Bajramović o položaju Roma u BiH: Pomaka ima, ali treba još da se radi

Direktorica Udruženja žena Romkinja „Bolja budućnost“ iz Tuzle Indira Bajramović je u povodu 8. aprila – Svjetskog dana Roma kazala da, kada je riječ o položaju Roma u BiH, pomaka ima, ali da treba još da se radi.

Podsjetila je da se 8. april – Svjetski dan Roma obilježava od 1971. godine, kada je održan prvi Svjetski kongres Roma u Londonu i kada je donesena odluka da se usvoji himna “Đelem, đelem” i zastava plavo-zelene boje sa crvenim točkom u sredini, te da se umjesto riječi cigani koristi riječ Romi.

– Danas ćemo u zgradi Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine obilježiti ovaj dan, zajedno Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH, Misija SCE-a u BiH i Odbor za Rome, gdje će se govoriti o položaju Roma i Romkinja u BiH, da vidimo kakvo je stanje, je li se promijenilo i ima li napretka – kazala je Bajramović u razgovoru za Fenu.

Dodala je da pomaka ima, ali da treba još da se radi.

– Mijenja se stanje, ali nismo zadovoljni, posebno u romskim zajednicama, tu se baš i ne vidi neki napredak. Ako govorimo o napretku, možemo izdvojiti Akcioni plan za stanovanje. To je jedini akcioni plan gdje se može nešto vidjeti, jer su napravljeni socijalni stanovi, stambene jedinice, ili su neke popravljene – navela je Bajramović.

Dodala je da ima naznaka da će se ponovo krenuti sa legalizacijom što je, po njenom mišljenju, jako bitno, jer mnoge romske porodice ne mogu priključiti struju i vodu s obzirom na to nisu legalizovani objekti.

– Tako da bi sad trebalo krenuti sa legalizacijom i sanacijom postojećih jedinica. Pretpostavljam da će onda ići i infrastruktura, jer jako su skupi ti priključci. Romi nemaju novca da to plate. Osim toga što im nije legalizovano, rijetki su oni koji imaju uredne papire, međutim nemaju sredstva da plate priključke – istaknula je Bajramović.

Navela je kako misli da je to prvo što bi trebalo da se radi. Osim toga pomenula je pitanja zdravstvene zaštite, zapošljavanja…

Po njenim riječima, i dalje je jako malo zaposlenih Roma i Romkinja, zato što nisu konkurentni na tržištu rada.

– Imamo mlade koji su završili srednju školu, ali ne mogu doći do posla. Moram spomenuti predrasude i diskriminaciju koja je prisutna, nekima se otvoreno kaže da zato što su Romi ne mogu dobiti posao – kazala je Bajramović.

Navela je da, što se tiče obrazovanja, ima napretka.

– Ono što je meni važno, i nama koji radimo i vodimo ženske organizacije, jeste da se povećao broj djevojčica koje su završile srednju školu i upisale fakultet, jer su prije već od 6. ili 7. razreda ostajale kod kuće, a o srednjoj školi nije bilo ni govora – ističe Bajramović.

Kaže da se stanje malo promijenilo, jer stalno rade i sa roditeljima i sa tom djecom, a imaju dobru komunikaciju i sa školama, ministarstvima.

– Imamo dobru saradnju sa svim predstavnicima institucija – od lokalnog do državnog nivoa, jer smatramo da moramo zagovarati, lobirati da se implementiraju akcioni planovi, ova četiri koja imamo, mada je jako malo sredstava izdvojeno za te akcione planove – navela je Bajramović, te dodala da romske organizacije pokušavaju iznaći dodatna sredstva da implementiraju projekte, u skladu sa četiri akciona plana, ali i neke druge.

Govoreći o položaju žena Romkinja, ocijenila je da on nije bolji u odnosu na prethodni period.

– Ako govorimo generalno o ženama u BiH, vidimo kakav je njihov položaj, da su maltene nevidljive, a pogotovo ako smo žene Romkinje.  Zato što smo Romkinje, zato što smo žene, zato što smo iz ruralnih područja, zato što nismo dovoljno obrazovane, zato što nemamo informacija, možete misliti kakav je položaj žena Romkinja u romskoj zajednici. Tamo gdje mi radimo i gdje rade naše članice Ženske romske mreže, tu se može vidjeti razlika, da su žene malo osnažene u smislu da su svjesne da postoje mehanizmi koji štite ravnopravnost, da su malo ravnopravnije s muškarcima – navela je Bajramović.

Po njenim riječima, u većini zajednica žene se još uvijek ne pitaju kad se donose odluke u kući, a što se tiče političke participacije kaže da “generalno vidimo da se ne poštuje 40 posto učešća žena”.

– Kada su u pitanju Romkinje, mi imamo pravo na učešće u komisijama, općinskim vijećima, Odboru za Rome, Vijeću nacionalnih manjina na državnom i federalnom nivou, ali nažalost tu nas nema, opet muškarci dominiraju. Ali mi se borimo, tražimo, zagovaramo, lobiramo da se ispoštuje zakon i Istanbulska konvencija – zaključila je Bajramović.

Povodom obilježavanja Međunarodnog dana Roma, Odbor za Rome pri Vijeću ministara Bosne i Hercegovine, u saradnji sa Ministarstvom za ljudska prava i izbjeglice BiH i OSCE Misijom u BiH, organizira svečani događaj u zgradi Parlamentarne skupštine BiH, čiji je cilj osnaživanje položaja Roma u BiH, s posebnim naglaskom na mlade Romkinje i Rome.

Okupljeni će imati priliku učestvovati u otvorenoj diskusiji o ključnim pitanjima vezanim za prava i inkluziju romske zajednice. Također, prisutni će moći čuti govore ključnih aktera iz institucija, organizacija i međunarodnih partnera koji rade na pitanjima socijalne inkluzije i zaštite ljudskih prava.

Događaj će okupiti predstavnike vladinih institucija, međunarodnih organizacija, diplomatskih misija, te organizacija koje se bave pitanjima prava i inkluzije romske zajednice. Bit će to prilika za razmjenu mišljenja među donosiocima odluka i akterima relevantnim za položaj romske zajednice u BiH, navajljeno je iz Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH.

(TIP/Izvor: Fena/Foto: Ilustracija/Fena)

Ostavite komentar

Vaša email adresa neće biti objavljena        

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne stavove Tip.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Zadržavamo pravo na provedbu cenzure ili potpuno brisanje komentara bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara, naš portal nije dužan pravovremeno obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima. Čitatelji registrovani u sistemu za komentare prethodne platforme mogu se registrovati ili prijaviti putem DISQUS, Facebook, Twitter ili Google+ korisničkih računa, koristeći novi, gore predstavljeni obrazac.