objavila je BHANSA prije nekoliko dana na svojoj službenij stranici.

Kako BiH ne bi izgubila kontrolu nad svojim nebom, i kako se imovina države ne bi plijenila, Vijeće ministara sada nastoji iznaći rješenje. No, plan da problem rješava Fiskalno vijeće, odmah nakon sjednice je naišao na odbijanje.

Premijer FBiH Nermin Nikšić je na svom Facebook profilu kazao kako entitet FBiH neće dati novac za isplatu duga.

Nikšić već rekao: NE

„U vezi sa današnjim Zaključkom Vijeća ministara Bosne i Hercegovine kojim je predviđeno održavanje sjednice Fiskalnog vijeća u Bosni i Hercegovini, želim jasno poručiti da što se tiče tog dijela, sjednicu ne treba sazivati. Vijeće ministara se zaigralo, ali direktivu da se sazove sjednica Fiskalnog vijeća “u cilju usvajanja izmjena dokumenta Globalni okvir fiskalnog bilansa i politika Bosne i Hercegovine” možete “okačiti mačku o rep”. Jasno mi je da ministri iz separatistički raspoloženog SNSD imaju namjeru teret plaćanja duga Republike Srpske prenijeti na druge, ali mi nije jasna uloga ostalih koji su danas učestvovali u donošenju ovog zaključka na sjednici Vijeća ministara.

Izmjene Globalnog okvira fiskalnog bilansa sa ciljem da se na cijelu državu, a u većinskom omjeru Federaciju Bosne i Hercegovine, prebaci obaveza vraćanja duga preduzeću Vijadukt d.o.o. nikada neću pustiti s obzirom da u Fiskalnom vijeću imam mogućnost veta. Želim odmah obavijestiti Vijeće ministara i one koji su izmaštali ovu odluku da traže druga rješenja, da ne čekaju utorak, jer će do utorka dug entiteta Republika Srpska narasti za dodatnih 54.000 KM“, napisao je između ostalog Nikšić.

U utorak bi Vijeće ministara, ukoliko ne prođe prijedlog vezano za Fiskalno vijeće, trebalo razmatrati i druge opcije rješenja deblokade BHANSE.

BiH je prisiljena da hitno reaguje kako bi spasila finansijsku stabilnost, iako je uzrok problema politička neodgovornost entitetskog nivoa. Ovaj slučaj može postati presedan, koji će natjerati državu da redefiniše odnose i obaveze između državnih i entitetskih vlasti kada su u pitanju međunarodne obaveze.

(TIP/Izvor: Forbes BiH/Autorica: Amela Keserović Polić/Foto: Ilustracija/N1)