Tuzlanski kanton je od ove školske godine uveo mogućnost da učenici osnovnih i srednjih škola uče bosančicu, odnosno bosansku ćirilicu, zbog čega je održano i stručno usavršavanje nastavnika i profesora.

Bosančica, pismo koje je svjedočilo bogatoj historiji Bosne i Hercegovine, danas postaje ključni alat u obrazovanju mladih povezujući prošlost i sadašnjost, ali i pomažući u očuvanju kulturnog identiteta.

Drevno pismo nekada dostupno u naučnim krugovima, sada pronalazi put do školskih klupa, pružajući učenicima priliku da ga izučavaju i otkrivaju bogatstvo historije.

Tako je Tuzlanski kanton od ove školske godine uveo mogućnost da učenici osnovnih i srednjih škola uče bosančicu, odnosno bosansku ćirilicu, zbog čega je održano i stručno usavršavanje nastavnika i profesora.

“Radi se o velikom intelektualnom izazovu za učenike starijih razreda osnovne škole, ali i srednjih škola, jer se prvi put bosančica na ozbiljnom nivou, iz elitnih i naučnih krugova spušta na nivo maloljetnih, ali i nadarenih učenika osnovnih i srednjih škola”, kaže Muhamed Hodžić, nastavnik u Prvoj osnovnoj školi Kreka u Tuzli.

Iz prošlih stoljeća u učionice

“Pišući bosančicom mladi postaju bliže svojoj domovini, upravo jer uče o ovom historijskom pismu. Važna je, jer je pismo naše domovine, ne smijemo je zaboraviti, ostavljena je nama u amanet da je učimo i širimo dalje”, kaže jedna od učenica Prve Osnovne škole u Srebreniku koja uči ovo pismo.

Sekcija Bosančica nije samo časopisna aktivnost. Djeca koja pohađaju sekcije svakodnevno otkrivaju slojeve historije utisnute u ovom pismu. U vremenu kada globalizacija briše granice, bosančica podsjeća na važnost autentičnosti i pripadnosti.

Program sekcija podrazumijeva prepisivanje i iščitavanje natpisa stećaka i diplomatske pošte: srednjovjekovnih povelja, pisama, darovnica, bosanskih banova, kraljeva… sa starobosanskog jezika prožeto staroslavenskim jezikom.

“Bosančica nas je naučila mnogo toga o historiji naše zemlje, razumijevanju pisma naših predaka”, kaže učenica Prve Osnovne škole Srebrenik.

“Inspirisan sam likovnim prikazima slova bosančice, našeg pisma, fascinantno mi je to kako se dva slova u bosančici spajaju u jedno”, opisuje jedan od učenika Osnovne škole Kreka u Tuzli.

Trag prošlosti u sadašnjosti

Ovo pismo mladima otvara vrata prošlosti, izazivajući ih na tumačenje svakog znaka. Kao trag prošlosti, bosančica postaje most koji povezuje prošla vremena s današnjim svijetom, omogućujući mladima da istražuju i tumače jezičke promjene kroz svoju historiju.

“Bosančica kao pismo mladima je interesantna, jer ih tjera na istraživanje i tumačenje određenog znaka, vraća ih u prošlost. Zanimljivo im je uporediti. Učenici su svojim interesovanjem potvrdili da kulturna baština dolazi u mnogo različitih oblika i da svjedoči o imenu, razvoju jezika kojima pojedinac govori kao i o jeziku svojih predaka”, ističe Kimeta Buševac, nastavnica u Prvoj Osnovnoj školi Srebrenik, koja vodi sekciju o bosančici.

“Bosančica se uči. Djeca bosančicu vide kao neko tajno, znakovno pismo koje je samo naše”, dodaje.

Svako slovo donosi im osjećaj otkrivanja nečega posebnog, kao da su ušli u svijet koji je samo njima dostupan, pojašnjava.

‘Kraljevsko pismo’ privlačno mladima

Zainteresovanost mladih za učenje bosančice raste, te jedna od učenica Osnovne škole Kreka u Tuzli smatra da bosančica itekako može biti privlačna i interesatna mladima.

“Jer mladi vole izazove, a bosančica je kraljevsko pismo, pismo kojim su pisali naši banovi, kraljevi.”

Mersed Šljivić, stručni savjetnik za historiju, ističe da je pitanje jezika važno te da je shvatio da bi mladi mnogo bolje shvatili srednjovjekovlje kada bi proširili znanje o tadašnjem načinu svakodnevnog života, od gradnji tvrđava i gradova, kao i o načinu pismene komunikacije među ljudima i načinu razmišljanja.

“Kada učenik savlada ovo pismo njemu se otvaraju i druga jezička i historijska pitanja, što nam je i bio primarni cilj.”

Podrška bosančici

I u drugim dijelovima BiH postoji otvorenost da mladi koji to žele uče o bosančici. Mirza Mušija, ministar za obrazovanje, nauku, kulturu i sport Zeničko-dobojskog kantona, ističe da podržava ideju kojom se afirmira izučavanje bosančice u školama.

“Kada su u pitanju navedeni sadržaji, isti su već inkorporirani u nastavnim planovima i programima Bosanskog/ Hrvatskog/Srpskog jezika i književnosti, Moje okoline, Društva i Historije. Osnovne i srednje škole na području Zeničko-dobojskog kantona su i do sada imale mogućnost da se u skladu sa navedenim propisima organizuju rad sekcija za učenje pisma bosančica.”

Danas, kroz učenje bosančice mladi ne samo da istražuju svoju prošlost, već oblikuju i vlastitu budućnost. Ova tajna, zaboravljena kroz vrijeme ponovo je oživljena u učionicama u Bosni i Hercegovini. Kroz nju, oni postaju čuvari tradicije.

(TIP/Izvor: Al Jazeera/Autorica: Sabiha Fejzić)