Studija: Kriza sa superbakterijama mogla bi se pogoršati i ubiti gotovo 40 miliona ljudi do 2050. godine
Broj života izgubljenih diljem svijeta zbog infekcija koje su otporne na lijekove namijenjene za njihovo liječenje mogao bi se povećati za gotovo 70% do 2050., predviđa nova studija, dodatno pokazujući teret tekuće krize superbakterija.
Kumulativno, od 2025. do 2050., svijet bi mogao vidjeti više od 39 miliona smrtnih slučajeva koji se mogu izravno pripisati antimikrobnoj rezistenciji ili AMR-u, prema studiji koja je objavljena u ponedjeljak u časopisu The Lancet.
Antimikrobna otpornost događa se kada patogeni poput bakterija i gljivica razviju sposobnost izbjegavanja lijekova koji se koriste za njihovo ubijanje.
Svjetska zdravstvena organizacija nazvala je AMR “jednom od najvećih globalnih prijetnji javnom zdravlju i razvoju“, potaknutu zloupotrebom i prekomjernom uporabom antimikrobnih lijekova kod ljudi, životinja i biljaka, koji mogu pomoći patogenima da razviju otpornost na njih.
Nova studija otkriva da kada se radi o prevalenciji AMR-a i njegovim učincima, “očekujemo da će se pogoršati”, rekao je glavni autor dr. Chris Murray, direktor Instituta za mjerenje i procjenu zdravlja na Sveučilištu Washington.
“Potrebna nam je odgovarajuća pozornost na nove antibiotike i upravljanje antibioticima kako bismo se mogli pozabaviti onim što je zaista veliki problem“, rekao je.
Stariji odrasli nose teret
Istraživači su otkrili da je od 1990. do 2021. smrtnost od AMR-a pala za više od 50% među djecom mlađom od 5 godina, ali se povećala za više od 80% među odraslima od 70 godina i starijima – trendovi za koje se predviđa da će se nastaviti.
Bilo je iznenađujuće vidjeti te obrasce kako se pojavljuju, rekao je Murray.
“Imali smo ova dva suprotna trenda: smanjenje AMR smrti mlađih od 15 godina, uglavnom zbog vakcinacija, vode i sanitarnih programa, nekih programa liječenja i uspjeha istih”, rekao je Murray.
“A u isto vrijeme, postoji taj stalni porast u broju smrtnih slučajeva starijih od 50 godina”, rekao je, kako svijet stari; starije odrasle osobe mogu biti osjetljivije na teške infekcije.
Istraživači su otkrili da je kombinacija patogena i lijeka koja je imala najveći porast u izazivanju najvećeg opterećenja među svim dobnim skupinama bila Staphylococcus aureus otporan na meticilin ili MRSA. Za ovu kombinaciju – antibiotik meticilin i bakteriju S. aureus – broj smrtnih slučajeva koji se mogu pripisati gotovo se udvostručio s 57.200 u 1990. na 130.000 u 2021. godini.
Koristeći statističko modeliranje, istraživači su također proizveli procjene smrti i bolesti koje se mogu pripisati AMR-u do 2050. u tri scenarija: ako se trenutna klima nastavi, ako se razviju novi moćni antibiotici za ciljanje otpornih patogena i ako je svijet poboljšao kvalitetu zdravstvene skrbi za infekcije i bolji pristup antibioticima.
Predviđanja pokazuju da će se smrtnost uzrokovana antimikrobnom rezistencijom povećati do 2050. ako se ne uvedu mjere za poboljšanje pristupa kvalitetnoj njezi, snažnim antibioticima i drugim resursima za smanjenje i liječenje infekcija.
Istraživači su procijenili da bi 2050. broj globalnih smrtnih slučajeva koji se mogu pripisati antimikrobnoj rezistenciji mogao doseći 1,9 miliona, a onih povezanih s antimikrobnom rezistencijom mogao bi dosegnuti 8,2 miliona.
Prema podacima, regije u svijetu koje su najviše pogođene AMR-om i smrtnim slučajevima koji se mogu pripisati su Južna Azija, Latinska Amerika i Karibi te subsaharska Afrika – a mnoge od tih regija nemaju ravnopravan pristup kvalitetnoj skrbi, rekao je Murray. .
“Još uvijek, nažalost, postoji mnogo mjesta u okruženjima s niskim resursima gdje ih ljudi koji trebaju antibiotike jednostavno ne dobivaju, a to je veliki dio toga. Ali nisu u pitanju samo antibiotici. To je kada ste bolesni, bilo kao dijete ili odrasla osoba, i pošalju vas u bolnicu, i dobijete paket skrbi, u biti, koji uključuje stvari poput kisika,” rekao je Murray.
(TIP/Izvor: N1/Foto: Pixabay)
Javni fond treba da služi finansiranju javnog zdravstva. Privatni fondovi neka finansiraju privatno zdravstvo. Kakva je to floskula “novac prati…