Dok svijetu prijeti trgovinski rat, zlato bilježi historijske vrijednosti. Ova, za većinu i dalje najsigurnija imovina i utočište za investitore, dosegla je cijenu od 2.845 dolara za uncu, što je najveća vrijednost ikada zabilježena. Prema prvim analizama, zlato dobija na značaju još više sa dolaskom Trumpa na političku scenu, te činjenice da centralne banke nastavljaju relaksirati svoju monetarnu politiku.

Naime, globalna potražnja za zlatom dostigla je rekordnu vrijednost prošle godine, navodi Svjetsko vijeće za zlato u svom godišnjem izvještaju. U 2024. godini, potražnja je porasla na novi tromjesečni maksimum i rekordnu godišnju vrijednost, vođena rastućim geopolitičkim i ekonomskim neizvjesnostima. Ukupna količina transakcija iznosila je 4.974 tone, što je porast u odnosu na 4.899 tona iz 2023. godine, uključujući i OTC (over-the-counter) investicije.

Vijeće je izvijestilo kako je interes centralnih banaka za zlatom ostao nepromijenjen tri godine zaredom, te da je kupovina zlata premašila 1000 tona treću godinu zaredom.

Nacionalna banka Poljske bila je vodeći neto kupac među centralnim bankama, osnaživši svoje rezerve zlata sa dodatnih 90 tona, dok su Turska centralna banka i Reserve Bank Indije zauzele drugo i treće mjesto sa 75 i 50 tona.

Ukupne količine zlata koje su investitori kupili tokom godine porasle su za 25 posto u odnosu na prethodnu godinu. Ovaj rast je doveo do najveće godišnje potražnje za zlatom (1.180 tona), u posljednje četiri godine. Najveći utjecaj na rast imali su fondovi kojima se trguje na berzi zlata, omogućivši investitorima da ulažu u zlato bez fizičkog posjedovanja metala.

Ovakav metod trgovanja čini ih popularnim izborom naročito u neizvjesnim ekonomskim prilikama.

(TIP/Izvor: Forbes BiH/Autorica: Amela Keserović Polić/Foto: Ilustracija/Fena/Envato)