Gradske vlasti u Banjaluci upriličile su u srijedu otkrivanje spomenika srednjevjekovnom bosanskom kralju Tvrtku I Kotromaniću, a to su iskoristili kako bi promovirali tezu po kojoj je njegova vladavina ključni dokaz o tome da je Bosna i Hercegovina oduvijek bila “srpska zemlja”.

Ambiciozni gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković otkrivanje spomenika kralju Tvrtku tempirao je usred kampanje za lokalne izbore zakazane za 6. oktobar na kojima pokušava osigurati još jedan mandat.

“Postaviti spomenik Tvrtku I Kotromaniću znači postaviti temelj srpske historije, kulture i tradicije u epicentar Banjaluke”, izjavio je Stanivuković otvarajući spomenik uz vatromet i brojne zvanice.

Iznio je tezu “kako je Tvrtko nedvojbeno bio srpski kralj jer je okrunjen u samostanu Mileševi u Srbiji”.

“Bosni i Hercegovini i Republici Srpskoj dajemo srpski karakter”

“Na ovaj način Bosni i Hercegovini i Republici Srpskoj dajemo srpski karakter, jer je riječ o srpskom vladaru, koji je okrunjen u Mileševi po obredu Nemanjića”, kazao je Stanivuković.

Tvrtko I Kotromanić za bosanskog kralja je zapravo okrunjen 1377. godine u mjestu Mile kod današnjeg Visokog u srednjoj Bosni a okrunio ga je did, odnosno, poglavar tadašnje Crkve bosanske.

Na vrhuncu moći Tvrtko je uz ostalo nosio i naslov “kralj Srbljem” no to se odnosilo se na teritorij koji je priključio Bosni između 1373. i 1377. godine što se sada koristi u nastojanjima da ga se prikaže Srbinom u etničkom smislu u kojem je taj termin u savremenoj upotrebi.

Identitet kraja Tvrtka kompleksan je jer je on, s jedne strane, bio unuk hrvatske vladarske porodice Šubića, ali i srpskih vladara Nemanjića.

Kako navodi Hrvatska enciklopedija do ljeta 1390. Tvrtko je osvojio i gradove Split, Trogir, Šibenik te otoke Brač, Hvar i Korčula, a nakon toga uzeo je naslov “kralj Raške, Bosne, Dalmacije, Hrvatske i Primorja”.

Kralj Tvrtko vjerovatno je prva osoba iz historije koja je simbolično povezala gradske vlasti u Banjaluci i u Sarajevu jer je u glavom gradu BiH prošle godine također postavljen spomenik tom vladaru. No, u Sarajevu na postamentu Tvrtkovog spomenika čiji je autor Stjepo Gavrić, za razliku od onog u Banjaluci, stoji naziv “bosanski kralj”.

Postavljanje spomenika pratili su brojni problemi

Postavljanje spomenika u Sarajevu pratili su brojni problemi jer je centralna gradska jezgra proglašena zaštićenom historijskom cjelinom pa je za bilo kakve intervencije bila potrebna saglasnost državnog povjerenstva za zaštitu nacionalnih spomenika, a srpska članica tog tijela svoju je saglasnost uskratila.

Gradonačelnica Sarajeva Benjamina Karić na kraju je pribjegla triku postavivši spomenik na trotoaru nasuprot zgrade Predsjedništva BiH nakon što je ishodila saglasnost općine Centar da on tamo bude postavljen kao privremena konstrukcija na period od 99 godina.

“Obećala sam da će naše Sarajevo dobiti spomenik bosanskom kralju Tvrtku I Kotromaniću, a danas, na dan potpisivanja Povelje Kulina bana, svoje obećanje sam ispunila”, napisala je Karić na društvenim mrežama krajem augusta prošle godine kada je Sarajlije iznenadio spomenik postavljen tokom noći i bez ikakve pompe poput one u Banjaluci.

(TIP/Izvor: Hina/Foto: Grad Banjaluka)