Naučnik Geoffrey E. Hinton sa univerziteta u Torontu (Kanada), kojemu je kao i njegovom kolegi John J. Hopfieldu sa američkog Princetona-kao pionirima vještačke inteligencije (AI) dodijeljena ovogodišnja Nobelova nagrada za fiziku, izjavio je da vještačka inteligencija mijenja način života, ali i stvara nove prijetnje po čovječanstvo.

Hopfield i Hinton su nagradu dobili zbog korištenja fizike za mašinsko učenje vještačke inteligencije (AI).

Ellen Moons, članica Nobelovog komiteta pri Kraljevskoj švedskoj akademiji nauka, rekla je da su dvojica laureata “koristila fundamentalne koncepte statističke fizike da dizajniraju vještačke neuronske mreže koje funkcionišu kao asocijativna sjećanja i nalaze obrasce u velikim skupovima podataka”.

Ona je rekla da su takve mreže korištene za unaprijeđenje istraživanja u fizici i da su “postale i dio našeg svakodnevnog života, na primjer u prepoznavanju lica i prevođenju jezika”.

Hinton je kazao da će vještačka inteligencija imati ogroman uticaj na civilizaciju i da će poboljšati produktivnost u nizu oblasti, uključujući i zdravstvene usluge.

“Promjene će biti poput onih koje su se desile tokom industrijske revolucije”, rekao je on u razgovoru s novinarima i zvaničnicima Kraljevske švedske akademije nauka.

Naučnik je kazao da će AI, umjesto da nadmaši ljude u fizičkoj snazi, premašiti čovjeka intelektualnim sposobnostima.

“Nemamo iskustva sa stvarima koje su pametnije od nas. Biće to divno iskustvo u mnogim aspektima. Međutim moramo da brinemo o brojnim mogućim posljedicama, posebno o prijetnji da ove stvari izmaknu kontroli”, rekao je Hinton.

Nobelov komitet koji je odao počast nauci koja stoji iza stvaranje vještačke inteligencije također je iznio strahovanje o mogućnosti da se tehnologija izmakne kontroli.

Hinton dijeli zabrinutost sa Komitetom da bi brz razvoj tehnologije i neetički način njenog korištenja mogao da umanji dobrobit AI za čovJečanstvo.

Nobelovac koji ima 76 godina, dao je otkaz u tehnološkoj kompaniji Google kako bi mogao slobodnije govoriti o opasnostima tehnologije čijem stvaranju je dao svoj doprinos.

On je 1980-ih pomogao razvoj tehnologije ključne za “obučavanje” mašina da samostalno “uče”.

Njegov tim na Univerzitetu u Torontu je predstavio neuronske mreže i 2012. godine pobijedio na prestižnom takmičenju ImageNet.

Hinton je s kolegama 2019. godine osvojio i Turingovu nagradu za kompjuterske nauke.

“Dugo su ljudi mislili da je ono što radimo besmislica”, rekao je Hinton za Associated Press 2019. “Mislili su da smo skrenuli s puta i da je veoma iznenađujuće da mi, naizgled inteligentni ljudi, traćimo vrijeme na to. Moja poruka mladim istraživačima je: Nemojte prestajati da radite na nečemu čak iako vam svi kažu da je glupo to što radite”, izjavio je Nobelovac.

Hopfield, 91, kreirao je asocijativnu memoriju koja može da skladišti i rekonstruiše slike i druge tipove obrazaca u podacima, saopštio je Nobelov komitet.

Hinton je koristio Hopfieldovu mrežu kao osnovu za novu mrežu koja koristi drugačiji metod – “Bolcmanovu mašinu”, za koju je Komitet rekao da može naučiti da prepozna karakteristične elemente u zadatoj vrsti podataka.

Nobelovu nagradu za fiziku prošle godine su dobili Pierre Agostini (Francuska), Ferenc Krauss (Mađarska) i Anne L’Huillie (Francuska), za doprinos istraživanju svijeta elektrona unutar atoma i molekula.

Ovogodišnja sezona dodeljivanja Nobelovih nagrada počela je u ponedeljak. DanAs bi trebala biti objavljena Nobelova nagrada za književnost, a za mir 14. oktobra.

(TIP/Izvor: Beta)