Iako prvenstveno namijenjeno potrebama industrije, jezero Modrac je ‘90-ih godina postalo turistička atrakcija i ribarski raj. Danas je situacija sasvim drugačija. Kupača već godinama nema, ribara je sve manje, a turisti se uglavnom nakratko zadržavaju samo u nekoliko okolnih ugostiteljskih objekata. Razlog, zagađenost vode i sve veće količine nanosa koji prijete da unište biljni i životinjski svijet, kao i njegov turistički potencijal. Ko će sačuvati jezero Modrac?

Penzioner Ohro Kurtić iz Lukavca kaže da na jezeru Modrac peca već 47 godina, da je u njemu nekada bilo izobilje vrsta i velike količine ribe, ali da već neko vrijeme nije tako:

„43 puta sam došao sam na jezero, na pet štapova ni da pecne. Od proljeća ništa nema na kedera, samo deverika i dođe poneka babuška“, priča on.

Žale se i drugi zaljubljenici u Modrac, nautičari, no spremni su i pomoći.

„Zagađenje jezera, kao i silni nanosi utječu na naš rad i Nautički klub ‘Modrac’ je spreman da se stavi na raspolaganje“, poručuje Nijaz Bašić, predsjednik Nautičkog kluba „Modrac“.

Stanje jezera utječe i na turizam, posebno Grada Lukavca, na čijoj teritoriji se nalazi najveći dio obale.

„Strategija integralnog razvoja turizma 2019-2027. jezero Modrac je prepoznala kao osnovni potencijal za razvoj turizma“, navodi Sabina Kovačević, direktorica Turističke zajednice Lukavca.

Novi pokušaj Vlade Tuzlanskog kantona je nedavno formiranje koordinacionog tima, čija je zadaća u što kraćem roku izrada detaljnog plana aktivnosti.

„Aktivnosti se, prije svega, zasnivaju na određivanju projektnog zadatka za izradu idejnog rješenja za izrade sanitarno-fekalnog prstena oko akumulacije jezera Modrac, jer znamo da 12 mjesnih zajednica ispušta svoje sanitarno-fekalne otpadne vode u akumulaciju“, istakla je Anela Ajšić, ministrica prostornog uređenja i zaštite okolice TK-a.

U Ministarstvu kažu i da hronična kočnica za realizaciju ovakvih projekata, nedostatak novca, ovaj put ne bi trebala predstavljati problem.

„To će biti zadatak kantonalnog ministarstva, koje ima i vodne naknade i sredstva koja prikuplja za ove namjene, a i tri grada – Tuzla, Živinice i Lukavac bit će u obavezi da se priključe ovoj akciji“, navela je Ajšić.

Ukupna zapremina jezera je oko 86 miliona kubnih metara, od čega je čak 16 miliona nanosa, što će također trebati očistiti.

„Tehnologija za prečišćavanje je dobra, ali nije dobro da mi zagađujemo pa da nešto prečišćavamo i zato je jako važno da se sada razmišlja da se kreće u izradu projektne dokumentacije za prečišćavanje voda u slivu jezera Modrac“, naglasila je Džemila Agić, direktorica Centra za ekologiju i energiju Tuzla.

Eko BiH projekt, koji je vođen prije tri godine, pokazao je da iako voda u jezeru i rijekama njegovog sliva ne prelazi granične vrijednosti količina teških metala i specifičnih polutanata, to ne isključuje mogućnost njihovog prisustva u sedimentu, iz kojeg se u određenim uvjetima mogu otpustiti i podići njihovu koncentraciju.

(TIP/Izvor: federalna.ba/Autorica: Mirela Čanović)