U Bosni i Hercegovini raste broj onkoloških pacijenata. Sredstva u Fondu solidarnosti Federacije BiH nedovoljna su da pokriju terapije svih oboljelih. Dok Evropa i svijet stavljaju fokus na imunoterapije i personalizirane pristupe liječenju, pacijenti u BiH suočavaju se s dugim čekanjima na hemoterapiju.

Rijad Hajdarević, bh. naučnik koji istražuje nove metode liječenja raka u Norveškoj, ističe da je budućnost onkološkog liječenja u personaliziranim terapijama i aktivnoj prevenciji.

“HPV vakcinacija je nešto što nas može najviše zaštititi od kancera, primjera radi, u Australiji im je cilj od 2030. godine da potpuno iskorijene rak grlića maternice i to se sa HPV vakcinacijom vrlo jednostavno može postići”, navodi Hajdarević.

On također ističe da postoji problem stigmatiziranja HPV virusa u BiH, što dovodi do niske vakcinacije među mladima.

“Kod nas postoji još uvijek ta neka stigma oko HPV virusa jer je seksualno prenosiva bolest. Tako da, nažalost, roditelji svoje kćerke ne vakcinišu, još manji dječaci, zbog tih nekih, da kažem, malo i konzervativnih stavova, ali to spašava živote. Jer djevojke većinom, ili žene tada već, se inficiraju sa virusom u 20. godinama kada su aktivne u poznavanju, sticanju života. I onda, pošto bolest treba jako dugo da se razvija, onda u svojim 30. i 40. godinama dobiju rak grlića maternice, a ako ne idu na papa testove redovno onda se to nažalost veoma često kasno pronađe”, dodaje.

Rizik od raka i dalje je visoko prisutan u BiH, a prevencija poput redovnih screening testova, mamografija i papa testova mogu značajno smanjiti broj oboljelih. U razvijenim zemljama, kao što je Kuba, prevencija raka putem obrazovanja i zdravstvene zaštite postavila je visoke standarde, dok u BiH postoji potreba za boljom integracijom preventivnih programa u zdravstveni sistem.

Hajdarević, koji trenutno istražuje rak u Institutu za istraživanje raka u Oslu, objašnjava da se terapije razvijaju na temelju molekularnih analiza i genetskih informacija pacijenata.

“Imunoterapija i personalizirane vakcine koje koriste antitijela specifična za vrste raka koje pacijent ima, predstavljaju značajan napredak u onkologiji”, kaže Hajdarević.

Dodaje da je kancer skup pregršt drugih stvari te ga tako treba i tretirati.

“Kad dublje zađemo, recimo, kao što ja radim na tom molekularnom nivou i biohemijski vidimo da čak i na površini bolesti koje jednako izgledaju zapravo jako različite i zapravo njihovo porijeklo, odakle dolaze i kako nastaju su mnogo različite. Tako da u ovom principu najbolje rezultate dobijamo tako što dublje analiziramo sve to. Mislim u narednih deset godina da će ta personalizirana terapija biti ‘the way to go’, dakle, sekvenciranje genoma i adaptirane, recimo, vakcine adaptirane za pacijente koji su uzimali antitijela od kancera koji čovjek ima, pa se onda prave neke takoreći vakcine koje se vraćaju nazad u tijelo da se stvaraju antitijela koja bi pomogla. Dakle, ima more raznih avenija u kojima se idu u pravcu. Mislim da je ta imunoterapija personalizirana ‘the way to go’”, ističe.

Međutim, napominje da napredne terapije nisu dostupne svima, jer su visoko specijalizirane i skupe. Za zemlje poput BiH, prevencija ostaje ključan alat u borbi protiv raka.

(TIP/Izvor: N1)