Ničim izazvan direktor Sarajevo-gasa Istočno Sarajevo naredio je prestanak isporuke gasa za stanovnike Sarajeva sredinom avgusta ove godine, demonstrirajući silu i pokazujući da onaj ko kontroliše ventil, kada je dotjeran uza zid ili mu zafali para, ne preza ni od čega. Nekako u isto vrijeme, za vrijeme održavanja jubilarnog 30. Sarajevo film festivala, neformalna grupa BH parlamentaraca simboličnog naziva „Klub zelenih“ uz prisustvo nekoliko zapadnih ambasadora u našoj zemlji promovisala je potrebu ubrzane dekarbonizacije i zelene agende u BiH.

I šta ova dva događaja, gore navedena, imaju sa Južnom gasnom interkonekcijom? U suštini, danas malo.  Međutim, u nekoj bliskoj budućnosti bit će ili mogu biti jako povezani.

Južna gasna interkonekcija zamišljena je tako da terminal ukapljenog plina (LNG) na ostrvu Krku povezuje sa srednjom Bosnom (Novi Travnik), a onda dalje preko već izgrađenog plinovoda, i ostale dijelove BiH, prije svega Zenicu i Sarajevo. Plinovod Južne gasne interkonekcije predviđen je, posebno to treba naglasiti, da omogući i transport vodonika za vrijeme kada i ako se zabrani upotreba prirodnog plina, planirana za period poslije 2050. godine. Za izgradnju plinovoda načelno je određena trasa i po ubrzanoj proceduri trebao se donijeti poseban zakon kojim bi se ubrzala ekspropijacija zemljišta na trasi budućeg plinovoda i izvršila izgradnja plinovoda. Bio je dogovoren i nosilac ovih aktivnosti, BH-Gas Sarajevo kao neko ko bi upravljao ovim plinovodom poslije njegove izgradnje. Ovako definisan plinovod imao je snažnu podršku SAD-a i EU uz odobrena grant sredstva za njegovu realizaciju. Inače, Bosna i Hercegovina, u odnosu na ostale potrošače prirodnog plina u svijetu pa i susjedstvu, ima mizernu ulogu kao potrošač sa zanemarivo malim količinama potrošnje plina. Takođe, ogromnu većinu plina koji se uveze u BiH koriste potrošači u Federaciji BiH, najviše toplane i domaćinstva Sarajeva a ostatak industrija.

Plinovod bi obezbijedio gubitak ovisnosti o ruskom gasu i svima onima koji učestvuju u njegovom transportu do glavnih potrošača u BiH, Sarajeva i Zenice, i to nas dovodi u vezu sa prvim dijelom iz uvoda ovog teksta. Naravno, sada bi to bio plin u čijoj isporuci učestvuju ili su na neki način učesnici amerikanci.

Šta se to promijenilo u poslednje dvije-tri godine pa je danas dovedena u pitanje njegova izgradnja prema već dogovorenom planu. Zahtjev HDZ-a BiH kao nezaobilaznog dijela vlasti u F BiH je da se, a pošto planirani plinovod prolazi preko „područja sa hrvatskom većinom“, za njegovu izgradnju i upravljanje formira novo preduzeće sa sjedištem u Mostaru. Preduzeće koje upravlja plinovodom sklapalo bi ugovore o transportu plina kupcima, kreiralo uslove isporuke, ali i određivalo koji su to novi potrošači koji se mogu spojiti na plinovod. Ovaj zadnji dio, isporuka plina nekim novim potrošačima, je i najinteresentniji za neku, sada je već izvjesno, blisku budućnost. Danas, i pored ogromnih ulaganja u obnovljive izvore električne energije, svima postaje jasno da bez jednog proizvođača električne energije kojim se može upravljati i kojim se može balansirati elektro-energetski sistem, nema ni stabilnog a kamoli nezavisnog elektro-energetskog sistema. Trenutno se to postiže korištenjem nuklearne energije, termo blokova na plin (na ugalj sve manje) ili rijetko hidroakumulatorima u državama izuzetno bogatim hidro potencijalom. Već imamo pojavu ogromnih gubitaka nekih proizvođača električne energije iz obnovljivih izvora (najveća evropska vjetroelektrana u Švedskoj) zato što proizvodi električnu energiju kada je ima u viškovima na tržištu i kada je jeftina, za razliku od ogromnih cijena iste (proteklih dana dostizala je i 1000 Eura/MWh) u pojedinim dijelovima dana. Oni koji se imalo razumiju u energiju znaju da je izgradnja ovog plinovoda i sa njim izgradnja jednog termo bloka na plin uslov za potpuno gašenje termoelektrana na ugalj ukoliko BiH ne želi da bude u potpunosti ovisna o uvozu električne energije.

Obzirom da se BiH ubrzano odriče od uglja u proizvodnji električne energije postavlja se pitanje na koji način će F BiH balansirati elektro-energetski sistem u trenucima smanjene proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora, sada se to radi spaljivanjem uglja. Iz zvaničnih dokumenata JP Elektroprivreda BiH znamo o planovima izgradnje jednog bloka na plin instalisane snage 100 MW  čija će osnovna funkcija biti balansiranje sistema i proizvodnja električne energije kada ona bude preskupa iz uvoza. Ovaj blok bi u nekoj fazi lako mogao da se prebaci na proizvodnju električe energije sagorijevanjem hidrogena kada to tehnološki bude moguće, što i jeste krajnji cilj.

I sada dolazimo do prave uloge onoga ko će upravljati budućim plinovodom, ako se ikada bude izgradio. Umjesto na prostoru sadašnjih termoelektrana na ugalj u Kaknju ili Tuzli, novi blok na plin bi lako mogao da se izgradi negdje drugdje. Ne treba zaboraviti da je u okviru iznajmljivanja prostora nekadašnjeg Aluminij dd Mostar, danas Aluminij Industrija, ugovorom od prije četiri godine predviđena i mogućnost izgradnje novih energetskih objekata, za sada se govori o obnovljivim izvorima električne energije, za što već postoji skoro sva infrastruktura (trafostanice, pristupni dalekovod, priključak 235 MW). I umjesto u Bosni novi blok na plin bi se lako mogao izgraditi negdje u Hercegovini sa mogućnošću prelaska na hidrogen, stvarajući uslove za proizvodnju električne energije onda kada je na tržištu nema i kada je najskuplja, obezbjeđujući ekstra profit uz sigurne potrošače. A u  odlučivanju o tome sigurno da će važnu ulogu imati onaj ko bude upravljao plinovodom.

U iščekivanju raspleta oko igre sa Gasnom južnom interkonekcijom najvažnije je pratiti stavove amerikanaca, obzirom da je sa druge starne uključen ozbiljan lobi. Naši političari iz tzv „probosanskih stranaka“ pa i oni iz „Kluba zelenih“ iz drugog dijela uvoda teksta, nikako ne smiju dozvoliti stvaranje uslova za neke nove ucjene preko zavrtanja ventila, pa čak i pod uslovom njegove ne izgradnje. Šta više, ulog je danas i veći, moguće da za neki jubilarni 50. Sarajevo film festival neko obustavi i isporuku električne energije stanovnicima Sarajeva jednostavno ucjenjujući i pokazujući ko je baja.     

(TIP/Autor: dr.sc. Safer Demirović, dipl.inž.rudarstva/Foto: Ilustracija)