Gotovo da ne prođe dan u Europskoj uniji, a da neka žena ne bude ozlijeđena ili ubijena samo zato što je žena. Veliku većinu počinitelja fizičkog i psihološkog nasilja čine njihovi sadašnji ili bivši partneri.

Direktorica Europskog instituta za ravnopravnost spolova (EIGE) Carlien Scheele govorila je o tome prilikom predstavljanja najnovijeg izvješća u veljači. „Nasilje nad ženama ukorijenjeno je u kontroli, dominaciji i nejednakosti“, kazala je ona.

Europska unija je borbu protiv rodno uvjetovanog i obiteljskog nasilja učinila dijelom svojih politika, stoji u zajedničkom tekstu novinskih agencija AFP, ANSA, APA, BTA, dpa, EFE, FENA, MIA, PAP, STA u okviru European Newsrooma.

Europska komisija se, u okviru Strategije za ravnopravnost spolova 2020–2025, obvezala na sprječavanje i suzbijanje nasilja, pružanje podrške žrtvama i pozivanje počinitelja na odgovornost. Cilj je ostvariti „značajan napredak” prema Europi u kojoj vlada rodna ravnopravnost.

U petak je povjerenica za ravnopravnost Hadja Lahbib predstavila novi akcijski plan Komisije za jačanje prava žena, pri čemu je sloboda od rodno uvjetovanog nasilja prvi korak na tom putu.

Tijekom posljednjih godina, EU je poduzela nekoliko koraka za postizanje ovih ciljeva. Među njima je i dovršetak postupka pristupanja Istambulskoj konvenciji, kojoj je Komisija službeno pristupila u listopadu 2023. godine.

Konvencija Vijeća Europe o sprječavanju i suzbijanju nasilja nad ženama prvi je pravno obvezujući međunarodni instrument o ovoj temi. Definira nasilje nad ženama kroz četiri ključna oblika: fizičko, seksualno, psihološko i ekonomsko nasilje.

U svibnju 2024. godine Vijeće EU-a usvojilo je Direktivu o suzbijanju nasilja nad ženama i obiteljskog nasilja. Ova direktiva na razini EU kriminalizira određene oblike nasilja nad ženama, poput sakaćenja ženskih genitalija i prisilnih brakova, ali i nasilje na internetu – primjerice, neovlašteno dijeljenje intimnih slika, cyber-proganjanje, cyber-uznemiravanje te poticanje na mržnju i nasilje na temelju spola.

Direktiva je ocijenjena kao velik korak naprijed, ali je naišla i na kritike, budući da se države članice nisu uspjele usuglasiti oko kriminalizacije silovanja. Nije postignut konsenzus o definiciji silovanja temeljene na konceptu pristanka.

Rasprostranjeno nasilje

Države članice imaju rok do lipnja 2027. godine da direktivu implementiraju u svoje nacionalne zakone i politike. Međutim, napredak je neujednačen, a razmjeri problema su ogromni. Statistike koje se, kao i svake godine, objavljuju oko Međunarodnog dana žena, 8. ožujka, donose zabrinjavajuće podatke.

Indeks rodne ravnopravnosti EIGE-a za 2024. godinu predstavio je najnovije politike i pravne promjene vezane uz nasilje nad ženama u EU i državama članicama. Istaknuto je da je nasilje nad ženama “rašireno i nedovoljno prijavljeno”.

U nedavnom njemačkom istraživanju 92 posto žena u dobi od 18 do 35 godina izjavilo je da su doživjele uznemiravanje ili napad.

Što je femicid?

Prema EIGE-u, evidentiranje slučajeva femicida, ubojstva žene ili djevojčice zbog njenog spola, u Europskoj uniji otežano je zbog različitih definicija. Nisu sve države članice uvele posebne zakone o femicidu, iako su Malta, Cipar i Hrvatska uključile femicid u svoje kaznene zakone.

Međutim, žene se i dalje ubijaju diljem Europe, a ovi primjeri to potvrđuju:

Francuska: Ministarstvo unutarnjih poslova izvijestilo je da je 96 žena bilo žrtva “bračnog femicida” u 2023. godini.

Španjolska: U 2024. godini 48 žena ubijeno je zbog “rodno uvjetovanog nasilja” u partnerskim ili obiteljskim odnosima. Iste godine 9 maloljetnika ubili su njihovi očevi ili partneri njihovih majki. Također, evidentirano je najmanje šest femicida koje su počinili počinitelji koji nisu bili sadašnji ili bivši partneri. To je bio najniži broj ubojstava zbog rodno uvjetovanog nasilja od 2003. godine. Od tada su u Španjolskoj 1.293 žene ubijene od strane partnera ili bivših partnera.

Bosna i Hercegovina: U 2024. godini 12 žena ubijeno je u slučajevima femicida. No, ne postoji jedinstveni registar obiteljskog nasilja, što otežava praćenje razmjera problema i učinkovitu reakciju institucija.

Italija: U 2024. prijavljeno je više od 90 femicida. Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova, najmanje 48 žrtava ubili su njihovi partneri ili bivši partneri. Otprilike jedna od pet žrtava bila je starija od 70 godina.

Njemačka: U ovoj zemlji gotovo svaki dan bude prijavljen slučaj femicida. U 2023. godini, 938 djevojčica i žena bile su žrtve pokušaja ili izvršenog femicida. Od tog broja, 360 žena je izgubilo život. “Gotovo svaki dan događa se femicid. Svakodnevno je oko 400 žena žrtva nasilja,” izjavila je ministrica za ženska pitanja Lisa Paus u studenom 2023. godine, predstavljajući prvo izvješće o rodno uvjetovanim kaznenim djelima protiv žena.

U sastavljenom indeksu nasilja u 12 država članica, ukupni rezultat iznosio je 31,9 bodova, pri čemu su se Grčka (24,6 bodova) i Finska (41,7 bodova) nalazile na suprotnim krajevima spektra. Na ljestvici, 1 označava stanje bez nasilja, dok 100 označava rašireno i ozbiljno nasilje nad ženama.

Prema statistikama i podacima iz istraživanja provedenog na razini EU-a, 31 posto žena starijih od 15 godina doživjelo je fizičko i/ili seksualno nasilje, dok je 57 posto žrtava pretrpjelo zdravstvene posljedice.

Zaštita žrtava

Diljem Europe, zemlje se nalaze u različitim fazama razvoja pravnih sustava u borbi protiv rodno uvjetovanog nasilja.

Španjolska: Vlada već dugo prioritetno tretira borbu protiv rodno uvjetovanog nasilja. Parlament trenutno raspravlja o obnovi Državnog pakta protiv rodno uvjetovanog nasilja, koji uključuje oko 460 mjera za zaštitu žrtava.

Slovenija: Prema službenim statistikama, jedna od dvije žene i djevojke starije od 15 godina doživjela je neki oblik nasilja. U 2024. godini država je usvojila akcijski plan za provedbu nacionalnog programa za sprječavanje obiteljskog nasilja i nasilja nad ženama. Plan predviđa veća izdvajanja za financiranje socijalne zaštite i drugih programa pomoći, a sve veća pozornost posvećuje se i femicidu. Također, u tijeku su izmjene Kaznenog zakona kako bi se uvele strože kazne za ubojstva počinjena u obitelji ili trajnim životnim zajednicama.

Sjeverna Makedonija: Kao zemlja kandidatkinja za članstvo u EU, nedavno je ratificirala Istambulsku konvenciju. No, prema aktivistima, i dalje postoje ozbiljni problemi. Iako su izmjene Kaznenog zakona u 2023. godini ažurirale definiciju silovanja temeljem nedostatka pristanka te kriminalizirale proganjanje i seksualno uznemiravanje, zakon nije definirao ni kriminalizirao psihološko nasilje, ostavljajući neke žrtve nezaštićenima.

Bosna i Hercegovina: Donesen je Zakon o zaštiti od obiteljskog nasilja. Federalni ministar pravde Vedran Škobić istaknuo je da zakon snažno naglašava zaštitu žena te predstavlja provedbu Istambulske konvencije i usklađivanje s preporukama i direktivama EU, što su ključne obveze u procesu pristupanja EU.

Međutim, socijalna radnica i psihoterapeutkinja Tea Rebac Mikulić upozorava da žene u BiH često ne prijavljuju nasilje zbog tradicionalnih rodnih uloga, ekonomske nesigurnosti i neadekvatnog institucionalnog odgovora.

Bugarska: Prema podacima Eurostata iz 2024., samo 6 posto žena prijavilo je da su doživjele nasilje izvan partnerskih odnosa, što je najniži postotak u EU. No, Ministarstvo unutarnjih poslova izvijestilo je o porastu slučajeva obiteljskog nasilja, kao i o većem broju zaštitnih mjera i kaznenih postupaka povezanih s tim kaznenim djelima. Ministar pravosuđa Georgi Georgiev izjavio je da se vlada aktivno priprema za provedbu EU Direktive o suzbijanju nasilja nad ženama.

Poljska: Ministrica za ravnopravnost Katarzyna Kotula više je puta javno istupala o problemu nasilja nad ženama, naglašavajući njegovu ozbiljnost i sistemsku prirodu te pozivajući na nužnost sustavnih promjena.

Napredak usporen i ugrožen

Napredak u suzbijanju rodno uvjetovanog nasilja u Europskoj uniji nije ujednačen. Pet država članica, Bugarska, Češka, Mađarska, Litva i Slovačka, još uvijek nisu ratificirale Istambulsku konvenciju.

Iako je EU napravila značajne pravne korake, stvarni napredak zahtijeva hitne mjere donositelja politika, civilnog društva i građana, upozorava EIGE. Izvješće otkriva zabrinjavajuću razinu tolerancije prema nasilju nad ženama:

• 17% ispitanika vjeruje da su prijave seksualnog zlostavljanja ili silovanja često pretjerane.
• 46% muškaraca i 26% žena smatra da je financijska kontrola u vezama prihvatljiva.
• 27% muškaraca i 15% žena misli da je seksualno uznemiravanje na radnom mjestu prihvatljivo.

Istovremeno, raste političko protivljenje rodnoj ravnopravnosti. Prema izvješću UN Women, u četvrtini zemalja svijeta došlo je do nazadovanja prava žena zbog različitih faktora, uključujući klimatske promjene i demokratsku eroziju. U izvješću se ističe da se slabljenje demokratskih institucija događa paralelno s napadima na rodnu ravnopravnost, dok protivnici ženskih prava aktivno podrivaju dugogodišnji konsenzus o ključnim pitanjima.

„Dovoditi u pitanje rodnu ravnopravnost znači dovoditi u pitanje napredak. Rodna ravnopravnost nije tema za raspravu, ona bi trebala biti prirodna kao zrak koji dišemo. Ona je u srcu našeg europskog načina života“, rekla je povjerenica EU-a za ravnopravnost Hadja Lahbib.

Lahbib je predstavila “Putokaz za ženska prava”, koji je ključni dokument za buduće mjere EU-a. Osim suzbijanja rodno uvjetovanog nasilja, strategija uključuje:

• poboljšanje zdravstvenih standarda za žene,
• jednaku plaću,
• ravnotežu između poslovnog i privatnog života,
• jednake prilike za zapošljavanje,
• ravnopravnu zastupljenost žena u svim sektorima.

Iako mnoge članice EU-a imaju akcijske planove za borbu protiv nasilja nad ženama, njihova učinkovitost varira. EIGE upozorava da su sredstva za preventivne programe, skloništa, savjetovališta i druge usluge za žrtve nedostatna.

Voditeljica tima za rodno uvjetovano nasilje pri Glavnoj upravi za pravosuđe Europske komisije Maria Mollica izrazila je nadu da će provedba EU Direktive o nasilju nad ženama do lipnja 2027. godine riješiti mnoge probleme.

„Kroz implementaciju Direktive, većina zahtjeva Istambulske konvencije morat će biti prenesena u nacionalne zakone, čak i u onim državama članicama koje još nisu ratificirale Konvenciju“, rekla je Mollica.

„Za borbu protiv nasilja nad ženama nije dovoljna samo promjena društvene percepcije, već su potrebna i značajnija financijska ulaganja“, ističe Stephanie Futter-Orel, direktorica mreže Women Against Violence Europe (WAVE).

Osim što uzrokuje neizmjernu patnju, rodno uvjetovano nasilje predstavlja i značajan ekonomski teret. Prema procjenama EIGE-a iz 2021. godine, Europsku uniju godišnje košta oko 366 milijardi eura, pri čemu nasilje nad ženama čini čak 79% tog iznosa. Ti troškovi proizlaze iz:

• fizičkih i emocionalnih posljedica nasilja,
• troškova kaznenog i građanskog pravosuđa,
• gubitka ekonomske produktivnosti.

Iako su donesene mnoge mjere, jasno je da su daljnji napori i ulaganja nužni kako bi žene u Europi mogle živjeti slobodno, sigurno i bez straha od nasilja.

(TIP/Izvor: Fena/Foto: Ilustracija)