Grad Tuzla će, na ime naknada od rada Termoelektrane, od ove godine dobijati 20 posto više sredstava. Namijenjena su za poboljšanje kvaliteta života građana, ali bi u konačnici trebala doprinijeti smanjenju zagađenosti u ovim gradovima. Bavimo se pitanjem trošenja ovih sredstava i jesu li time zadovoljni građani, posebno u okolini Termoelektrane.

Grad Tuzla ove godine očekuje da, na ime naknada od rada Termoelektrane, dobije oko 4 miliona maraka. Pejo Šimić, mještanin Bukinja koje se nalazi u neposrednoj blizini Termoelektrane, smatra da je nužno intenzivnije ulaganje u kvalitetniji život ovdje.

„Gradski vodovod koji nekih 200 metara je došao i nema dalje.To je neko minimalno ulaganje nekih sredstava.Ima još i infrastruktura po pitanju ulične rasvjete, putne komunikacije da se asfaltira”, izjavio je Pejo Šimić, mještanin Bukinja.

Tuzla je godinama među najzagađenijim gradovima u Bosni i Hercegovini.Cijena je to koju građani plaćaju, jer se na teritoriji ovog grada nalazi veliki zagađivač – Termoelektrana. Može li se sredstvima dobijenim od naknada nadomjestiti napravljena šteta, naročito mještanima koji žive u neposrednoj blizini Termoelektrane?

Ulaganjem u kvalitetniji život djelimično, smatraju građani, ali prioritet bi, smatraju ljekari, moralo biti ulaganje u liječenje oboljelih od malignih bolesti.

„Mi zaista imamo dokazane slučajeve bolesti koje su povezane sa aerozagađenjem, imamo iznenadne smrti koje su dokazane sa aerozagađenjem˝, kazala je dr. Nurka Pranjić specijalistica medicine rada.

Iz gradske uprave Tuzla ističu da dio sredstava od naknada i koriste kao pomoć oboljelima od teških bolesti. Najveća ulaganja ipak su u mjere energetske efikasnosti čime, kažu, nastoje dugoročnije smanjiti zagađenje.

„Te mjere su toplotne pumpe, utopljavanje objekata, peći na pelet, ugradnja kompaktnih toplinskih podstanica. Svake godine mi planiramo izgradnju lokalnih puteva. Veliki dio ovih novčanih sredstava se izdvaja za priključke na mrežu centralnog grijanja”, istakao je Miralem Mulać, pomoćnik gradonačelnika Tuzle.

Iz nevladinog sektora ističu da su mjere koje je Grad Tuzla do sada realizovao pokazale efikasnost u smanjenju zagađenosti, ali da je još mnogo faktora na koje treba uticati.

“Poboljšanje javnog saobraćaja, da to budu neki zeleni autobusi kako ih mi zovemo na plin ili pogon na struju. Isto tako da taksi vozila budu hibridna vozila kako bi se i tu smanjilo, a s druge strane da promovišemo taj neki zdravi način života – biciklizam, da i tu grad ulaže u infrastrukturu kao što su biciklistička stajališta, staze”, izjavila je Anita Šimić, direktorica Mreže aktivnih zajednica Tuzla.

„Subvencionirati projekte utopljavanja velikih stambenih zgrada i na taj način dugoročno pomoći i građanima, a i proizvođačima energije koji će onda moći proizvoditi dovoljne količine energije za potrebe zagrijavanja tih stanova i u konačnici smanjiti zagađenje˝, kazao je Denis Žiško iz Aarhus centra BiH.

Iz gradske uprave ističu da mjere utopljavanja većih objekata postoje, ali da se za sada odnose na javne ustanove. U narednom periodu planiraju povećati broj i veličinu zelenih površina, ali i deponije koje budu stavljane van snage pretvarati u ekološki prihvatljivija podrčja.

(TIP/Izvor: bhrt.ba/Autorica: Enisa Alibalić/Foto: Ilustracija)