Javni prijevoz u Tuzli od 2000. godine obavlja privatno preduzeće. Najave povećanja cijena karata izazivaju otpor lokalnih vlasti i ogorčenje javnosti. Nakon posljednjeg povećanja cijene gradske karte na 3.50 KM, gradonačelnik Lugavić najavio je niz mjera za rješavanje ovog problema, uključujući i osnivanje javnog preduzeća za prijevoz putnika/ca.

Pitanje javnog prijevoza u Tuzli ponovno je posljednjih dana u fokusu nakon što je privatno preduzeće Gradski i prigradski prijevoz Tuzla (GIPS) podiglo cijenu gradske karte na 3.50 KM i najavilo ukidanje prijevoza nedjeljom i praznicima. Problem predstavlja i nereguliranost ovog sektora u Tuzli, gdje, osim GIPS-a, gradski i prigradski prijevoz obavljaju i druge kompanije čiji busevi prolaze kroz Tuzlu. Konkurenciju gradskom prijevozu predstavljaju i tuzlanski taksisti u takozvanom linijskom prijevozu, čija je cijena usluga trenutno, nakon poskupljenja gradskog prijevoza, niža od cijene gradske autobuske karte.

Privatizacija GIPS-a

GIPS je osnovan 1957. godine i nalazio se u društvenom vlasništvu. Do kraja 1980-ih godina GIPS je objedinio druge prijevoznike iz okolnih naselja i izgradio prigradsku autobusku stanicu u Tuzli na lokaciji Pinge, kolokvijalno poznatu kao “Kajmak stanica”.

Nacionalizacijom društvene imovine tokom rata u BiH, GIPS postaje državno preduzeće. Iako kantonalni premijer Irfan Halilagić tvrdi kako kantonalne vlade nemaju i nisu imale ništa s privatizacijom GIPS-a, rješenje o privatizaciji navedeno u reviziji financijskog izvještaja GIPS-a pokazuje da je preduzeće 2000. godine prodala Kantonalna agencija za privatizaciju. Kompaniju je kupilo 395 dioničara, po svemu sudeći, većinom radnika GIPS-a.

Vremenom su mali dioničari prodavali udjele, te je do 2014. godine najveći paket dionica od 46,57% posjedovala kompanija “Samn” d.o.o. Tuzla. Ove dionice, zajedno s dionicama fizičkog lica Nijaza Suljkića, 2014. godine otkupila je kompanija “Junuzović Kopex” i tako postala većinski vlasnik GIPS-a sa 66,9% dionica. Do kraja iste godine, otkupom dionica, “Junuzović Kopex” je povećao svoj udio u GIPS-u na 82,8%.

Sukob GIPS-a i lokalnih vlasti

Sporenja GIPS-a i lokalnih vlasti započela su neposredno nakon preuzimanja novog vlasnika i u intervalima traju do danas. Kada je GIPS 2015. godine pokušao povećati cijene karata dijelu stanovništva ukidanjem ranijih subvencija, došlo je do reakcije predstavnika lokalnih vlasti, najavljivanja pravnih koraka i sazivanja vanredne sjednice Gradskog vijeća. Po sličnoj matrici u kojoj GIPS pokušava podići cijene, a lokalne vlasti reagiraju sazivanjem Vijeća, sukobljavanje traje do danas.

Iako je cijena gradske karte u aprilu 2018. godine smanjena s 1,50 KM na 1,00 KM, nakon toga je uslijedilo nekoliko poskupljenja koja su cijenu karte do kraja 2022. godine povećala na 2,50 KM, da bi posljednjim poskupljenjem cijena bila povećana za 30%, na 3,50 KM, što je ovoga puta, uz osude lokalnih vlasti, izazvalo i prosvjede javnosti.

Komisija za ljudska prava Gradskog vijeća Tuzla, na čelu s Mirnesom Ajanovićem, podnijela je 24. januara 2025. godine više kaznenih prijava protiv GIPS-a i rukovodećeg kadra ovog preduzeća, a 27. januara 2025. održan je prosvjed građana/ki na glavnom gradskom trgu protiv poskupljenja cijena karata.

Moguća rješenja

Gradonačelnik Tuzle Zijad Lugavić najavio je održavanje vanredne sjednice Gradskog vijeća 4. februara 2025. godine na kojoj će se raspravljati o problemu prijevoza. Na vanrednom sastanku gradonačelnika Tuzle i Lukavca s kantonalnim premijerom, koji je održan 25. januara, raspravljano je o problemu GIPS-a. Nakon ovog sastanka, u narednim bi danima trebalo uslijediti više radnih sastanaka s predstavnicima GIPS-a, i lokalnih i kantonalnih vlasti s ciljem pronalaženja rješenja problema javnog prijevoza.

Prema najavama gradonačelnika Lugavića, Grad Tuzla bi trebao uvesti subvencije na karte za socijalno ugrožene stanovnike/ce i penzionere/ke, dok bi Kanton, uz postojeće subvencije, za učenike/ce osnovnih škola uveo i subvencije za srednjoškolce/ke i studente/ice. Kao moguće rješenje Lugavić najavljuje raspisivanje javnog poziva za obavljanje prijevoza kojim bi se regulirale linije i omogućilo subvencioniranje i neprofitabilnih linija.

Za dugoročno rješenje Lugavić ističe opredijeljenost Grada Tuzla da osnuje vlastito preduzeće za javni prijevoz koje bi bilo u javnom vlasništvu. Grad Tuzla je naručio studiju javnog gradskog prijevoza s prijedlogom modela obavljanja javnog gradskog prijevoza na području grada Tuzla, koju je izradio Institut za građevinarstvo Banjaluka.

Ova studija, završena u novembru 2024. godine, predviđa formiranje novog javnog preduzeća, nabavku autobusa na plin, a zatim na električni pogon, dok bi preduzeće trebalo biti formirano kroz pet faza u trajanju od pet godina. Time bi Tuzla nakon 30 godina ponovo imala javni prijevoz u javnom vlasništvu.

(TIP/Izvor: Istinomjer.ba/Foto: Ilustracija)