“Mercedes”, “Audi”, BMW, “Volkswagen”, “Toyota”, “Mazda”, “Opel”, “Ford” i “Ferrari” samo su neki od svjetskih brendova za koje se auto-dijelovi proizvode u firmama u Bosni i Hercegovini, a samo tokom protekle godine iz BiH je izvezeno auto-dijelova vrijednih 678,5 miliona KM, pišu Nezavisne.

Glavni izvozni proizvodi, prema podacima Spoljnotrgovinske komore BiH, uključuju dijelove široke primjene u različitim tipovima vozila, aluminijumske felge, izduvne sisteme i metalne i električne komponente, dok iz Agencije za unapređenje stranih investicija Bosne i Hercegovine za “Nezavisne novine” dodaju da bh. preduzeća iz automobilskog sektora proizvode širok spektar dijelova i komponenti, kao što su motori i zupčanici i njihovi dijelovi, pogon-osovine, kočioni sistemi, spojnice, upravljački sistemi, pumpe, filteri, proizvodi od tekstila i kože, akumulatori i različiti sitni dijelovi kao što su opruge, vijci, cijevi i komponente od metala, gume ili plastike.

Ova industrija, kada je u pitanju izvoz, nastavila je i ove godine pozitivan trend, a poredeći sa 2019. godinom kada je izvoz bio vrijedan 410,7 miliona KM, ove godine je zabilježen značajan skok.

“Najznačajnije tržište za bh. auto-industriju ostaje Njemačka, a slijede Austrija i Italija. Ovaj rast je ostvaren uprkos izazovima u njemačkoj auto-industriji, što ukazuje na otpornost i prilagodljivost bh. kompanija u globalnom lancu snabdijevanja. Kriza u njemačkoj auto-industriji najviše je pogodila proizvođače s unutrašnjim sagorijevanjem zbog prelaska na električna vozila. Bh. izvoznici nisu značajno pogođeni jer je u strukturi izvoza najviše proizvoda koji su univerzalni ili prilagođeni i za električna vozila”, navodi se u izvještaju Spoljnotrgovinske komore BiH.

Pero Ćorić, predsjednik Privredne komore Republike Srpske, ističe da ovi podaci mogu biti pozitivan i dobar signal s obzirom na to da je auto-industrija u posljednjih nekoliko godina imala određene probleme.

“Dosta je smanjena proizvodnja, proizvodnja električnih automobila na neki način je umanjila proizvodnju ostalih. Generalno, auto-industrija u Evropi je još u krizi. Ali, ako su takvi rezultati evidentni onda to daje nadu. Ova industrija je izuzetno značajna i, na primjer, u Njemačkoj je motor industrije. Ako bi se ta industrija pokrenula to bi bilo izuzetno dobro za privredne subjekte iz Republike Srpske i BiH koji rade za auto-industriju”, kaže Ćorić za “Nezavisne novine” i dodaje da se privredna društva koja se bave proizvodnjom za auto-industriju nadaju oporavku ove industrije u Evropi.

Mirsad Jašarspahić, predsjednik Privredne komore FBiH, ističe da je auto-industrija u BiH značajna iz više razloga.

“Na taj način su kompanije sa visokim stepenom tehničke i kadrovske opremljenosti u to uključene. Kao što smo ranije govorili, ne postoji evropski brend bez bar nekog dijela iz Bosne i Hercegovine. Te kompanije stalno prate tržište, tehnologije, prilagođavaju se i pokazale su se time kao ozbiljan partner u ozbiljnim lancima snabdijevanja”, kaže Jašarspahić za “Nezavisne novine”.

Kako dodaje, uprkos krizi koja govori o manjoj prodaji novih automobila u Evropskoj uniji i očekivanjima manjeg broja narudžbi – do toga ipak nije došlo.

Jašarspahić ističe da je potrebno uvijek tražiti nova tržišta.

Ekonomista Igor Gavran u razgovoru za “Nezavisne novine” ističe da su ovi podaci značajni, ali dodaje da bi naši proizvođači auto-dijelova trebalo da traže i kupce van evropskog kontinenta.

“Ovo je jako značajno i jedna je od naših tradicionalnih vodećih izvoznih industrijskih grana, koja osim velikog izvoza generira i veliku zaposlenost, ali ova lista kupaca i dominantno učešće težišta Evropske unije, posebno Njemačke, predstavlja i veliki rizik. Naime, evropska auto-industrija i njemačka ekonomija u cjelini su u krizi i tehnološki zaostaju za konkurencijom iz NR Kine, pa mislim da bi naši izvoznici trebalo da traže i kupce izvan ove grupe kompanija i tržišta. Inače bismo uskoro mogli doći do pada izvoza i obrnutog trenda”, kaže Gavran.

On dodaje da naši proizvođači imaju znanje i sposobnost te vjeruje da se mogu prilagoditi globalnim promjenama ako na vrijeme počnu s diversifikacijom i usmjere se na nove tehnologije, proizvođače i električna vozila.

(TIP/Izvor: Nezavisne novine/Autor: Adnan Selimović/Foto: Ilustracija/Freepik)