Intervju/Denis Bećirović (DF): ‘Trebamo politike koje neće dati alibi Vladi FBiH za maćehinski odnos prema TK!’

O aktuelnoj situaciji i problemima sa kojima se suočavaju građani Tuzle, ali i brojni turisti te poduzetnici koji  zbog tih problema „zaobilaze“ Tuzlu, razgovarali smo s aktuelnim  ministrom trgovine , turizma i saobraćaja u Vladi TK i nositeljem liste DF za Gradsko vijeće Tuzla, Denisom Bećirovićem.

 Logično je da počnemo intervju sa trenutno najbrže rastućom granom privrede u BIH – turizmom. Osim toga u pitanju je vama blizak resor kojem ste se zdušno predali tokom protekle skoro dvije godine. Mnogo je toga urađeno na nivou TK, posjete turista su rekordne. Ipak, kako i da li se može  dodatno poboljšati stanje u ovom sektoru kada je Tuzla u pitanju?

-Turizam je zaista grana privrede koja zaslužuje mnogo pažnje.  Zaintresesovanost turista za turističke potencijale našeg kantona je značajno izražena nakon pandemije korona virusa. Povoljan geografski položaj, kulturno-historijsko naslijeđe i razvoj infrastrukture omogućili su kvalitetniju ponudu turistima.  Međutim, radi se o oblasti osjetljivoj na promjene u društvu. O razvoju ipak ne možemo govoriti  bez  poboljšanjua infrastrukture, razvoja novih turističkih potencijala i  održivog turizma. Prednost u neophodnom bih dao infrastrukturi i sadržajima koji će privući turiste. Pogledajte naša  Panonska jezera! Ona  rade samo za vrijeme ljetne sezone već 20 godina. Trebaju nam dodatni sadržaji,  montažno zatvoreno jezero, zip line, zimski park isl. Evo to su samo neke od mogućnosti i ne smijem  zaboraviti ogroman potencijal za razvoj medicinskog i ruralnog turizma.

Istini za volju, neozbiljno je govoriti o razvoju turizma u Gradu koji je suočen sa putnom blokadom i možemo kazati višedenecijskim zanemarivanjem i zaostalom infrastruktorom. Je li kasno za ozbiljne strategije koje će se odnositi i na lokalne puteve ali i pritiske za rješavanje pitanja povezanosti Tuzle sa ostalim dijelovima BiH?

– U pravu ste, Tuzlanski kanton ima najlošiju mrežu magistralnih puteva, nema brzih cesta niti autoputeva. Za navedenu infrastrukturu su nadležna dva javna preduzeća na federalnom nivou. Federalni nivo je nadležan i za željeznički saobraćaj. U Tuzli i cijelom Tuzlanskom kantonu nije sproveden projekat elektrifikacije željeznica. Ne prebacujem vruć krompir drugdje, to su činjenice.

Kako razvijati turizam u gradu koji ima najlošiju cestovnu infrastrukturu? Sam ulaz u grad je katastrofalan, petlja Šićki Brod i kružni tok Bukinje najbolje oslikavaju odnos Vlade FBiH i javnih preduzeća naspram grada Tuzla. Sa druge strane semafor u Slavinovićima predstavlja usko grlo.

Ali isto tako predstavlja odnos trenutnog gradonačelnika i pojedinih zastupnika koji su na proljeće izašli u javnost i obećali građanima da će ovi projeti biti završeni te da za njih  postoje obezbijeđena sredstva. Predstavnici grada se nisu odazvali ni na brojne pozive pa i konferencije povodom ovog pitanja, čime su dali alibi Vladi FBiH za takav odnos. Federalni premijer Nermin Nikšić, na prijemu kod gradonačelnika Lugavića je izrazio tobožno suosjećanje i zabrinutost. Podsjetnik rada Vlade FBiH Nermina Nikšića je samo izgorjela zgrada SodaSo na Slatini.

Da se vratim vašem pitanju. Nadam se da nije kasno s da se pobiede podaničke politike i da procese u gradu počnu voditi ljudi koji neće zaboraviti odakle dolaze kada pređu Karaulu!

Postoje rješenja za lokalnu infrastrukturu u Tuzli

Nezaobilazno je pitanje kada govorimo o lokalnoj infrastrukturi; kako biste riješili problem nedostatka parking prostora u Tuzli? Nije ovo samo problem Tuzlaka, s njim se suočavaju svi koji privremeno dolaze u Grad!

– U našem gradu, to  jedan od ključnih problema. Kada se govori o rješenju, onda postoji nekoliko pravaca, prvi je tehničko rješenje a nakon njega administrativno. Posebnu pažnju treba voditi o zelenim površinama, tako da njihovo smanjenje nije prihvatljivo.

Prvo navedeno, tehničko, je ono koje se godinama spominje, izgradnja parking prostora u nekoliko etaža i nivoa. Ovo rješenje je prihvatljivo na mjestima čija statička nosivost može podnijeti opterećenje. Slavinovići, Sjenjak, Solina, Irac su samo neka od naselja koja mogu podnijeti ovakav vid građevinskog poduhvata. Međutim, ne mjestima koja su gušće naseljena, skučena ili sklona tonjenju, kao centar grada rješenje nije u parking prostoru nego u transportu ljudi i roba. Rješenje je dakle u efikasnom javnom prijevozu, ne samo za naše sugrađane nego i turiste koje posjećuju grad.

Na prostoru TK nekada su egzistirala preduzeća koja su zapošljavala po nekoliko hiljada radnika, te bila konkurentna u cijelom svijetu. Danas je slika savim drugačija. Privredna društva tog tipa ne postoje, dok su industrijske zone zapuštene i neadekvatne za razvoj. Može li to odgovorna politika promijeniti i kako?

– Rekao bih pitanje svih pitanja i rješenje za probleme svih kategorija stanovništva. Pozitivne primjere imamo u blizini. Živinice i Gračanica su primjeri kako se razvojem industrijskih zona mogu privući domaći i strani investitori koji će zaposliti ljude.  Predugo je Tuzla živjela u iluziji da je turizam primarna grana privrede od koje treba da prosperira. Mišljenja sam da metaloprerađivački sekto treba biti okosnica razvoja. Gradu inženjera trebaju tehnološki parkovi i razvijena industrijska zona koja će biti prihvatljiva investitorima. Prihvatljiva u finansijskom smislu te adekvatno opremljena komunalnim elementima. Osim toga , neophodne su i administrativne olakšice pri pokretanju i registraciji privrednih subjekata. Nadležna služba mora biti efikasnija, brža i pristupačnija. U velikim ekonomijama, preduzeća se registruju on line, ili pak za 24 sata. U našem susjedstvu, u Živinicama konkretno, preduzeće je moguće registrovati za to vrijeme. Jačanjem privrednog sektora uvjeren sam da bismo riješili mnoge probleme mladih ljudi. Jednostavno, po završetku školovanja imali bi mogućnost radnog osposobljavanja i zapošjavanja.

 Šta predlažete kako ubrzati proces registracije firmi i pružiti dodatnu pomoć poduzetnicima u tom poslu?

– Jednostavno! Hitno treba  promijeniti dosadašnji pristup.  Ne množemo čekati da investitori dođu pa da onda razmišljamo  šta im možemo ponuditi. Istraživanje tržišta, potraga za investitorima sa resursima koji im trebaju, planska dokumentacija i izgradnja poslovne zone sa potpunom  komunalnom logistikom je već trebala biti tu u zapadnom dijelu grada. I tako ste pola posla završili .

Dosadašnji pristup sekvencijalnog ili nekog drugog pristupa nije dao rezultate. Naknadno infrastrukturno ulaganje koje ne prati razvoj preduzeća, kašnjenja u izgradnji i izdavanju građevinskih dozvola su učinili da od nekadašnjeg privrednog centra postanemo grad bez perspektive.

Namjenski trošiti sredstva koja Tuzli uplaćuje Elektroprivreda BiH

Ovo ljeto je pokazalo dva velika nedostaka i nedovoljnu razvijenost Tuzle u tim segmentima – vodovodna i kanalizaciona mreža. Vode nema dovoljno, a kanalizacije čini se, ima previše tamo gdje ne bi trebala biti. Kako riješiti ove probleme?

– Prije nekih desetak godina bio sam uvjeren da je  pitanje vodosnabijevanja svih mjesnih zajednica u gradu stvar prošlosti. Danas svjedočimo upitnom vodosnadbijevanju i centra grada. Razlozi leže u neadekvatnom upravljanju ovim procesima, resursima ali i novim istaživanjima. Jednom riječju izgubili smo tempo. Nova rješenja i ispitivanja ne postoje. Budući da se i u budućnosti predviđaju sušni periodi, neophodno je raditi na iznalaženju novih izvorišta, izgradnji akmulacija i prečišćivača vode.

 I da, najveći kanalizacioni sistem nam prolazi kroz centar grada. Komunalna i ekološka katastrofa koja može poprimiti i oblik epidemiološke. Jedno od mogućih tehničkih rješenja imamo u Sarajevu, korito rijeke Miljacke, izrađeno sa prelivima. Preliv omogućava apsorpciju kiseonika koji pomaže u razgradnji fekalija, te suzbijanje širenja neugodnih mirisa. Naš narod bi to nazvao kaskadama. Osim toga, postoje i oni dugoročni, skuplji projekti. Možda je skpo ali nije nemoguće ucjeviti kanalizacio sistem uz korito rijeke Jale.

Još jedno komunalno pitanje i bolna tačka onih kojima je nedostižan sistem centralnog grijanja. Čini li se dovoljno sa 5 miliona namjenskih sredstava koje Tuzla dobije od Elektroprivrede BIH?

– Gradske vlasti su ovo pitanje apsolutno zapostavile. Prvenstveno po pitanju namjenskog utroška sredstava koje svake godine uplati Elektroprivreda. Termoelekrana Tuzla se nalazi na izlazu iz grada, nonsens je da mjesne zajednice u blizini elektrane nemaju pristup centralnom grijanju. Govorimo o mjesnim zajednicama Husino, Ljubače, Plane, Mihatovići, Šići itd. Imam osjećaj da su ljudi u tim mjesnim zajednicama kažnjeni. Bez centralnog grijanja i izloženi negativnim efektima šljakišta koje takođe nije adekvatno uređeno.

Ne znam koliko su građani svjesni, ali gašenjem postojećih blokova i bez izgradnje Bloka 7 TE Tuzla, upitno je grijanje za sve. Rješenje vidim u izgradnji novog bloka i širenju toplifikacione mreže. Širenje po principu kružnih prstenova za naselja koja su najviše pogođena radom TE Tuzla. Zatim, rekonstrukcijom vrelovoda i ugradnjom kalorimetara.

Kako biste riješili problem javnog prijevoza u Gradu?

– Prvi korak je novo javno preduzeće koje će raspolagati mini busevima. Kružne linije unutar grada imale bi nekoliko pozitivnih efekata. Redovne linije za prijevoz unutar gradske jezgre, što bi smanjilo i gužve unutar grada.  Smanjeno aerozagađenje posebno za vrijeme zimskih mjeseci i u konačnici jeftiniji prijevoz za građane.

Zatim kružne linije u prigradskim mjesnim zajednicama, uvezivanjem nekoliko postojećih linija u jednu. Optimizacijom transpornih tokova javnog prigradskog saobraćaja omogućit će se efikasniji i jeftiniji javni prijevoz stanovništva.

Kako zadržati mlade ljude?

Društvene mreže su se ovih dana „usijale“ od polemika ko je za, a ko protiv! Da li ste ZA provođenje Statuta Grada Tuzla; odnosno provođenja izbora za formiranje Savjeta mjesnih zajednica i na koji sve način mislite da se može podići kvalitet života u rubnim MZ?

Apsolutno da. Generalno pred lokalne izbore, ovo pitanje se aktivira ali ostane samo ideja na papiru. Vladajuća većina namjerno izbjegava provođenje statuta, plašeći se onoga što građani imaju za reći. Vidite, aktuelno Vijeće i gradonačelnik su zadužili grad za novih 11 miliona KM i taj novac troše, pred izbore, na određene projekte, bez da pitaju građane koji su ih birali. Izborima u mjesnim zajednicama, formirat će se tijela koja će biti nadležna za ukazivanje problematike unutar same zajednice. Problemi nisu isti u svim naseljima.

Vi ste neko ko radi sa mladim ljudima, kao profesor na Univerzitetu usmjeravate mlade ljude na pravi put. Često se političarima postavljaju pitanja o mladima i mogućnostima koje im se nude u državi. Kako mlade motivisati da budu energija pozitivnih promjena?- Kako zadržati mlade ovdje?

– Ne deklarativno, nego ličnim primjerom. Školovanje, rad i ulaganjem u sebe. Izgradnjom vještina koje su mi omogućile da budem konkuretan na tržištu rada. Mašinstvo kao moja profesija nije jedino što volim raditi i čime se bavim. Tu je još jedna ljubav, ljubav prema pčelarstvu, nekada sam bio i aktivan sportista i ostvarivao zapažene rezultate. Završiti fakultet i biti akademski građanin ne znači da si samo tada vrijedan i pošten član društva i društvene zajednice.

Počet ću sa 2020. pandemijskom godinom, kada sam vodio tim od devet mladih ljudi. Radili smo na proizvodnji medicinske i zaštitne opreme u uslovima kada su i velike ekonomije ostale zatečene. Prvenstveno mlad čovjek mora imati perspektivu. Onaj zadnji korak koji nedostaje jako često, a to je mogućnost profiliranja i zaposlenja.

Zatim mentorstvom!  Uvjerio sam se koliko mladi imaju energije, volje i želje. Ali to treba prepoznati i raditi sa njima. Dati im mogućnost da iznesu svoje ideje i da rade na njihovom razvoju. Ukoliko se oni kao takvi isture postaju pozitivan primjer i ostalima.

Generalno rad sa mladim ljudima je odnos u kome morate ugraditi dio sebe bez da očekujete išta zauzvrat. Mladi ljudi mogu pogriješiti, ali ta greška je produktivna. Uče na taj način. I to je ono što moramo shvatiti svi.

Zadržati mlade ljude u BiH nije lako. Pogotov uz trend odlaska u zemlje Zapadne Evrope. Odlaze u potrazi za zaposljenjem. Na početku razgovora sam napomenuo da se pitanje mladih ljudi na kraju svede na profiliranje i zaposljenje. Neko je uspio mladim ljudima prodati floskulu da im je dovoljno okupljalište, dvorana isl. Međutim, u jednom trenutku svi odrastemo te je finansijki aspekt onaj primarni. Razvojem industrijskih zona, razvojem privrede otpočet ćemo ove procese. Posijati sjeme nade koji će mladim ljudima dati izbor – istakao je na kraju razgovora Denis Bećirović.

(TIP/Lokalni izbori 2024)

2 komentara

  • ptica žaba says:

    progutala ptica žabu, krenula žaba da izađe van, pa pita pticu gdje smo, na 500 m visine, uh nemoj srati

  • Menso says:

    Denise kralju…imas podrsku dijaspore….ako vec nisi pristao na BMW DE…samo guraj Shichki brate..uz tebe smo!!!

Komentari su zatvoreni.