U sjeni velikih svjetskih (geo)političkih priča, nacionalnih interesa i udaranja u prsa lidera, prolaze stvarne životne potrebe svakog građanina Bosne i Hercegovine.

U sjeni velikih svjetskih (geo)političkih priča, nacionalnih interesa i udaranja u prsa lidera, prolaze stvarne životne potrebe svakog građanina Bosne i Hercegovine. Obični problemi prehrane i zdravlje stanovnika ne dolaze na red, a i kada dođu moraju se povinovati „višim interesima“. Jedan od takvih slučajeva je trogodišnje zanemarivanje činjenice da se još jedino u BiH mogu uvoziti prehrambeni proizvodi koji sadrže titanijev dioksid (TiO2) koji se označava i kao E 171.

Ova proizvedena tvar ima veliku moć pokrivanja, te se upotrebljava kao bijela boja. Od njega je pasta za zube bijela, a boja neprozirna. Primjena je prihvaćena i u prehrambenoj industriji, gdje se koristi kao umjetno bijelo bojilo za hranu. Nalazi se u omotima pojedinih salama, a dodaje se i u duhan kako bi se dobio bijeli pepeo pri gorenju cigarete. Ima ga i u kozmetici, bojama i lijekovima. No ono što je najalarmantnije i u artiklima koje najčešće konzumiraju djeca – slatkiši, čokolade, žvakače gume, sladoledi…

Evropska agencija za sigurnost hrane (EFSA) je publikovala kako ne može isključiti zabrinutost zbog genotoksičnosti titanijeovog dioksida i da se on više ne može smatrati sigurnim ako se upotrebljava kao prehrambeni aditiv u hrani. Tako je još od 2021. godine u cijeloj Evropskoj uniji zabranjena upotreba ovoga aditiva u hrani. Zastarjeli pravilnici i zakoni u BiH su razlog što se artikli sa E 171 još uvijek mogu plasirati na ovo tržište, kao na neku vrstu deponije i za to još dobiti novac. A nije da se nije pokušalo nešto uraditi.

„Mi smo s ciljem usklađivanja Pravilnika o prehrambenim aditivima sa zakonodavstvom EU pripremili Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o prehrambenim aditivima, te isti, sukladno propisanoj proceduri, dostavili na komentare nadležnim organima entiteta i Brčko distrikta BiH. S obzirom da su na navedeni propis zaprimljeni negativni komentari Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS i Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite RS, navedeni pravilnik nije bilo moguće uputiti u proceduru donošenja Vijeću ministara Bosne i Hercegovine“, navode iz Agencije za sigurnost hrane BiH.

Neuspjelo glasanje

Shvativši da se navedeni Pravilnik ne može updateovati, a imajući u vidu njegov značaj s aspekta zaštite zdravlja i interesa potrošača, kao i slobodnog kretanja hrane i funkcionisanja tržišta, Agencija je pripremila „Informaciju o problematici implementacije propisa zbog neusklađenosti sa EU Acquis-om“ koju je dostavila na razmatranje Vijeću ministara BiH. Informacija nije usvojena u dva kruga glasanja zbog nedostatka većine propisane članom 18. Zakona o Vijeću ministara BiH, kojim se propisuje da barem jedan član iz konstitutivnog naroda mora biti saglasan. U ovome slučaju su i Staša Košarac i Srđan Amidžić iz entiteta Republika Srpska bili protiv. Zašto?

„Prilikom rasprave o navedenim materijalima uz prisustvo predlagača, direktora Agencije za bezbjednost hrane, zamjenik predsjedavajuće Savjeta ministara BiH i ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH Staša Košarac sugerisao je predlagaču da se zanove mišljenja relevantnih institucija svih nivoa vlasti u skladu sa nadležnostima, budući da su pojedina iz 2020. i 2021. godine“, pojašnjavaju iz Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, na čijem je čelu ministar Staša Košarac.

Ta, 61. sjednica Vijeća ministara BiH je održana 17. oktobra i Košarac je insistirao na novim mišljenjima  jer su ranije dostavljena mišljenja data na nacrte dokumenata, a ne finalne verzije, te sadrže određene primjedbe i nisu eksplicitno pozitivna mišljenja na materijale. Ne krije se, vjerovatno i najbitnija stavka za bilo kojeg bosanskohercegovačkog poličara – „neophodno pribaviti i mišljenja entitetskih inspekcijskih organa na predložene materijale“.

Na taj način se odugovlači primjena zakonske regulative koja je već tri godine validna na tržištu od 500 miliona stanovnika. U zemlju se uvoze aditivi koji se nalaze u prehrambenim proizvodima koje je štetnim proglasila Evropska agencija za sigurnost hrane, a koja je vršila istraživanja i analize. Te aditive u svoje organizme unose djeca oba entiteta i svih nacionalnih pripadnosti. Postavlja se pitanje, hoće li inspekcijski organi u bilo kojem entitetu odraditi neku bolju analizu i koliko će ljudi do tada biti oštećenog zdravlja? Ko će biti odgovoran? Ministar Košarac ima svoj stav o tome:

„Predmetni materijali nisu dobili podršku na sjednici Savjeta ministara BiH, odnosno nisu usvojeni u predloženim tekstovima, budući da direktor Agencije nije prihvatio upućene sugestije s ciljem stvaranja pretpostavki za kvalitetno razmatranje predloženih tačaka Dnevnog reda, a kao prethodna pitanja“.

Sigurnost hrane

U uređenim društvima bi ljudi koji su se školovali na fakultetima za ekonomiju i menadžment, ovakve stvari prepustili ljudima iz struke. U Bosni i Hercegovini se sada mora razmišljati o svijesti potrošača kako bi individualno čitali sitno odštampane sadržaje proizvoda. Ako ima osviještenih i educiranih potrošača koji još vide pročitati deklaracije, a koji mijenjaju dosadašnje spoznaje o hrani, možda i sačuvaju zdravlje. Ostali – djeca, neupućeni, oni u žurbi ili oni koji ne vide sitna slova…?

„Agencija će i dalje ukazivati na značaj usklađivanja propisa o hrani s aspekta zaštite zdravlja potrošača i funkcioniranja tržišta, te će sukladno svojim nadležnostima, koristiti sve raspoložive mehanizme kako bi se što prije prevazišao zastoj u usklađivanju propisa o hrani u Bosni i Hercegovini sa zakonodavstvom Europske unije“, poručuju iz Agencije za sigurnost hrane BiH.

Ako u svemu ovome mogu pomoći mediji, onda još preporuka da se podaci o hrani uzimaju s rezervom. Pogotovo takozvani E brojevi iza kojih se kriju ne baš bezazlene supstance poput boja, emulgatora, stabilizatora, antioksidansi i regulatori kiselosti, umjetne arome i sredstva protiv zgrušavanja…

Ako i kada u ovoj zemlji svijest društva dostigne nivo svijesti kao u zemljama kojima su i najveće svjetske kompanije mijenjale recepture svojih najbitnijih brendova, onda će i tužbe građana prema (ne)odgovornima biti realnost.  Dok se to ne desi, dok se odgovornost i Balkan međusobno ne budu isključivali, kolektivitet će uvijek potiskivati, zanemarivati i ušutkavati potrebu pojedinca, čak i kod najosnovnijih ljudskih potreba.

(TIP/Izvor: Al Jazeera/Autor: Alen Jazić/Foto: Ilustracija)