Ustavni sud Bosne i Hercegovine u predmetu Albin Zuhrić i drugi odlučivao je po individualnim apelacijama, te zaključio da različito postupanje zasnovano na etničkoj pripadnosti znači povredu prava apelanata na nediskriminaciju. Ali, odluka u našoj zemlji ne znači i provedbu iste. Pripadnici ‘ostalih’ još će pričekati prije nego što budu mogli ostvariti svoja prava. Jer, volje za izmjenama Izbornog zakona u tom pogledu nema.

Ako se u Federaciji BiH izjašnjavate kao ‘ostali’, znači da ne možete biti dio kluba u Domu naroda. I ne samo to. Prava su vam uveliko ograničena, pa nije moguće predložiti, niti se kandidovati za pozicije potpredsjednika i predsjednika Federacije.

„To je i rukovodstvo Federacije i državno Predsjedništvo i državni Dom naroda – i tu moramo tražiti rješenja ukoliko zaista vjerujemo i želimo da BiH ide u EU“, kazao je Belmin Zukan, zastupnik SDP-a u Parlamentu FBiH.

Albin Zuhrić (DF), apelant pred Ustavnim sudom BiH i delegat u Domu naroda FBiH, opisuje kako to izgleda: „Kada se većina tih klubova sastaje i donose neke odluke, svi delegati koji se ne izjašnjavaju kao Srbi, Hrvati ili Bošnjaci mogu slobodno da odu kući ili na ručak“.

Pa je u nizu apelacija Ustavni sud BiH ponovo presudio. U zvaničnom saopćenju navode: „Odlukama osporenim pred Ustavnim sudom odbijena je ovjera Zlatana Begića kao kandidata grupe delegata u Klubu Ostalih u Domu naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine (Albina Zuhrića, Sandre Imširović i Senite Handukić) za izbor predsjednika i potpredsjednika Federacije BiH iz grupe Ostalih. Različito postupanje prema apelantima koje je zasnovano isključivo na njihovoj etničkoj pripadnosti nema objektivno i razumno opravdanje, zbog čega postoji povreda prava apelanata“.

Zvanična presuda nije predočena, no u javnosti je već ocijenjeno da je Ustavni sud diskriminirujućim proglasio amandmane visokog predstavnika Christiana Schmidta na Ustav Federacije BiH. Iz suda demantuju: „Odluka Ustavnog suda BiH ne ulazi u ocjenu ustavnosti amandmana visokog predstavnika niti sadrži zaključak da ‘Schmidtovi amandmani na Ustav FBiH doneseni u izbornoj noći diskriminiraju Ostale’“.

I bez ocjene amandmana, odavno je jasno da mora doći do izmjene Izbornog zakona BiH, kojim bi diskriminacija bila otklonjena. Ali volje nema.

„Mene samo žalosti činjenica da su ranije bili diskriminsani ljudi po ovom osnovu i da je visoki predstavnik neko ko je iz zemlje koja je uređena kao građanska država, došao, promijenio taj izborni zakon i ostavio nam tu diskriminaciju misleći da je to sasvim normalno“, navodi Zuhrić.

Ustavni sud BiH naglašava i da se u ovom trenutku odluka nalazi u postupku postprodukcije, te da za sada nije bilo izdvojenih mišljenja sudija. Ta mogućnost još postoji, a zastupnici u cijeloj priči vide političku konotaciju. Da već ima izdvojenih mišljenja, ne sumnjaju.

„Barem sam dobio tu informaciju ustavnih sudija, da upravo onaj ustavni sudac oko kojeg smo pravili dramu u okviru Federalnog parlamenta, gospodin Vukoja je imao svoje izdvojeno mišljenje, ispravite me ako griješim, to sugerira, odnosno potvrđuje na ono što smo upozoravali, da nije dobro stavljati politički obojene sudije“, napominje Admir Čavalić, zastupnik SBiH-a u Parlementu FBiH.

„Jasno je da je on bio HDZ-ov kandidat iako se tvrdilo u Parlamentu, Mioković pa i Konaković, da je Vukoja nezavisni izbor kao sudija Ustavnog suda. Pokazalo se da to nije tako“, izjavio je Mahir Mešalić, zastupnik DF-a u Parlamentu FBiH.

Sve u velikoj mjeri zavisi od HDZ-a BiH. Iako se u ovoj stranci često kunu u namjeru da BiH približe Uniji, nije se jednom pokazalo kako su lični interesi, ipak, važniji od onih od značaja za bh. građane. I na državnom i na nivou FBiH. A, Christian Schmidt svojim odlukama, barem ako se može suditi po izjavama parlamentaraca, tome i pogoduje.

„Nas ne iznenađuje bilo šta od Schmidta, on je od početka svog mandata većinu odluka koje je donosio – donosio u saglasnosti sa našom susjednom državom RH i HDZ-om BiH“, ističe Zuhrić.

O svemu ovome iz OHR-a nisu se oglašavali. No, važno je napomenuti da se Ustavni sud BiH vodio ranijim presudama, poput one iz 2015. godine, kada je također odlučivao o istom pravnom pitanju nemogućnosti pripadnika grupe Ostalih da se kandiduju za predsjednika i potpredsjednika Federacije BiH. U državi gdje je veliki dio građana diskriminisan, jedna presuda – više manje. Jer provedbe nema.

(TIP/Izvor: federalna.ba/Autorica: Adna Sušić)