Hiljade sjevernokorejskih vojnika, za koje američke obavještajne službe kažu da su stigle u Rusiju na obuku, izazvale su zabrinutost zbog mogućeg angažmana na bojištu u Ukrajini. Također su izazvale bojazan SAD-a i saveznika da rastuća koordinacija između antizapadnih zemalja stvara širu i hitnu sigurnosnu prijetnju – onu u kojoj partnerstva evoluiraju u otvorenije vojne veze.

Rusija već dugo koristi iranske dronove u ratu, a sad je dobila i balističke projektile

Rusija je koristila stotine iranskih dronova u napadima na Ukrajinu, a SAD je objavio da je Teheran poslao Moskvi i balističke projektile kratkog dometa. Kina je optužena da pomaže ruskom ratnom stroju znatnim količinama robe dvostruke namjene poput mikroelektronike i alatnih strojeva, koji se mogu koristiti za izradu oružja. Prošlog tjedna SAD je prvi put kaznio dvije kineske tvrtke zbog isporuke kompletnih sustava naoružanja, piše CNN.

Strahuje se da zajedničko neprijateljstvo prema SAD-u sve više tjera Rusiju, Kinu, Iran i Sjevernu Koreju na suradnju, pojačavajući prijetnju po Washington ili njegove saveznike ne samo u jednoj regiji već možda u više dijelova svijeta istodobno.

“Ako je Sjeverna Koreja odlučila sudjelovati u ratu na strani Rusije, to je vrlo ozbiljno pitanje i imat će utjecaja ne samo na Europu nego i na Indopacifik”, rekao je prekjučer američki ministar obrane Lloyd Austin.

Stvara se nova osovina

Desetljećima nakon Osovine nacističke Njemačke, fašističke Italije i imperijalnog Japana te oštre protuzapadne koalicije iz doba Hladnog rata – i godinama nakon što je George W. Bush nazvao Iran, Irak i Sjevernu Koreju “osovinom zla” – postoji percepcija da je novo opasno svrstavanje u porastu s Putinovim ratom kao katalizatorom.

To bi spojilo dvije sile koje već dugo imaju nuklearno oružje – Sjevernu Koreju, za koju se vjeruje da ima mnoštvo ilegalnih nuklearnih bojevih glava, te Iran, za koji SAD kaže da bi vjerojatno mogao sastaviti takvo oružje za nekoliko tjedana.

Raste napetost i na korejskom poluotoku

Vojno partnerstvo Sjeverne Koreje s Rusijom sada povezuje sukob u Europi s posebno napetim razdobljem u hladnom sukobu na korejskom poluotoku jer je sjevernokorejski vođa Kim Jong-un povećao svoje prijetnje prema jugu, s kojim je tehnički i dalje u ratnom stanju.

Nakon obavještajnih podataka o sjevernokorejskom angažmanu na ruskoj strani Južna Koreja rekla je da bi mogla razmotriti isporuku oružja Ukrajini, kojoj dosad još nije izravno isporučila oružje.

Sjeverna Koreja gotovo ništa ne gubi slanjem milijuna granata i balističkih projektila kratkog dometa, a odnedavno i vojnika u Rusiju. U zamjenu je Pjongjang vjerojatno dobio hranu i druge potrepštine, a potencijalno i podršku razvoju svojih svemirskih kapaciteta, što bi također moglo pomoći raketnom programu.

Rusija se sve više okreće Iranu

Važnost ratovanja bespilotnim letjelicama u Ukrajini također je dovela do toga da se Rusija okreće Iranu za nabavu produbljujući sigurnosnu suradnju koja datira iz 2015., od rata u Siriji, kad su obje zemlje podržavale režim Bashara Al-Assada.

Što se tiče Teherana, smatra se da je opterećen snažnim zapadnim sankcijama i upleten u rastući bliskoistočni sukob s Izraelom, pa opskrba Rusije oružjem potencijalno jača njegov obrambeni sektor, dok mu veze s Pekingom i Moskvom pružaju diplomatsko pokriće.

Kina par tjedana prije invazije proglasila “partnerstvo bez ograničenja” s Rusijom

Kineski čelnik Xi Jinping, koji je tjednima prije ruske invazije proglasio partnerstvo “bez ograničenja” s Putinom, tvrdi da je neutralan u sukobu i uglavnom je odvratio kineske tvrtke od isporuke izravne smrtonosne pomoći.

Ipak, popunio je velike praznine u ruskoj potražnji za drugom robom, uključujući proizvode za koje SAD i drugi smatraju da imaju dvostruku namjenu, te je imao koristi od snižene cijene ruske energije. Peking brani svoju “normalnu trgovinu” s Rusijom. Kina je također nastavila širiti zajedničke vojne vježbe i diplomatske veze sa zemljom koju vidi kao ključnog partnera u suzbijanju Zapada na međunarodnim forumima.

Svaka zemlja ima svoje motive, ali…

Iako ove četiri zemlje imaju vlastite motive da međusobno surađuju, pojedinačno, posebno u kontekstu ruskog rata, zasad postoje jasna ograničenja u bilo kakvoj široj koordinaciji, međusobnom povjerenju, pa čak i interesu za zajednički rad, kažu promatrači.

“Ovo je skup bilateralnih odnosa vođenih strategijom preživljavanja svake zemlje ili onim što je na meniju za geopolitiku i što je kriza dana ili desetljeća s kojom se suočavaju. Ovo su autoritarni režimi i svi vide SAD kao zajedničkog protivnika. To je ljepilo koje ih drži zajedno, ali nisam siguran da možemo govoriti o stupnju koordinacije”, rekao je Alex Gabuev, direktor Carnegie Russia Euroazijskog centra u Berlinu.

Zbog toga se postavlja pitanje mogu li ova savezništva opstati nakon rata u Ukrajini i razviti se u izravnu koordinaciju između sve četiri nacije. Ključni čimbenik u razvoju daljnjeg usklađivanja je Kina, kažu promatrači – daleko najmoćniji igrač, vodeći trgovinski partner Rusije, Sjeverne Koreje i Irana te nacija koju SAD smatra svojim primarnim protivnikom.

Kina jača napore da spriječi Ameriku u globalnom vodstvu

Kako su se njegove podjele s Washingtonom produbile, Peking je pojačao napore da spriječi američko globalno vodstvo i oblikuje međunarodni poredak u onaj koji favorizira Kinu i druge autokracije.

Uloga Rusije u tom nastojanju vidjela se ovog tjedna u gradu Kazanju, gdje su Xi i Putin naglasili svoju predanost izgradnji “pravednijeg” svijeta na marginama summita skupine BRICS. Njih dvojica dovela su Iran u to diplomatsko okrilje i uglavnom stala na stranu Teherana u sukobu na Bliskom istoku. Kina, Rusija i Iran također su održali četiri zajedničke pomorske vježbe od 2019. godine, a Kina je daleko najveći kupac iranskih energenata.

Istodobno, Iran pod strogim sankcijama više nije “omiljena država za bliskoistočnu politiku Kine” jer Peking gradi odnose s bogatijim zaljevskim zemljama, prema Jean-Loupu Samaanu, znanstvenom suradniku na Institutu za Bliski istok Nacionalnog sveučilišta u Singapuru.

Kina se agresivno ponaša prema Tajvanu

Peking također pažljivo upravlja svojim odnosima sa Sjevernom Korejom, koja je gotovo u potpunosti ekonomski i diplomatski ovisna o Kini. Općenito se smatra da su kineski čelnici oprezni zbog sve većeg povezivanja Kima i Putina i potencijala da ojačana Sjeverna Koreja izazove probleme i privuče veći fokus SAD-a na regiju.

Na pitanje o kretanju sjevernokorejskih snaga u Rusiju, na redovnom brifingu za novinare u četvrtak, kinesko ministarstvo vanjskih poslova reklo je da nema informacije o tome. Iako se i sama agresivno ponaša u Južnom kineskom moru i prema Tajvanu, Kina možda ne želi izgledati kao da se previše oslanja na ta partnerstva i tako poremetiti napore da se prikaže kao odgovoran globalni vođa.

Osovina koja nije nužno definitivna, ali…

“Rusija, Sjeverna Koreja i Iran zemlje su s kojima se Kina najmanje želi otvoreno povezivati”, rekao je Tong Zhao, suradnik Carnegiejeve zaklade za međunarodni mir. Kina je očajnički željela pojasniti da nije u trilateralnom savezu s Rusijom i Sjevernom Korejom i da radije surađuje s većim brojem zemalja kako bi se natjecala sa Zapadom.

Neki stručnjaci također upozoravaju da ovu osovinu ne treba smatrati definitivnom jer njihovi odnosi ostaju oportunistički, a ne temeljeni na povjerenju. Moguće je da će Kina potaknuti neko umjerenije ponašanje. No postoji rizik da će se SAD suočiti s požarom koji uključuje više sličnih zemalja.

(TIP/Izvor: Index.hr)