Nakon što je Predstavnički dom Parlamenta Federacije BiH jednoglasno usvojio Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti prirode, federalna ministrica okoliša i turizma Nasiha Pozder navela je da su se razlozi za izmjene i dopune nametnuli zbog nedostataka u provedbi postojećeg Zakona, te u potrebama koje iziskuju međunarodne konvencije i evropske direktive, kao i specifičnosti zaštite prirode u FBiH.

Navela je da su najveća poboljšanja koja izmjene donose mogućnosti da lokalne zajednice, općinska i gradska vijeća, na jednostavniji i efikasniji način mogu proglasiti zaštićena područja, uz saglasnost nadležnog resornog ministarstva, a što su već inicirala resorna kantonalna ministarstava za zaštitu okoliša iz Zeničko-dobojskog, Unsko-sanskog, Tuzlanskog i Srednjobosanskog kantona, njihove skupštine, kao i predstavnici nevladinog sektora.

– Podsjetit ću da u Federaciji BiH imamo svega oko četiri posto zaštićenih područja što je značajno ispod 17 posto koliko smo bili u obavezi zaštiti do 2020. godine, te skoro nedostižno u odnosu na 30 posto koliko smo se prošle godine obavezali zaštititi do 2030. godine. Nova rješenja će omogućiti da tu budemo znatno više angažirani i efikasni na svim nivoima vlasti i to je velika vrijednost koja se donosi – kazala je Pozder.

Predlagač izmjena i dopuna je naveo da je njihovim usvajanjem postavljen pravni osnov za dalje transponovanje relevantnih EU direktiva, te da se olakšava provedba aktivnosti proizašlih iz konvencija i međunarodnih ugovora koje je Bosna i Hercegovina potpisala.

Također navode da se uvodi nova odredba u vezi sa sadržajem plana upravljanja u zaštićenim područjima, što je u skladu sa Zelenom agendom i Sofijskom deklaracijom, te da se u okviru Plana upravljanja kod zaštićenih područja u obzir uzima i aspekt klimatskih promjena i njihov uticaj na biodiverzitet u zaštićenom području.

Dodaju da je bitno i da se izmjenama i dopunama bolje precizira rad nadzorničke službe u zaštićenim područjima, povećavaju kaznene odredbe i bolje definira nadležnost inspekcija, te uvodi obaveza okolišnih mjera u koncesionim ugovorima u područjima pod zaštitom.

Pozder je navela da su definisali i novi pojam „sedra“, kao i njenu zaštitu, budući da su i u svim zemljama okruženja sedra i njene sedrene barijere prirodno dobro koje je strogo zaštićeno. 

Također, svjesni da nepostojanje federalnog zavoda za zaštitu prirode, predstavlja sistemsku prazninu u zaštiti prirodnih vrijednosti i zaštite okoliša u Federaciji BiH, Fond za zaštitu okoliša FBiH će, do formiranja federalnog zavoda za zaštitu prirode, biti zadužen za formiranje baze podataka o biljnim i životinjskim vrstama, stanišnim tipovima, ekološkim sistemima i krajobrazima, što je definisano u ovim izmjenama i dopunama Zakona. 

– Osim toga, u cilju efikasnosti rada inspekcijskih službi, izmijenjene su odredbe zakona koje se odnose na nadležnost inspekcijske službe za zaštitu prirode. Usklađene su odredbe zakona koje se odnose na kaznene odredbe sa Zakonom o prekršajima FBiH u slučajevima nepoštivanja mjera propisanih zakonom – kazala je Pozder, saopćeno je iz Federalnog ministarstva okoliša i turizma.

(TIP/Izvor: Fena)