U mjestu Priluk, na području općine Živinice, nalazi se jedna od pet najstarijih drvenih džamija u Bosni i Hercegovini. Prema pisanim dokumentima Stara drvena džamija je sagrađena 1735. godine i kao takva skoro 300 godina prkosi zubu vremena. Budući da je riječ o jedinstvenom i značajnom objektu, ova džamija je proglašena i nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.

U vrijeme izgradnje Stare drvene džamije Priluk je pripadao nahiji Donja Tuzla, a džamiju je 1735. godine sagradio tuzlanski kapetan Derviš hadži Hasan-beg Osman Pašić sa šejhom Mustafom, vojnim efendijom iz tuzlanske tvrđave. Džamija je smještena u hrastovoj šumi, a nišani u haremu, stari 290 godina, svjedoče njenom postojanju.

„Istovremeno, zbog historije i značaja koji ova naša džamija ima u Bosni i Hercegovini, naše mjesto je direktno vezano za Portu u Istanbulu i vrlo značajana i dinamična zbivanja u našoj prošlosti“, objašnjava Saudin Strašević, doktor historijskih nauka.

Stara džamija u Priliku je nekoliko puta obnavljana, ali je zadržala svoj prvobitni izgled. Pokrivena je četverovodnim krovom kroz koji prolazi drvena munara. Konstrukcija zidova džamije je izgrađena od hrastovih stubova i greda.

„Džamija je proglašena nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine 2013. godine, odnosno dobrom od najveće vrijednosti u Bosni i Herecegovini. 2014. godine sam publikovao knjigu o ovoj džamiji“, dodaje Strašević.

Budući da je nekada ova džamija bila jedina u okolini, vjernici su na konjima ili pješice po nekoliko kilometara dolazili obaviti namaz. Iako je u ovom mjestu sagrađena nova, a Stara drvena džamija se ne koristi od 1998. godine, nekolicina vjernika i danas dolazi na ovo mjesto.

„Starije džematlije, naravno i mlađe, ali posebno ovdje ističem starije džematlije našeg džemata koje su vezane za ovu džamiju, koje su išle u mekteb u ovu džamiju, dođu petkom pred džumu namaz da klanjaju dva, četiri rekata nafile namaza“, ističe Azaudin ef. Sakić, imam džemata Priluk.

Uskoro je planirana i nova rekonstrukcija ove džamije koja ima veliki značaj za vjernike na ovom području. Zbog specifičnog načina gradnje koji nije poznat, kao i historijskom bogatstvu i naslijeđu predstavlja remek djelo domaćeg graditeljstva.

(TIP/Izvor: federalna.ba/Autor: Dino Durmić)