Sve više žena u SAD-u mlađih od 50 godina obolijeva od raka dojke, a faktori životnog stila poput ne dojenja i odgađanja trudnoće možda doprinose tome, izjavio je stručnjak za rak.

Dr. Ahmedin Jemal, koautor novog izvještaja Američkog društva za borbu protiv raka, koji se bavi učestalošću bolesti, rekao je da su fizička neaktivnost, loša ishrana, konzumacija alkohola i pušenje faktori rizika za rak dojke. Međutim, nagli porast broja slučajeva kod mlađih žena mogao bi biti povezan sa fertilitetom.

Ostale vrste raka, uključujući rak debelog crijeva i grlića maternice, također se sve češće pojavljuju kod mladih, što dodatno opterećuje tzv. “sendvič generaciju”, ljude koji su radno sposobni i u reproduktivnom dobu, a istovremeno brinu o maloj djeci i starijim roditeljima.

Raste broj oboljelih

Iako je stopa smrtnosti od raka dojke opala za 44% između 1989. i 2022. zahvaljujući ranijem otkrivanju i naprednim tretmanima, broj novih slučajeva ipak raste. Od 2012. do 2021. stopa raka dojke porasla je za 1% godišnje, a najbrži porast zabilježen je kod žena mlađih od 50 godina, sa stopom rasta od 1,4%. Ipak, apsolutni rizik za ovu dobnu skupinu i dalje je nizak. Izvještaj pokazuje da će otprilike 6,5 žena u dvadesetim godinama na 100.000 dobiti dijagnozu raka dojke.

Jemal, koji je i viši potpredsjednik za nadzor i zdravstvenu ravnopravnost u Američkom društvu za borbu protiv raka, izjavio je da je ovaj porast “zabrinjavajući”, ali da je rak dojke često izlječiv, a prevencija ključna. On naglašava važnost smanjenja faktora rizika i preporučuje mamografski pregled svake dvije godine počevši od 40. godine života.

Kako se navodi u izvještaju, u 2024. očekuje se oko 310.720 novih slučajeva raka dojke u SAD-u, a predviđa se da će oko 42.250 žena umrijeti od ove bolesti. Rak dojke je drugi najčešći rak kod žena u SAD-u, dok muškarci takođe mogu oboljeti, iako su slučajevi rijetki.

Dojenje ima zažtitni učinak

Veza između rađanja djece i rizika od raka dojke je složena, ali određeni faktori, poput starosti žene prilikom rađanja, mogu utjecati na rizik. Dr. Hannah Moody, voditeljica za nauku i zdravstveno obrazovanje u humanitarnoj organizaciji Breast Cancer UK, ističe da faktori poput ne dojenja i kasnije trudnoće nisu jedini razlozi za povećanje broja slučajeva raka dojke. Životni stil i okolišni faktori također igraju važnu ulogu.

Dojenje ima zaštitni učinak protiv raka dojke, navodi Jemal, ali stope dojenja su opale u SAD-u. Prema podacima Centra za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC), samo jedan od četiri američka novorođenčeta bilo je isključivo dojeno duže od šest mjeseci, u 2019. Svakih 12 mjeseci dojenja smanjuju rizik od raka dojke za oko 4%, navidu se u podacima Breast Cancer UK.

Jedno od mogućih objašnjenja je da dojenje smanjuje ukupni broj menstrualnih ciklusa tokom života žene. Više ciklusa povećava izloženost hormonima estrogena i progesterona, koji su povezani s većim rizikom od raka dojke.

Sve više ljudi odlučuje ne imati djecu ili ih imati kasnije u životu. Izvještaj američkog Biroa za popis stanovništva iz 2022. pokazuje da je stopa fertiliteta kod žena u dvadesetim godinama opala za 43% između 1990. i 2019. dok je kod žena u dobi od 35 do 39 godina starosti porasla za 67%.

Pad stope fertiliteta mogao bi doprinijeti porastu broja slučajeva raka dojke kod mlađih žena, jer kasnija trudnoća predstavlja poznati faktor rizika. Žene koje nisu rađale ili koje su prvo dijete rodile nakon 30. godine imaju nešto veći rizik od raka dojke, dok višestruke trudnoće i rana trudnoća smanjuju rizik, navodi se u tekstu Business Insidera.

(TIP/Izvor: N1)