Administrativne prepreke, zabrane okupljanja, pa čak i direktni pritisci na pojedince, dio su svakodnevnice za aktiviste. Ipak, s vremena na vrijeme, u tom sivom moru prepreka, desi se pobjeda.

Zašto građanske inicijative u Bosni i Hercegovini ne uspijevaju? Odgovor nije jednostavan, no prema iskustvima aktivista, nije samo u pitanju ravnodušnost institucija, nego i strah, medijske manipulacije i duboko ukorijenjena politička igra u kojoj je status quo najbolji saveznik moćnih.

Ipak, s vremena na vrijeme, u tom sivom moru prepreka, desi se pobjeda – kamera koja nadzire ilegalnu sječu šuma; česma koja ponovo proradi nakon višegodišnjih molbi mještana; park sačuvan od betona.

Nedim Musić, aktivista i član pokreta „Karton revolucija“, te pokretač brojnih inicijativa, ističe kako je ključni izazov objasniti građanima zbog čega je određeni problem važan i kako ih direktno pogađa.

„Ljudi često nisu svjesni posljedica problema, jer se politika trudi da ih sakrije. Postoji i strah od gubitka posla, problema s institucijama ili osjećaj da će aktivizam donijeti više štete nego koristi. Kada osjete da postoji ozbiljan pokret, spremni su se uključiti, ali im treba jak motiv“, kaže Musić.

Stalno prisustvo straha

Složenost političkog aparata Bosne i Hercegovine još jedan je u nizu problema, navodi sociolog Vladimir Vasić.

„Bosna i Hercegovina je etnički i politički izuzetno podijeljena država i ta podjela se dalje grana na tri etniciteta, što dovodi do disfunkcionalnosti u mnogim procesima“, navodi Vasić. Prema njegovim riječima, građani ne vjeruju institucijama sistema, što automatski dovodi do nepovjerenja i u građanske inicijative.

Aktivizam u Bosni i Hercegovini obilježen je stalnim prisustvom straha, složili su se i Musić i Vasić.

Iz njihovih iskustava, trenutna društveno politička situacija građanima ulijeva strah, a često su i zabrinuti da bi njihovo aktivno učešće u protestima ili inicijativama moglo ugroziti njihovu egzistenciju.

„Ljudi se boje da će izgubiti posao, imati problema s institucijama ili da će im aktivizam donijeti više štete nego koristi“, kaže Musić.

Pravni okvir – alat za gušenje aktivizma

Bosna i Hercegovina svojim pravnim okvirima garantuje slobodu govora, okupljanja i izražavanja, ali iskustva aktivista pokazuju da je u praksi situacija daleko složenija. Musić ističe da se pravni okvir često koristi kao sredstvo za suzbijanje građanskih inicijativa.

„Pravno gledano, svako ima pravo da protestuje i pokrene inicijativu, ali u praksi to izgleda drugačije. Administrativne prepreke, zabrane okupljanja, pa čak i direktni pritisci na pojedince, dio su svakodnevnice za aktiviste. Moj kolega Adi [Selman] i ja optuženi smo za oštećenje tuša – samo zato što smo koristili naše pravo na protest. Vlast koristi zakon selektivno, kako bi ugušila inicijative koje im nisu u interesu”, navodi Musić.

Nedim Musić i njegov kolega Adi Selman su u junu prošle godine na lokalitetu „Spomenik prirode Prokoško jezero“ oštetili crijevo za vodu. Riječ je o ilegalno postavljenom crijevu, koje vodu sa izvora na planini Vranici, umjesto ka Prokoškom jezeru, preusmjerava u ilegalno sagrađene vikendice. Zbog toga, fekalije i kanalizacija iz nelegalnih vikendica, restorana i ugostiteljskih objekata odlaze u Prokoško jezero čime se ono nepovratno uništava.

Osim pravnih prepreka, kako kaže Musić, problem predstavlja i institucionalna neodgovornost. Čak i kada građani uspiju pokrenuti inicijativu i prikupiti potrebne potpise ili dokumente, proces donošenja odluka može trajati godinama.

„Kada sve radite po zakonu, proces traje beskonačno. Ponekad to izgleda kao namjerno odugovlačenje, kako bi građani odustali. Nedostatak odgovora, prebacivanje odgovornosti s jedne institucije na drugu i birokratske zavrzlame ključni su razlozi zašto mnoge inicijative propadaju“, ističe Musić.

Kratkotrajna pažnja i nerealna očekivanja

Još jedan izazov leži i u kratkotrajnosti pažnje javnosti. Građani, iako se često zainteresuju i okupe oko neke teme, brzo se i povuku ukoliko promjene ne dođu odmah. Istraživanja i iskustva stručnjaka i aktivista pokazuju da je istrajnost ključ uspjeha.

„Ljudi se brzo dignu oko neke teme, ali jednako brzo i odustanu. Održe se protesti, pokrenu se peticije, ali ako se stvari ne riješe odmah – entuzijazam opada. U ovoj istrajnosti možda i leži tajna uspjeha. Kada želimo riješiti neki problem, nećemo odustati dok ne dođe do promjene. Na primjer, za postavljanje nadzorne kamere za praćenje izvoza posječene šume u Kladnju borili smo se više od dvije godine, ali smo uspjeli”, kaže Musić.

Vasić dodaje da su građani često nerealni u svojim očekivanjima.

„Mnogi misle da će se promjene desiti brzo i lako. Kada to ne bude slučaj, gube motivaciju. Promjene su dugotrajan proces, a građanske inicijative zahtijevaju istrajnost i jasne ciljeve. Bez toga, teško je očekivati uspjeh“, navodi.

Mediji i političke elite – saveznik ili prepreka?

„Političke elite su često prepreka uspjehu građanskih inicijativa jer koriste medije za diskreditaciju aktivista“, navodi Musić. „Njihovi mediji rade po njihovim direktivama“. Ipak, zahvaljujući hrabrim pojedincima i nezavisnim medijima, mnoge društvene promjene ipak su bile moguće.

Vasić ističe da je problem i u samim građanima, koji su godinama pod utjecajem manipulacija političkih elita.

„Političke stranke, umjesto da služe interesima građana, često služe vlastitim ili etničkim ciljevima, dok građani ostaju marginalizirani u političkom procesu“, objašnjava Vasić.

Manjak istrajnosti, kako među organizatorima tako i među građanima, još jedan je izazov s kojim se suočavaju građanske inicijative „Ljudi se brzo dignu oko neke teme, ali jednako brzo i odustanu“, kaže Musić.

Kao dobar primjer istrajnosti navodi inicijativu za postavljanje nadzorne kamere na mjestu izvoza posječene šume u Kladnju, za koju su se, njegov kolega i on, borili više od dvije godine, prije nego što su konačno uspjeli ostvariti cilj.

Građanski aktivizam u digitalnom dobu

Pojavom društvenih mreža otvoren je novi prostor za organizaciju i razmjenu informacija. „Lijepo je što su ljudi aktivni online i odlično je što svoje mišljenje dijele jedni s drugima. Sve to doprinosi podizanju svijesti i jačoj uličnoj akciji“, kaže Musić.

No, postavlja se pitanje – koliko su ljudi zaista spremni djelovati izvan digitalnog prostora?

Vasić naglašava da, iako online aktivizam može pomoći u širenju informacija, on ne može zamijeniti konkretne akcije na terenu.

„Građani nisu svjesni demokratskih i političkih kapaciteta koje imaju u svojim rukama i koje bi trebali iskoristiti u okvirima izbornih procesa“, navodi Vasić te ističe da je politička apatija sve izraženija.

Posljednji primjer aktivizma mladih u Bosni i Hercegovini je neformalna grupa studenata „Hoće l’ ta promjena“. Nastali su, kažu, s jednim ciljem – pravda i jednakost za sve u Bosni i Hercegovini.

Na nedavnoj protestnoj šetnji studenti su okupili građane različitih generacija – od srednjoškolaca, preko radnika i penzionera do predstavnika ugroženih i marginaliziranih skupina.

„Na protestnoj šetnji od Sebilja do Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine pridružile su se sve generacije. Ispred nas je, u koloni, bio čovjek u kolicima i davao nam podršku. Svi građani osjete da je ovo iskrena borba za pravdu u ovoj zemlji“, navode studenti.

Regionalna saradnja studenata

Studente u Srbiji i studente u Bosni i Hercegovini pokrenula su tragedije.

Poplave u Jablanici, koje su u oktobru prošle godine odnijele 27 života, te urušavanje nadstrešnice željezničke stanice u Novom Sadu, pri čemu je poginulo 15 ljudi, bili su okidači sa podizanje studenata u Bosni i Hercegovini i Srbiji.

„Tragedija s obje strane je učinila da se naši, već uspostavljeni, dobri odnosi napokon primjećuju. Otvoreni smo za razmjenu iskustava i znanja, jer vjerujemo da regionalna saradnja može doprinijeti pozitivnim promjenama u cijelom društvu“, naglašavaju studenti iz Bosne i Hercegovine.

Uprkos promjenama u društvenim strukturama i tehnološkom razvoju, duh mladenačke buntovnosti ostaje živ. Musić vjeruje da buntovnost nije nestala i da se građani sve više uključuju u društvene procese.

„U prirodi čovjeka je da teži ka boljem. Sve je više ljudi koji se uključuju u društvene probleme, i u BiH i u regionu. Vjerujemo u mlade, u njihovu energiju i hrabrost. Nijedan sistem nije trajao vječno, neće ni ovaj“, zaključuje Musić.

(TIP/Izvor: Al Jazeera/Autorica: Amra Ahmetović/Foto: Ilustracija/Fena)