Namik Hrle, pripada grupi uspješnih Bosanaca i Hercegovaca u svijetu. Ovaj rođeni Banjalučanin direktor je razvoja softvera u IBM-ovoj laboratoriji u Njemačkoj, koji svojim radom u jednom od globalnih tehnoloških divova, omogućava kompanijama širom svijeta da unaprijede svoje poslovanje putem naprednih IT rješenja.

Dominantno, istaknuti je stručnjak u generisanju, pohrani i korištenju podataka u velikim poslovnim sistemima, ali svakako treba spomenuti i druge profesionalne uspjehe, dobitnik je prestižne titule – IBM Fellow, priznanja koje kompanija dodjeljuje za najviši nivo tehničkog znanja, inovacije i doprinosa poslovnim rezultatima.

Inovator sa više od 70 patenata

Naš sagovornik ih je imao mnogo – kao inovatoru dodiljeno mu je više od 70 patenata, od kojih je svaki vezan za izgradnju neke aplikacije ili poslovnog sistema. Hrle također, svoje stručno znanje prenosi i na mlade talente.

Navedena postignuća upotpunilo je i priznanje koje mu je stiglo iz rodne BiH kada je 2022. godine kao inozemni član primljen u Akademiju nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine. Prošlog mjeseca boravio je u Sarajevu, upravo na poziv Akademije, koja je organizirala Treće susrete mladih istraživača Bosne i Hercegovine iz oblasti prirodnih, tehničkih, matematičkih i medicinskih nauka i inženjeringa (STEMM). Jedan od glavnih ciljeva susreta bilo je uspostavljanje kontakata s istraživačima porijeklom iz BiH koji djeluju u ovim oblastima na univerzitetima i istraživačkim institucijama u svijetu.

I prije nego što smo sa uglednim bh. stručnjakom otvorili poglavlje njegove uspješne poslovne priče željeli smo saznati u kojoj fazi globalne tehnološke transformacije svijet živi danas.

„Svijet je u konstantnoj fazi kontinuiranog tehnološkog progresa. I to već traje decenijama“, kaže Namik Hrle za Forbes BiH.

Kada je on počinjao osamdesetih godina, pojašnjava nam, tehnološki fokus bio je na automatizaciji, tzv. back-office procesa. To je bila kulminacija treće industrijske revolucije. U međuvremenu tehnološke inovacije i progres donijele su nove mogućnosti optimizacije poslovanja.

„Radim u IBM-u, koji razvija rješenja za poslovne sisteme – to su tehnologije koje većina ljudi ne vidi golim okom. Dakle, nije riječ o consumer biznisu (potrošačkim proizvodima,op.a) poput onog koji pružaju Google, Meta ili druge velike kompanije“, kaže Hrle.

Unutar samog poslovnog svijeta, govori on, svjedočimo nečemu što nazivamo digitalnom transformacijom, koja traje već najmanje 15 godina. I ova transformacija je u velikoj mjeri rezultat četvrte industrijske revolucije, a sada već govorimo i o petoj, koja je zapravo nastavak svega što se dogodilo ranije.

„Raspoloživost ogromne količine relevantnih podataka, računarskih resursa, pogotovo kroz cloud computing, je dovelo do toga da možemo redefinirati biznis procese. I to svi mi već odavno ustvari gledamo. Pomislite samo na kompletnu redefiniciju  hotelskog biznisa koji je uveo Airbnb ili taksi biznisa koji je uveo Uber. Zamislite jednu totalno novu industriju – social network. Sve se to događalo u zadnjih 15-20 godina“, pojašnjava Hrle.

Tri polja na kojima djeluje IBM

IBM djeluje, pojašnjava Hrle u tri ključna tehnološka područja.

„Prvo je jedan konstantan i kontinuirani progres u klasičnim provodnicima (semiconductors), dakle tranzistorima. IBM sa svojim partnerima razvija tu tehnologiju koja je u osnovi svega što radimo, svakog telefona, svakog edge uređaja, svakog kompjutera itd. Zadnja stvar koju je IBM napravio sa svojim partnerima je tzv. 2 nanometer technology za tranzistore koji omogućava približavanje gotovo trilion tranzistora na jednom čipu.

Drugo područje na kojem radimo je data i AI tehnologija (podatkovna i umjetna inteligencija tehnologija); a to je prihvat podataka, efikasno spremanje, pohrana, pretraživanje i upravljanje podacima. Jer to je ustvari gorivo te digitalne transformacije, a umjetna inteligencija i hybrid cloud su pokretačke mašine. I treće područje je nešto što se tek razvija gdje je IBM jako prisutan i puno ulaže, a to je kvantno računarstvo“, ističe naš sagovornik.

Tehnologija se razvija brzo, ali isto tako njen razvoj povlači i određena etička pitanja i otvara diskusije, naročito u pogledu umjetne inteligencije i ličnih podataka. Jedna od ključnih tema danas je upravo umjetna inteligencija odnosno bojazan da bi bez posla mogla ostaviti znatan broj ljudi u određenim profesijama.

Umjetna inteligencija je pogotovo izazovna za tzv. white collars – službenike, inženjere, za programere. Zanimanje programera vjerovatno neće biti tako atraktivno kao što je danas. Ne mislim da će se potpuno izgubiti, ali vjerovatno neće biti plaćeno kao ranije, Namik Hrle za Forbes BiH

Na pitanje je li moguće govoriti o sinergiji AI i čovjeka na polju biznisa, Hrle naglašava da definitivno možemo, te on sam, kaže voli govoriti o umjetnoj inteligenciji kao o „augmented intelligence“ (ljudske sposobnosti se nadopunjuju tehnologijom, op,a). Međutim, on isto tako naglašava da je umjetna inteligencija donijela i puno novih izazova u smislu neriješenih problema sa etikom, sa korištenjem, sa vjerodostojnošću. Već sada vidimo, podsjeća on, da umjetna inteligencija može davati razne odgovore bez smisla, tzv. halucinacija, tu su i fake videi, fake muzika…

Da li će umjetna inteligencija utjecati na zaposlenje

„Vezano za vaše konkretno pitanje, da li će umjetna inteligencija utjecati na zaposlenje, da li će zamijeniti određena zanimanja, ja bih rekao da hoće. U različitim nivoima. Ona trenutno izuzetno može pomoći u automatizaciji repetitivnih poslova, u svakom poslu u kojem čovjek radi, koji je repetitivni u smislu procedura koje radi, to ne mora značiti samo u fabrici. Umjetna inteligencija je pogotovo izazovna za tzv. white collars – službenike, inženjere, za programere. Po mom mišljenju, samo zanimanje programera, vjerovatno neće biti tako atraktivno kao što je danas. Zbog toga što umjetna inteligencija i tzv. code generators mogu pisati programe, već sada. Ne mislim da će se potpuno izgubiti to zanimanje, ali vjerovatno neće biti plaćeno kao ranije. Prema tome, apsolutno će biti utjecaj na raznorazna zaposlenja, ali dozvolite mi da vam povučem jednu paralelu ponovo iz mog osobnog iskustva. Kada sam ja počeo raditi, kad sam ušao u firmu u kojoj sam radio, bili su ljudi koji su radili na osobnim dohodcima, kadrovskoj evidenciji, na osnovnim sredstvima, kupci-dobavljači, fakture. Toga više nema.

Sva ta zanimanja su jednostavno zamijenjena sa solucijama i rješenjima koje već postoje 20-30 godina. Šta se sada dogodilo sa tim ljudima? Oni su se morali prekvalificirati, a nova generacija koja je dolazila jednostavno nije više to radila, nego je tražila poslove i radila poslove, dobijala znanja i iskustva koja su potrebna i koja se ne mogu na taj način automatizirati. Ista stvar će se dogoditi sa umjetnom inteligencijom i poslovima“, govori naš sagovornik.

Nedostaje mi moja rodna Banja Luka, tamo sam rođen, odrastao, tamo sam bio okružen mojim rođacima, dajdžama, mojim tetkama, mojom majkom, bratom i naravno prijateljima. To je apsolutno najljepši dio mog života, Namik Hrle za Forbes BiH

Namik Hrle je rođen u Banjoj Luci, u Zagrebu je završio Prirodno-matematički fakultet, Odsjek Praktična matematika da bi na Elektrotehničkom fakultetu magistrirao kompjuterske nauke. Početkom 1989. godine s porodicom odlazi u Australiju, gdje radi u firmi za razvoj sistemskog softvera, da bi se 1995., preselio u Njemačku. Godine 1998., dobit će poslovnu ponudu od IBM-a.

Put do Njemačke

Sada kada vrati vrijeme i sumira svoj put iz rodne Banje Luke preko Australije i dolaska u Njemačku, te početka rada za jednu od najprestižnijih kompanija, koja je svojevremeno bila pionir u razvoju računarstva i informacijskih tehnologija, kaže:

„Mislim da mogu zahvaliti za svoj nekakav relativan profesionalni uspjeh prvo svom obrazovanju koje sam stekao ovdje u Jugoslaviji, u Bosni, u Banjoj Luci, nakon toga u Zagrebu. Zatim, postoji taj jedan pristup konstantne, rekao bih, gladi za znanjem u kojem ne možete ostati na istom mjestu gdje ste bili, u smislu znanja i tehnologije koju poznajete, nego konstantno trebate tražiti mogućnosti da se obrazujete dalje, da stičete nova iskustva.

I u mom konkretnom slučaju, mislim da je jako bitno upravo to što ste spomenuli, ta konstantna promjena čak i fizičke lokacije. Jer, vjerujem da promjena fizičke lokacije donosi jednu određenu dinamiku, dodatnu energiju, koja vam omogućuje da brže rastete. Da li je teško bilo ući u IBM? Meni nije bilo teško ući zbog toga što, kada sam bio samostalan, kad sam za sebe radio, u stvari sam radio za IBM pod ugovorima. Tako da na kraju kada mi je IBM ponudio da uđem u kompaniju, bila je to prilično jedna standardna procedura“, govori Hrle i pojašnjava šta u praksi znači njegova IBM Fellow titula.

Priznanje iz BiH

„Unutar IBM-a to je najviši stupanj koji tehničko osoblje može dostići. U firmi postoje dvije grupe zanimanja. Jedna su tehnička zanimanja kao što su inženjeri, arhitekti, programeri, dizajneri itd. U drugoj je management.

Unutar tehničke karijere je Fellow najveći stupanj. U mojoj firmi ta ljestvica je vrlo jasno definirana. Jako je bitna inovacija, inovativan rad, međutim, ne inovativan rad samo za sebe, nego inovativan rad koji se dokaže u praksi. Što znači da rezultira sa poslovnim uspjehom IBM-a koji se mjeri prihodom i profitom. Prema tome, te inovacije koje sam donio i uspio implementirati u produktima u kojima sam radio su bile prilično uspješne u velikim biznis procesima“, kaže Hrle.

Kada je o novom aplikacijama riječ, trenutno, radi na donošenju tehnologije umjetne inteligencije unutar velikih sistema.

„Umjetna inteligencija koju sada trenutno znamo je vezana više za consumer market, na krajnje potrošače. Dakle, to je ono što znate u OpenAI, to je ono što znate u chat GPT, to je ono što znate u Maps, to je ono što znate u mobilnom telefonu. Međutim, donošenje umjetne inteligencije je implementiranje u velike biznisne sisteme, kao što su banke, osiguravajuća društva, retail segment. To je jedna, umjetna inteligencija ista u smislu tehnologije, međutim, način primjene je drugačiji. Naprimjer, puno je veća kontrola u smislu – koji su se podaci koristili za izgradnju tih modela. Oni moraju biti vjerodostojni, moraju biti lišeni predrasuda, moraju biti očišćeni od bilo kakvih autorizacijskih prava…, prema tome, drugi su izazovi unutar velikih kompanija i rješenja za razliku od krajnjih potrošača. Ja se bavim ovim biznisom“, govori naš sagovornik.

“Nedostaje mi moja Banjaluka”

Na kraju, nakon svih uspjeha koje je postigao, najljepše osjećaje vezuje za svoju rodnu Banjaluku.

„Nedostaje mi moja rodna Banja Luka, zbog toga što je najljepši period mog života, sa najljepšim uspomenama, vezan za Banju Luku. Tamo sam rođen, odrastao, tamo sam bio okružen mojim rođacima, dajdžama, mojim tetkama, mojom majkom, bratom i naravno prijateljima. To je apsolutno najljepši dio mog života“, kaže na kraju razgovora Hrle.

(TIP/Izvor: Forbes BiH/Autorica: Amela Keserović Polić)