Znanstvenici su svjesni svih potencijalnih etičkih pitanja koja bi se mogla vezati uz njihova istraživanja. I upravo zato ih provode izuzetno oprezno.

Grupa neuroznanstvenika s Medicinskog fakulteta Yale, u kojoj se nalazi i nekoliko hrvatskih znanstvenika s američkom adresom, već godinama kroz svoje radove pomiče granice znanost i medicine, kad je mozak u pitanju. Još 2019. godine znanstvenici na čelu s profesorom Nenadom Šestanom, uspjeli su djelomično oživjeti mozak svinje četiri sata nakon što je životinja umrla. Sad su otišli i korak dalje.

Kako su tada objavili u svom radu u časopisu Nature, njihov radikalni “tretman” nazvan BrainEX uspio je “oživjeti” mozak svinje nekoliko sati nakon njene smrti i vađenja tog organa iz lubanje. Sad su tu istu tehniku, doradili, prijavili nekoliko patenata vezanih uz tehniku i testirali bi li radilo na ljudskom mozgu.

U razgovoru za New Scientist, neuroznanstvenik s Yalea koji je dio tima profesora Šestana, Zvonimir Vrselja, potvrdio je da se radi o velikom uspjehu, ali i da je cijeli tim izuzetno oprezan jer bi njihovo istraživanje, potencijalno, moglo donijeti prekretnicu u medicini.

Naime, oživljavanje mrtvog ljudskog mozga moglo bi biti od izuzetne važnosti za liječnike i znanstvenike. Ne samo da bi istraživači mogli testirati lijekove na “oživljenim mozgovima”, što bi posljedično moglo dovesti do boljih tehnika liječenja, već bi se tehnologija koju koriste za “oživljavanje mozga” mogla koristiti za spašavanje ljudi na pragu smrti odnosno održavanje organa za transplantiranje “na životu”.

Vrselja i njegov tim ipak su veoma oprezni u svojim eksperimentima.

Morali smo razviti nove metode kako bismo bili sigurni da ne postoji električna aktivnost koja bi se na bilo koji način mogla protumačiti kao trag svjesnosti, naglasio je Vrselja za New Scientist.

U prijevodu, iako su na mozgovima u laboratoriju, koji su bili priključeni na posebne uređaje i kroz koje je kolao poseban BrainEx koktel lijekova, pokazivali tragove života u smislu promjene boje tkiva, uspostave mikrocirkulacije i specifične molekularne i stanične funkcije, oni nisu bili “živi” u pravom smislu riječi. 

Zapravo suprotno – ni u jednom trenutku nismo primijetili nikakvu organiziranu električnu aktivnost povezanu sa svjesnošću, percepcijom ili kakvom drugom višom moždanom funkcijom, stoji u njihovom radu.

Cilj im je održavati staničnu aktivnost u mozgu kako bi se u laboratorijskim uvjetima mogli testirati lijekovi za neurološke bolesti poput Alzheimera i Parkinsona. S obzirom na to da je u svijetu sve više takvih neuroloških bolesti, ovakav sustav testiranja, mogao biti biti od neizmjerne važnosti u budućnosti.

Modificirana verzija BrainExa, nazvana OrganEx, testirana na svinjama, obnovila je staničnu funkciju u organima poput srca, mozga i bubrega i sat vremena nakon smrti. Za znanstvenike to je velik korak naprijed i prema održavanju organa za transplantaciju dulje “na životu”, što bi za neke ljude moglo značiti razliku između života i smrti, piše zimo.dnevnik.hr.

(TIP/Izvor: Ilustracija/ Getty Images)