Na dan kad je Rusija u veljači 2022. pokrenula punu invaziju na Ukrajinu, Anton tvrdi da je nuklearna baza u kojoj je služio stavljena u stanje pune borbene pripravnosti. “Prije toga imali smo samo vježbe. Ali na dan kad je počeo rat, oružje je bilo u potpunosti spremno”, kaže bivši časnik ruskih nuklearnih snaga za BBC. “Bili smo spremni lansirati snage prema moru i zraku te izvršiti nuklearni napad”, dodaje.

Anton je bio časnik u tajnoj nuklearnoj bazi u Rusiji. Pokazao je BBC-ju dokumente koji potvrđuju njegovu jedinicu, čin i bazu. Tri dana nakon što su trupe prešle granicu s Ukrajinom, Vladimir Putin objavio je da su ruske nuklearne snage odvraćanja stavljene u “poseban način borbene službe”. Anton tvrdi da je borbena pripravnost bila na snazi već prvog dana rata te da je njegova jedinica bila “zaključana u bazi”.

“Imali smo samo rusku državnu televiziju”, kaže bivši časnik. “Nisam zapravo znao što sve to znači. Automatski sam obavljao svoje dužnosti. Nismo sudjelovali u ratu, samo smo čuvali nuklearno oružje.” Stanje pripravnosti je, dodaje, ukinuto nakon dva do tri tjedna.

“Stalno smo imali vježbe”

Antonovo svjedočanstvo pruža uvid u strogo povjerljivo djelovanje ruskih nuklearnih snaga. Izuzetno je rijetko da pripadnici službe razgovaraju s novinarima. “Tamo je vrlo strogi selekcijski proces. Svi su profesionalni vojnici – nema ročnika”, objašnjava. “Postoje stalne provjere i testovi na poligrafu za sve. Plaće su puno više, a vojnici nisu slani u rat. Oni su tu da odbiju ili provedu nuklearni napad.”

Bivši časnik kaže da je život bio strogo kontroliran. “Moja odgovornost je bila osigurati da vojnici pod mojim zapovjedništvom ne unesu nikakve telefone u nuklearnu bazu”, objašnjava. “To je zatvoreno društvo, tamo nema stranaca. Ako želite da vas roditelji posjete, morate podnijeti zahtjev FSB-u tri mjeseca unaprijed.”

Anton je bio dio sigurnosne jedinice baze – postrojbe za brzu reakciju koja je čuvala nuklearno oružje. “Stalno smo imali vježbe. Naše vrijeme reakcije bilo je dvije minute”, kaže s dozom ponosa.

Prema Federaciji američkih znanstvenika, Rusija ima oko 4380 operativnih nuklearnih bojevih glava, ali samo je 1700 razmješteno ili spremno za uporabu. Sve članice NATO-a zajedno posjeduju sličan broj. Postoji i zabrinutost da bi Putin mogao odlučiti upotrijebiti “nestrategijsko”, često zvano taktičko nuklearno oružje. To su manje rakete koje općenito ne uzrokuju široko rasprostranjenu radioaktivnu kontaminaciju.

Njihova bi upotreba ipak dovela do opasne eskalacije rata. Prošlog tjedna Putin je ratificirao izmjene nuklearne doktrine – službenih pravila koja određuju kako i kada Rusija može lansirati nuklearno oružje. Doktrina sada kaže da Rusija može lansirati nuklearno oružje ako je izložena “masivnom napadu” konvencionalnim raketama od nenuklearne države, ali “uz sudjelovanje ili podršku nuklearne države”.

Je li ruski nuklearni arsenal u potpunosti funkcionalan?

Neki zapadni stručnjaci sugerirali su da oružje većinom datira iz sovjetske ere i možda čak ne funkcionira. Bivši časnik nuklearnih snaga odbacio je to mišljenje kao “vrlo pojednostavljen pogled takozvanih stručnjaka”.

“Možda postoje neki zastarjeli tipovi oružja u nekim područjima, ali zemlja ima ogroman nuklearni arsenal, golem broj bojevih glava, uključujući stalne borbene patrole na kopnu, moru i u zraku.” Rusko nuklearno oružje bilo je u potpunosti operativno i spremno za borbu, tvrdi. “Rad na održavanju nuklearnog oružja provodi se neprestano, nikad ne staje ni jednu minutu.”

Nedugo nakon početka punog rata Anton kaže da je dobio ono što opisuje kao “kriminalnu zapovijed” – da drži predavanja vojnicima koristeći vrlo specifične pisane upute. “Rekli su da su ukrajinski civili borci i da ih treba uništiti!” uzviknuo je. “To je za mene crvena linija – to je ratni zločin. Rekao sam da neću širiti tu propagandu.”

Viši časnici kaznili su Antona premještajem u redovnu jurišnu brigadu u drugom dijelu zemlje. Rečeno mu je da će biti poslan u rat. Ove su jedinice često prve koje se šalju u bitku, a nekoliko ruskih dezertera reklo je za BBC da se “problematičari” koji se protive ratu koriste kao “topovsko meso”.

Odbio izvršiti naredbu, htjeli ga poslati na bojište

Prije nego što je mogao biti poslan na bojište, Anton je potpisao izjavu u kojoj odbija sudjelovati u ratu i protiv njega je otvoren kazneni slučaj. Pokazao nam je dokumente koji potvrđuju njegov premještaj u jurišnu brigadu i detalje kaznenog slučaja. Zatim je odlučio pobjeći iz zemlje uz pomoć volonterske organizacije za dezertere.

“Da sam pobjegao iz nuklearne baze, lokalni FSB bi odlučno reagirao i vjerojatno ne bih mogao napustiti zemlju”, rekao je. Ali vjeruje da je, budući da je premješten u običnu jurišnu brigadu, sigurnosni sustav visokog nivoa zakazao. Anton kaže da želi da svijet zna da su mnogi ruski vojnici protiv rata.

Volonterska organizacija koja pomaže dezerterima “Idite Lesom” [Idite šumom] rekla je za BBC da se broj dezertera koji traže pomoć povećao na 350 mjesečno. Rizici za one koji bježe također rastu. Najmanje jedan dezerter ubijen je nakon bijega u inozemstvo, a zabilježeno je nekoliko slučajeva muškaraca koji su prisilno vraćeni u Rusiju.

Iako je Anton napustio Rusiju, kaže da ga tamošnje sigurnosne službe još uvijek traže: “Poduzimam mjere opreza ovdje, radim na crno i ne pojavljujem se u službenim sustavima.”

Kaže da je prestao razgovarati s prijateljima iz nuklearne baze jer bi ih mogao dovesti u opasnost: “Moraju polagati testove na poligrafu, a svaki kontakt sa mnom mogao bi dovesti do kaznenog slučaja.”

Ali nema iluzija o riziku kojem se izlaže pomažući drugim vojnicima da pobjegnu. “Razumijem da što više to činim, to su veće šanse da me pokušaju ubiti.”

(TIP/Izvor: Index.hr/Foto: Rusko ministarstvo obrane)