Novi test krvi mogao bi pomoći u ranom otkrivanju ozbiljnih bolesti kod djece
Naučnici tvrde da novi test krvi, koji analizira lipide, može olakšati identifikaciju rizika kod djece od ozbiljnih zdravstvenih problema, uključujući dijabetes tipa 2, bolesti jetre i srca.
Istraživači sa King’s College iz Londona kažu da test koristi vezu između lipida i bolesti koje utiču na metabolizam kod djece te bi mogao poslužiti kao sistem ranog upozorenja na potencijalno opasne bolesti.
Korištenjem mašina koje već postoje u bolnicama i koje analiziraju krvnu plazmu kod beba, ljekari bi mogli brže uočiti rane znakove bolesti kod djece i pomoći im da pristupe liječenju, navode istraživači.
Glavna autorica studije, dr. Cristina Legido-Quigley, izjavila je: „Decenijama su se naučnici oslanjali na klasifikacijski sistem za lipide koji ih dijeli na dobar i loš holesterol, ali sada uz jednostavan test krvi možemo procijeniti mnogo širi spektar lipidnih molekula koje bi mogle biti vitalni rani pokazatelji bolesti.“
Dr. Legido-Quigley, vođa istraživačkog tima za sistemsku medicinu na King’s Collegeu i direktor sistematske medicine u Steno centru za dijabetes u Kopenhagenu, rekla je da ovo otkriće ima značajne implikacije.
“U budućnosti, ovo bi moglo postati potpuno novi način za procjenu ličnog rizika od bolesti, a proučavanjem načina na koji mijenjamo lipidne molekule u tijelu, mogli bismo čak spriječiti metaboličke bolesti poput dijabetesa.“
Tim je svoja otkrića objavio u časopisu “Nature Medicine”.
Rezultati dovode u pitanje ideju da je holesterol glavni uzrok komplikacija povezanih sa gojaznošću kod djece, identificirajući nove lipidne molekule koje doprinose zdravstvenim rizicima poput krvnog pritiska, ali koje nisu nužno povezane sa težinom djeteta.
Lipidi su tradicionalno smatrani masnim kiselinama u tijelu, bilo kao dobre ili loše vrste holesterola ili trigliceridi. Međutim, naučnici sada vjeruju da je situacija mnogo složenija.
Korištenjem tehnike zvane masena spektrometrija, otkrili su da u tijelu postoji na hiljade različitih vrsta lipida, od kojih svaki ima zasebne funkcije.
S kontrolnim uzorkom od 1.300 djece koja žive s gojaznošću, tim je procijenio lipide u njihovoj krvi. Zatim je 200 djece godinu dana bilo podvrgnuto Holbaek modelu, popularnom u Danskoj.
Nakon toga, očitanja su pokazala da su kod grupe koja je bila pod intervencijom smanjeni nivoi lipida povezanih s rizikom od dijabetesa, inzulinskom rezistencijom i krvnim pritiskom, uprkos ograničenim poboljšanjima u njihovom indeksu tjelesne mase.
Dr. Karolina Sulek, koja je obavila analizu u Steno centru, izjavila je: “Rano prepoznavanje djece pod rizikom od ovih opasnih bolesti je ključno. Studija pruža snažan dokaz o velikoj potrebi za upravljanjem gojaznošću i daje roditeljima sigurnost da na suosjećajan način interveniraju u životima svoje djece, pomažući im da smršaju.“
Sljedeći korak za istraživače je razumjeti kako genetika utiče na lipide i šta to znači za metaboličke bolesti, kao i kako se ovi lipidi mogu mijenjati kako bi se poboljšalo zdravlje, navodi se u Guardianovom tekstu.
(TIP/Izvor: N1/Foto: Pixabay)
E moj Husiću nema od Slobode ništa koga si doveo sa sobom u klub. Taj je izvarao bruku naroda za…