Jesmo li bolesno društvo? Koliko smo svjesni da trebamo psihološku pomoć? Zašto nam se tragedije učestalo dešavaju? Kako prevenirati ovakve slučajeve? Koliko koristimo antidepresive, za liječenje ili za zloupotrebu. 

Život na margini, socioekonomski problemi, nestabilan politički ambijent, nesigurnost građana, poremećene norme i standardi, nasilje, sve veći broj ubistava, naročito žena. Kuda sve ovo vodi, posebno u pogledu narušenog mentalnog zdravlja građana?

“Važan pokazatelj da u našem društvu nešto nije uredu jeste sve veća stopa nasilja u različitim oblicima. To je najbolji indikator da se nešto u našem društvu dešava što jako loše utječe na pojedinca i na odnose među ljudima”, ističe psiholog dr. sci. Remzija Šetić.

Narušeni međuljudski odnosi, neodstatak empatije, loš obrazovni sistem, sve su to, kako tvrde stručnjaci iz oblasti psihologije i neuropsihijatrije, okidači za ovakve slučajeve. Stručnjaci ističu da mnogi slučajevi nisu adekvatno uključeni u terapijski proces, te da su situacije kojima kolektivno svjedočimo simptom društvenog i psihološkog sloma koji nas duboko pogađa.

“Ako osoba ima neki psihički poremećaj, trebala bi dobiti adekvatnu terapiju, u određenoj dozi i kombinaciji s ciljem da se psihički simptomi koji su patološki reduciraju, odnosno odstrane kako ne bi utjecali na ponašanje ove osobe”, navodi neuropsihijatar prof. dr. sci. Abdulah Kučukalić.

“Sada imamo nešto što bismo nazvali štokholmskim sindromom, koji nas negdje mentalno usporava, koči, pravi uz odbrambene mehanizme sasvim neadekvatna viđenja sebe i situacije, odnosno to dvoje zajedno može samo pasivizirati”, ističe Nevzeta Stevanović, specijalista traumatske psihologije.

Društvo puno stigmatizacije kao posljedica duboke apatije, dovodi do toga da i oni koji trebaju psihološku pomoć – nemaju hrabrosti potražiti je.

“Mentalna poteškoća je kao i svaka druga. Ići psihijatru i psihologu je kao ići endoktrinologu i internisti i jako je važno da ljudi prepoznaju te simptome i da se mogu obratiti za stručnu pomoć”, poručuje psiholog i psihoterapeut Đana Lončarica.

Stručnjaci, također, naglašavaju da bi mentalno zdravlje trebalo postati prioritet, uzimajući u obzir podatke koji su alarmantni.

“Imam informaciju da je povećana potrošnja antidepresiva i lijekova koji su anksiolitici, lijekovi koji su za smirenje, što nije ni čudo – svi smo svjesni okruženja u kojem se nalazimo i globalnih promjena”, kaže pomoćnica ministra zdravstva KS-a Bilsena Šahman.

“Sve mlađe populacije dolaze s takvim receptima, dolaze s jako teškom terapijom, dolaze s mnogo kombinacija. Ljekari su ti koji znaju šta je potrebno”, navodi direktorica apoteke Zdravka Gvožđar.

Međutim, uprkos svim nedaćama našeg stanovništva, uzrok je upravo u nedostatku prevencije i prepoznavanja mentalnih stanja. Struka upozorava kako se ne bi ponavljale stravične scene kojima sve češće svjedočimo, neophodno je razviti svijest o mentalnom zdravlju, govoriti o njemu, te pravovremeno prevenirati psihološke probleme s kojima smo suočeni.

(TIP/Izvor: federalna.ba/Autorica: Umihana Šahić/Foto: Ilustracija/FTV)