“Gračanica, od posla čaršija“ u nekoliko poslovnih zona broji uspješne kompanije, ali zanati izumiru…

Kada bi čovjek danas u Gračanici htio popraviti i naoštriti poljoprivrednu alatku, naišao bi na velike probleme. Jer tu više nema nijednog kovača, vodeničara, kazandžije, korpara, sarača, sitara, sedlara, ćilimara, ćurdžije, ciglara.

Ostala su dvojica obućara, dvojica krečara, dvije porodice se bave grnčarstvom. Bilo uslužni ili umjetnički, zanati izumiru. Razlozi su mnogostruki, a jedan je odlučujući – u zanatstvu se slabo ko obogatio.

Naslijeđe od oca

Ipak, dobar i poslu posvećen majstor, sam svoj gazda, uvijek će, što bi se reklo, imati svoju nafaku. U pojedinim slučajevima, zanatstvo se sačuvalo kao tradicija, kao što je to u porodici Hotić. Tako je mladi Gračanlija, 22-godišnji sajdžija-zlatar Faris Hotić zanat naslijedio od oca Sanjina. Danas ima svoju radnju, izuzetno voli svoj posao i jedva čeka ujutro da krene na posao, mušterije ga čekaju.

Jedva čeka da stigne na posao, mušterije ga čekaju. H. Čalić / Avaz

– Nakon što sam završio Srednju mašinsku školu i radio u dvije firme u svom gradu, na ideju oca Sanjina 2023. godine sam odlučio otvoriti sajdžijsko-zlatarsku radnju. Vuklo me je to zanimanje, a kako i ne bi kada sam od svoje desete godine bio sa ocem u njegovoj radnji, gledao i učio zanat. 

Pa, k’o velim, što bih ja za nekoga radio, kad mogu biti sam svoj majstor, svoj gazda. Koliko budem dobar majstor i koliko se budem trudio, toliko ću zaraditi. I krenulo je, nabavio sam potrebnu opremu i ubrzo se pročulo za mene i moju radnju u tržnom centru “Etna“ – kaže mladi i zadovoljni sajdžija Faris Hotić.

Ne želi ići

Popravlja sve marke satova – od “Omege“, “Rolexa“, “Rado“ i drugih. Bude i poneki starinski “veker“, za muzeja, koji, također, popravlja i servisira. Usput, tu su i usluge izrade ključeva, zamjena baterija na ključevima za automobile. Hotić priznaje da je za dvije godine već zavolio svoj zanat i da ujutro jedva čeka da ide na posao. Nikada mu ni na pamet nije palo da bi išao iz svoje države.

Popraviti satove na sahat-kuli

“Gračanica, od posla čaršija“ nekada je vrila od zanatlija. Poznati su sajdžije Ragib i Ćazim Dedović, Muhamed Halilović ovdje je stigao iz Tešnja i, osim svoje radnje, u kući je imao veliku kolekciju starih satova s drvenom oblogom, zatim izvjesni Đurković iz sela Karanovac. Danas su ostali otac i sin, Sanjin i Faris Hotić, koji ne daju da se tradicija prekine.

Godinu ne rade satovi na sahat-kuli u Gračanici. H. Čalić / Avaz

Treba spomenuti i stanje četiri velika sata, uvezena iz Austrije, u posljednjoj obnovi sahat-kule, visoke 27 metara, koji su u kvaru skoro godinu, ne rade i ne mjere vrijeme. To je bio razlog što su vijećnici Gradskog vijeća grada Gračanice nedavno pokrenuli inicijativu da se na nacionalnom spomeniku BiH sahat-kuli, koju je u 17. stoljeću sagradio Ahmed-paša Budimlija, poprave satovi i počnu služiti svojoj svrsi.

(TIP/Izvor: Avaz.ba/Autor: H. Čalić)