Nekada iskorijenjene zarazne bolesti poput morbila i velikog kašlja, vratile su se u Bosnu i Hercegovinu. Smanjen obuhvat obaveznom imunizacijom, tvrde medicinski stručnjaci, glavni je uzrok obolijevanja.

Među stanovništvom bosanskohercegovačkog entiteta Federacija Bosne i Hercegovine (FBiH) – većinom kod djece – nadležne službe ove godine zabilježile su 7.309 oboljelih od morbila i 658 od velikog kašlja, u pojedinim slučajevima i sa smrtnim ishodom.

No, kako se povećavao broj zaraženih morbilima i velikim kašljem, tako je raslo i interesovanje stanovništva za vakcinacijom.

“Epidemije morbila i velikog kašlja su u završnoj fazi, koja se, nažalost, malo produžila. S obzirom na to da je bio nizak obuhvat vakcincijom, ovo je sasvim očekivano”, kazao je u razgovoru za Anadolu Siniša Skočibušić, direktor Zavoda za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine (ZZJZ FBH).

Za 21. stoljeće, petero umrlih od velikog kašlja u jednoj godini, loša je vijest i činjenica, dodaje Skočibušić.

“Žalosti nas što nismo mogli više učiniti da to preveniramo. Trenutni podaci koji dolaze s terena nisu zabrinjavajući, ali još ima epidemije”, kazao je.

No, dobra vijest i činjenica je da je pojava ove dvije epidemije uzrokovala i pojačano interesovanje za imunizaciju, jer su, prije svega, roditelji počeli da shvataju da je to najefikasnija zaštita.

“Mislim da smo u Kantonu Sarajevo imali više od 10.000 naknadnih vakcinacija”, kazao je Skočibušić.

Uprkos evidentnom negativnom trendu prema vakcinaciji, ZZJZ FBiH za narednu godinu najavljuje uvođenje pneumokokne vakcine u obavezni imunizacijski program u ovom bh. entitetu.

“Imunizacija protiv pneumokoka štiti djecu od upale uha, upale pluća, meningitisa i sepse. Pneumokok je bakterija, najčešće uzročnik upale uha, pluća, sinusa i mozga. Što su vrlo ozbiljne bolesti koje opterećuju djecu, posebno do pet godina i starije stanovništvo preko 65 godina”, kazao je Skočibušić.

Imunizacija protiv HPV-a

ZZJZ FBiH u posljednje dvije godine unaprijedio je imunizacijski program uvođenjem preporučene imunizacije protiv HPV-a. Humani papiloma virus (HPV) je skupina virusa koji se prenose spolnim putem. Većina spolno aktivnih osoba će biti zaražena barem jednom tokom života.

HPV je ključni uzročnik karcinoma vrata maternice (cerviksa), rodnice, stidnice, anusa, penisa, karcinoma u području usta i ždrijela te genitalnih i negenitalnih bradavica. Visokorizični sojevi HPV-a, poput HPV 16 i 18, odgovorni su za većinu slučajeva karcinoma vrata maternice. Godišnje više od 150 žena u FBiH oboli od karcinoma vrata maternice, a više od 80 njih umre.

Vakcinacija se preporučuje djevojčicama i dječacima u dobi od 13 do 18 godina – prije izlaganja virusu tj. prije početka spolne aktivnosti. Vakcina se može dati i starijima koji nisu prethodno vakcinisani. Daju se dvije doze devetovalentne vakcine protiv HPV-a, s razmakom od najmanje šest mjeseci između 1. i 2. doze vakcine.

Provođenje Programa imunizacije protiv HPV-a u FBiH počelo je krajem 2022. u četiri kantona, a od 2023. godine program je proširen na cijelu FBiH. Za dvije godine prvu dozu vakcine protiv HPV-a primilo je skoro 4.000 djevojčica i djevojaka u FBiH.

Obaveznim programima imunizacije, rekao je, obuhvaćena su djeca od rođenja do navršenih 18 godina. Imunizacija je obavezna protiv deset zaraznih bolesti: tuberkuloze, hepatitisa B, difterije, pertussisa, tetanusa, poliomijelitisa, protiv bolesti uzrokovane hemofilusom influence tip B, morbila, rubeole i parotitisa.

“Smatramo da je imunizacija jedna od perjanica našeg posla. Radimo i trudimo se da to obavimo na najbolji mogući način. Smatramo da su zarazne bolesti realnost. Ovogodišnja epidemija ospica i velikog kašlja su jako pokazali da zarazne bolesti nisu prošlost i da su vrlo prisutne i da moramo što više raditi protiv njih”, poručio je Skočibušić.

Osim toga, bolest COVID-19 je prisutan u našoj populaciji i bit će prisutan dugo. Nasreću, smrtnost od posljedica koronavirusa je nešto niža nego što je bila na početku.

“Sada imamo više težih kliničkih slika kod starije populacije, dakle, preko 65 godina. I danas se u bolnicama bilježi određeni broj slučajeva koji su malo i prekriveni nekom drugom respiratornom infekcijom, a to je gripa”, pojasnio je Skočibušić.

Vrhunac gripe u januaru i februaru

Nadzor nad gripom u FBiH je, kao i svake sezone, počeo u oktobru 2024. i trajat će do maja 2025.

Skočibušić je kazao da je od oktobra 2024. do danas prijavljeno 7.277 slučajeva bolesti slične gripi (ILI) i laboratorijski su potvrđena dva slučaja gripe. Vrhunac gripe očekuje se u januaru i februaru.

Direktor ZZJZFBiH istakao je da vakcina protiv gripe smanjuje rizik od ozbiljne bolesti, sigurna je i besplatna za rizične grupe – osobe starije od 65 godina, štićenike i zaposlenike domova za starije, hronične bolesnike bez obzira na životnu dob te trudnice.

Veliko je interesovanje za vakcinaciju protiv gripe u FBiH i to ne samo rizičnih grupa, već i ostalih.

Zavod za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine je ove godine osigurao 7.000 doza četverovalentne inaktivirane vakcine protiv sezonske gripe i distribuirao je po kantonima u Federaciji BiH. Kantolani zavodi također svake godine osiguravaju određenu količinu vakcina za stanovništvo, a do sada je vakcinisano oko 25.500 osoba u FBiH.

(TIP/Izvor: Agencija Anadolija)