Nakon što je početkom avgusta stupila na snagu odluka Regulatorne komisije za energiju u Federaciji BiH (FERK) o poskupljenju električne energije za domaćinstva koja se snabdijevaju kod JP Elektroprivreda BiH, jasno je da će najveći dio odgovornosti i tereta za vraćanje akumuliranih dugovanja Elektroprivrede preuzeti građani.

Novo prosječno poskupljenje električne energije za domaćinstva iznosi 10,04 posto, a za kategoriju ostala potrošnja 7,29 posto.

Mnogo reakcija je bilo od strane klubova potrošača, građana i svi su saglasni da će se poskupljenje struje odraziti na budžet svakog domaćinstva.

Lako je trošiti novac kad drugi vraćaju dugove

Prije par mjeseci, kada je najava o poskupljenju značila izvijesnost, na bojazan građana da će zbog većih cijena struje lančano poskupiti i ostali životni troškovi, direktor Elektroprivrede je izjavio da i nove cijene nisu dovoljno visoke.

“I ova današnja cijena koja ide prema javnom snabdijevanju nije u skladu sa našom proizvodnom cijenom. Da biste imali stabilan energetski sistem i energetski sektor, vi morate imati i stabilno javno preduzeće, moramo imati stabilna finansijska sredstva da održavamo naše elektrane-hidroelektrane i termoelektrane i to je ono što u narednom periodu jeste samo jedan korak”, rekao je tada Sanel Buljubašić, djelimično zadovoljan povećanjem cijena.

Takođe, Buljubašič je na konferenciji za medije u julu ove godine izjavio da je ukupan gubitak Elektroprivrede čak 331 milion KM.

Kao opravdanje naveo je da su uzroci nedostatak uglja, hidrološki uvjeti i starost postrojenja zaproizvodnju.

Podsjetimo, Elektroprivreda BiH je prema podacima FIA agencije, 2023. godinu završila u minusu od preko 142,3 miliona KM, dok je samo godinu ranije poslovala pozitivno.

Izvor: Akta.ba registar

Prije par dana, Elektroprivreda je objavila Javni poziv koji se odnosi na “Nabavku usluga obavljanja fizičko/tehničke zaštite (najam opreme tehničke zaštite) ljudi i imovine JP Elektroprivreda BiH d.d.- Sarajevo, DOC-a (priključka i monitoringa sistema tehničke zaštite na dojavni centar agencije) sa intervencijom i održavanjem opreme u vlasništvu JP Elektroprivreda BiH d.d.- Sarajevo”.

Izvor: Akta.ba registar

Kao što se može vidjeti, procijenjena ukupna vrijednost okvirnog sporazuma bez PDV-a u KM iznosi 14 miliona KM.

Unutar opisa traženih usluga stoji “Usluge obavljanja fizičko/tehničke zaštite (najam opreme tehničke zaštite) ljudi i imovine JP Elektroprivreda BiH d.d.- Sarajevo, DOC-a (priključka i monitoringa sistema tehničke zaštite na dojavni centar agencije) sa intervencijom i održavanjem opreme u vlasništvu JP Elektroprivreda BiH d.d.- Sarajevo.

Mjesta na kojem će se pružati usluge su objekti i prostori distributivnih Podružnica, proizvodnih Podružnica i objekti i prostori koji organizaciono pripadaju Direkciji Društva.

Ono što je interesantno je da se ne zahtjeva ekonomska i finansijska sposobnost, da izvršenje usluga ne mora biti ograničeno za određenu profesiju te da pravne osobe ne moraju naznačiti imena i stručnu kvalifikaciju osoba odgovornih za izvršenje usluga, što donekle dovodi u pitanje nivo kriterija za ovako veliki tender.

Pomoć za građane “u zraku”

Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije FBiH obećalo je pomoć građanima koji nisu u stanju plaćati struju po novim cijenama kao i penzionerima sa najnižom penzijom, ali to još stoji u zraku, kao mogućnost koju Elektroprivreda od dobiti treba odvojiti u te svrhe.

Na tu temu, iz Udruženja potrošača “Kluba potrošača TK” već godinama upozoravaju da bi trebali imati socijalne karte, kao i određene programe socijalne pomoći, ali da nema dovoljno pomaka u praksi.

“Elektroprivreda je ranije imala akcije vezano za cijene, odnosno za troškove električne energije u domaćinstvu tako što su davali stimulacije onim domaćinstvima koja troše manje električne energije i mi se nadamo da će se na federalnom nivou dogovoriti slične mjere, gdje će se diferencirati cijene za one potrošače koji pokušavaju da budu racionalni u potrošnji električne energije od onih koji troše više. To je na neki način i socijalna, ali i mjera za zaštitu životne okoline koja bi, po mom mišljenju, bila sasvim prihvatljiva”, navela je Gordana Bulić iz ovog Udruženja za Fenu.

Ulaganje u sigurnost ljudi i opreme Elektroprivrede samo po sebi nije sporno ali postavlja se pitanje zašto se još nikada nije desilo da institucije za akumulirana dugovanja na bilo koji način umanje svoje troškove, strateški pristupe rješenjima interne prirode.

A i zašto bi.

Zavući ruku u novčanik građana koji su naučili ne buniti se, nastaviti trošiti na isti način uprkos dugovima, sigurno je lakše, ali, isto tako, sigurno nije moralnije.

(TIP/Izvor: Akta.ba)