U moru predizbornih obećanja, podsjećamo vlast na stara. Na obećano – urađeno, a posebno ono neurađeno. Počet ćemo od nivoa FBiH. Vlada Federacije još nije ispunila jedno od svojih prvih obećanja – donošenje seta fiskalnih zakona, a time i povećanje minimalne plaće na hiljadu maraka. Kada će nacrt zakona biti utvrđen i upućen u parlamentarnu proceduru, zasad nije poznato. Ono što je poznato jeste da minimalna plaća iznosi 619, a potrošačka korpa 3.379 maraka.

Zakoni najavljeni, procedura spremna, ali bez preciznog datuma. Donošenje seta fiskalnih zakona tako je još jednom ostalo, narodski kazano, na dugom štapu.

„Ministarstvo finansija upućuje set fiskalnih zakona nadležnim ministarstvima. Nakon tih mišljenja idu na Vladu. U međuvremenu je sud donio neke odluke, odblokirat ćemo Ekonomsko-socijalno vijeće, ići će u Parlament u redovnu proceduru, pa ćemo i o tome imati priliku da diskutujemo“, kazao je premijer FBiH Nermin Nikšić.

Premijer dalje pojašnjava da će ključ fiskalnim zakonima biti na online fiskalizaciji, reformi poreza i doprinosa i minimalnoj plati od 1.000 KM. Budžet je opterećen deficitom od prošle te novim zaduženjem iz ove godine – pitanje je može li izdržati ne baš tako jeftin zakon.

„Ništa do toga neće doći. Je li ono rečeno da će minimalna plata rasti? Nema sad ni za penzionere, ni za taj iznos minimalne plate ni u ludilu, a nema para ni za ta reformska rješenja“, tvrdi ekonomska ekspertica Svetlana Cenić.

Nikšić ističe da niz netačnih i paušalnih ocjena o finansijskom stanju FBiH: „Možda je tu i dio onih koji ne razumiju, ali ja sam ubijeđen kako je više politikanstva i zle namjere“.

Cenić se dalje pita kako vlast misli provesti reformu fiskalnog sistema: „Kako misle da je urade bez paraP Jer trebalo je smanjiti opterećenje na rad, a oni hoće da riješe deficit i da još to bude budžetski neutralno. Znači, da ne gubi budžet ništa od prihoda. Znači da će dizati namete na neke druge sulude stvari“.

Zastupnik i predsjednik Odbora za ekonomsku i finansijsku politiku Parlamenta Federacije Admir Čavalić poručuje da spuštanje zbirne stope doprinosa ispod 30 posto ne bi u kratkom roku ugrozilo budžetsku stabilnost. Ako bi se to i desilo, smatra, to bi se moglo prevazići kreditnim zaduženjima koja bi u tom slučaju bila opravdana: „Napominjem da je entitet RS ranije uradio ove reforme i dale su određene rezultate. Dakle, nije došlo do značajnije nestabilnosti budžeta. Sa druge strane, u određenom momentu došlo je do unapređenje prilika na tržištu rada“.

Donošenje spomenutih zakona već odavno iščekuju i privrednici. I oni su svjesni da će na njih morati sačekati još neko vrijeme.

„Sasvim sigurno treba nekih 6 mjeseci da se zakon usvoji, pa iza toga 6, 8 ili 10 mjeseci za početak primjene, tako da će iduća godina definitivno ići bez ovih reformskih zakona“, smatra Adnan Smailbegović, predsjednik Upravnog odbora Udruženja poslodavaca FBiH.

Setom fiskalnih zakona, između ostalog, trebao bi biti tretiran i rast minimalne plate sa sadašnjih 619 na 1.000 maraka. Podsjećamo da je krajem prošle godine Vlada RS-a donijela odluku kojom minimalna plata u tom entitetu iznosi 900 maraka.

(TIP/Izvor: federalna.ba/Autorica:  Muniba Muhamedbegović/Foto Ilustracija)