Andrea Pozderac, mlada Sarajka koja u SAD-u dokazuje potencijal dijaspore, vlastima u BiH savjetuje da se fokusiraju na četiri ključna područja koja mogu transformisati društvo i ekonomiju zemlje.

Da iz Bosne i Hercegovine dolaze sjajni, inteligentni, obrazovani i cijenjeni mladi stručnjaci primjer je i Sarajka Andrea Pozderac koja živi u Washingtonu i radi kao analitičarka u Institutu za razvojni uticaj (I4DI). Inače, I4DI fokusira se na stvaranje stvarnih, trajnih promjena pomažući zajednicama i organizacijama da se na praktičan način rješavaju globalnih izazova naglašavajući održivi razvoj.

„Moram naglasiti da se održivi razvoj ne odnosi samo na okoliš kako se često to smatra, nego se također radi o ljudima. Društvena održivost osigurava da svi imaju pristup osnovnim potrebama kao što su obrazovanje, zdravstvena zaštita i radna mjesta, stvarajući pravedne mogućnosti za sve. Klimatska održivost fokusira se na zaštitu prirodnih resursa, smanjenje zagađenosti i borbu protiv klimatskih promjena kako bi se izgradio sigurniji i zdraviji svijet. Rad I4DI spaja ove dvije strane, pomažući zajednicama da napreduju na način koji traje kroz javno-privatna partnerstva“, kaže Pozderac.

Kako se specijalizirala za istraživanja u oblasti globalne diplomatije, energetske sigurnosti i zelene tranzicije, dodaje da je Evropa ostvarila značajan napredak u energetskoj sigurnosti i klimatskoj politici, posebno kroz Evropski zeleni dogovor, koji teži neutralnosti ugljika do 2050. godine.

„Ključnu ulogu u ovom procesu imao je plan REPowerEU, koji smanjuje zavisnost od ruskih fosilnih goriva diversifikacijom izvora energije i ubrzava tranziciju ka čistim tehnologijama. Ovaj napor već donosi rezultate te je u prvoj polovini 2024. godine, polovina električne energije u Evropskoj uniji proizvedena iz obnovljivih izvora“, rekla je sagovornica.

Prema njenim riječima, Zapadni Balkan zaostaje u usklađivanju sa klimatskim ciljevima Evropske unije.

„Energetski sektor regiona i dalje se u velikoj mjeri oslanja na ugalj, dok implementacija EU Paketa čiste energije u nacionalno zakonodavstvo napreduje sporo. Ipak, postoji snažna podrška Evropske unije kroz Ekonomski i investicioni plan za Zapadni Balkan, koji ima za cilj jačanje energetske sigurnosti i promociju zelene tranzicije. Sekretarijat Energetske zajednice također prati napredak kroz implementaciju Deklaracije o energetskoj sigurnosti, ističući postignuća, ali i izazove.“

Integracija u energetska tržišta EU

Smatra da je jedan od centralnih problema energetske tranzicije u regionu eksploatacija litijuma, ključnog resursa za obnovljive tehnologije.

„Procesi ekstrakcije litijuma mogu imati ozbiljne ekološke posljedice, uključujući iscrpljivanje vode, kontaminaciju tla i degradaciju ekosistema. Slični izazovi već su evidentni u južnoameričkom ‘litijumskom trokutu’, gdje je eksploatacija izazvala nestašicu vode i degradaciju okoliša, što predstavlja i pitanje neokolonijalizma u tim zajednicama. Stoga je od presudnog značaja uspostaviti održive rudarske prakse, sprovesti sveobuhvatne procjene okoliša i osigurati uključenost lokalnih zajednica kako bi se balansirala potreba za resursima ključnim za zelene tehnologije i pravima stanovništva“, kaže Pozderac.

Podsjeća da pored ekoloških izazova, energetska tranzicija donosi i značajna geopolitička razmatranja.

„Evropa smanjenjem zavisnosti od ruskih fosilnih goriva povećava energetsku sigurnost, ali istovremeno postaje zavisnija od zemalja bogatih mineralima poput litijuma ili održivim tehnologijama. Ovo stvara potrebu za balansiranjem diplomatskih i trgovinskih odnosa sa održivim upravljanjem resursima. Za Zapadni Balkan, integracija u energetska tržišta Evropske unije ključna je ne samo za sigurnost snabdijevanja, već i za političku stabilnost, smanjujući utjecaj spoljnih aktera i omogućavajući stabilnu zelenu tranziciju“, rekla je sagovornica.

Nastavlja da je inicijativa za osnaživanje malih poljoprivrednika putem platforme Farmer Income Lab, koju je, između ostalih, osnovao Mars Inc, a čiji je I4DI partner jedan od najznačajnijih projekata u njenom dosadašnjem angažmanu.

„Taj projekat ima za cilj da pomogne osiromašenim malim poljoprivrednicima da ostvare održiv prihod, usklađivanjem vladinih prioriteta i interesa privatnog sektora kako bi pružili podršku malim poljoprivrednicima i malim i srednjim preduzećima u agrobiznisu na rodno pravičan način. Osim što imam priliku svjedočiti stvarnom utjecaju naših aktivnosti, dodatnu inspiraciju pronalazim u radu s kolegama koji su izuzetno strastveni, posvećeni i stručni u svojim područjima, što značajno doprinosi kvalitetu našeg rada i mog profesionalnog rasta.“

Saradnja između Marylanda i BiH

Mišljenja je da je bosanskohercegovačka dijaspora ključna za razvoj Bosne i Hercegovine što govori podatak Svjetske banke da je dijaspora doprinijela oko 11 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP) kroz doznake u 2019. godini.

„Ova finansijska podrška je od vitalnog značaja za izdržavanje porodica i jačanje nacionalne ekonomije. Mladi stručnjaci u dijaspori su posebno u dobroj poziciji da pokreću napredak uvozom međunarodne ekspertize u lokalne industrije, pokretanjem preduzeća za stvaranje radnih mjesta i podsticanje inovacija, jačanje kulturnih veza kroz diplomatiju i jačanje obrazovnih inicijativa. Njihovo učešće je od suštinskog značaja za društveno-ekonomski napredak i potpuniju integraciju Bosne i Hercegovine u globalno tržište. To ne umanjuje značaj lokalnog stanovništva kao glavnog doprinosioca državnom razvoju, nego naglašava značajnu ulogu koju dijaspora igra kao ključni resurs i potencijal koji ima za nacionalni razvoj“, kaže Pozderac.

S obzirom na to da je uključena i u rad Vijeća za razmjenu Marylanda i Bosne i Hercegovine (MBHEC) kazuje da ova saradnja naglašava značaj bosanskohercegovačke dijaspore u Sjedinjenim Američkim Državama te da obuhvata širok spektar sektora, uključujući zdravstvo, energetiku, komunikacije i javne usluge.

„Time se podstiču obostrane koristi i bogatije interakcije unutar zajednica. Partnerstvo, koje je prvobitno nastalo kroz vojnu saradnju kroz State Partnership Program između Marylanda i Bosne i Hercegovine, uspostavljenu 2003. godine, s vremenom se razvilo u dinamičnu civilnu saradnju koja koristi specifične prednosti oba regiona. Posebno treba istaknuti napore osnivača  i podrške I4DI-a ovoj inicijativi. Zahvaljujući njihovim naporima, i Maryland i Bosna i Hercegovina imaju priliku ostvariti značajne koristi u oblastima poput trgovine, akademske saradnje i kulturne razmjene, stvarajući čvrste temelje za održivo partnerstvo i dugoročni razvoj“, rekla je sagovornica.

Modernizacija obrazovnog sistema

Vlastima u Bosni i Hercegovini savjetuje da se fokusiraju na četiri ključna područja koja mogu transformisati društvo i ekonomiju zemlje.

„Prvo i najvažnije, potrebno je modernizovati obrazovni sistem kako bi odgovarao zahtjevima globalnog tržišta rada. To uključuje integraciju tehnologije, poduzetništva i poslovnog upravljanja u nastavne planove, čime bismo osnažili mlade da postanu svestrani i prilagodljivi profesionalci. Inspiraciju možemo pronaći u primjerima poput Estonije, gdje je digitalizacija obrazovanja doprinijela razvoju snažnog tehnološkog sektora, ali i ekonomskom rastu. Bosna i Hercegovina može slijediti sličan model, s fokusom na razvijanje STEM vještina, digitalne pismenosti i inovacija.“

Nadalje ističe da je uz obrazovanje jednako važno ulagati u kulturne i sportske programe.

„Bosna i Hercegovina sa svojom bogatom kulturnom baštinom i talentovanim sportistima, ima ogroman potencijal da razvije svoje kulturne znamenitosti i sportske infrastrukture, čime bi se osnažilo zajedništvo i unaprijedila ekonomska perspektiva. Također, Bosna i Hercegovina ima značajne prirodne resurse koji mogu poslužiti kao osnova za postavljanje održivog razvoja u središte ekonomskih inicijativa. Promovisanjem projekata zelene energije i očuvanjem okoliša, zemlja može postati lider u ekološkim inicijativama u regionu. Švedska je odličan primjer kako održive politike ne samo da štite prirodu, već i otvaraju nova radna mjesta te privlače međunarodne investicije“, kaže Pozderac.

Napominje da sve navedene inicijative neće biti moguće bez odlučne borbe protiv korupcije i jačanja transparentnosti u radu vlasti.

„Korupcija je jedan od glavnih uzroka odliva mozgova i nepovjerenja u sistem. Efikasniji pravosudni sistem, stroža kontrola javnih sredstava i digitalizacija državnih procesa mogu značajno smanjiti korupciju i osigurati transparentnost. Time bi se stvorilo povjerenje u institucije, potaknule investicije i otvorila vrata za veće učešće mladih u izgradnji zemlje. U konačnici, kombinacija ovih reformi može ne samo unaprijediti kvalitet života građana Bosne i Hercegovine, već i pozicionirati zemlju kao regionalnog lidera u inovacijama, održivosti i društvenom napretku“, rekla je sagovornica.

Na kraju poručuje da i u budućnosti želi ostati znatiželjna, hrabra, otvorena za nove ideje i uvijek spremna na učenje.

„Želja mi je da ostanem u Washingtonu, jer mi ovaj grad pruža priliku da radim na zanimljivim projektima i sarađujem sa inspirativnim ljudima. Dugoročno, želim graditi karijeru koja spaja moje lične strasti, kao ljubav prema aikidou i glumi, i profesionalne ambicije, kao diplomatija, uz pozitivan doprinos i uticaj na zajednicu i društvo. Moje očekivanje je da kroz rad pronađem svrhu koja je usklađena s mojim vrijednostima i da svojim trudom ostavim pozitivan trag.“

(TIP/Izvor: Al Jazeera/Autor: Jasmin Alibegović)