Prema zvaničnim podacima Ministarstva finansija i trezora, vanjski dug Bosne i Hercegovine na kraju drugog kvartala 2024. godine iznosi manje od devet milijardi KM- osam milijardi i 771 milion KM, s padom duga za više od 200 miliona KM u posljednja tri mjeseca.

Iako je ovo smanjenje pozitivno, ekonomisti Faruk Hadžić i Igor Gavran u komentarima za BUKU ukazuju na zabrinjavajuće aspekte trenutnog trenda zaduživanja.

 “Trendovi i struktura zaduživanja još su više zabrinjavajući od samog obima jer se rapidno povećava zaduživanje za redovne budžetske rashode, akumulirajući dug koji će biti najteže vratiti jer se njime ne stvara nikakva nova vrijednost,” izjavio je Gavran.

FEDERACIJA SLIJEDI POGREŠNE KORAKE REPUBLIKE SRPSKE

Posebno je istakao negativan trend u Federaciji BiH, koja je, prema njegovim riječima, do prije nekoliko godina imala bolju poziciju od Republike Srpske, ali sada slijedi “pogrešne korake” RS u upravljanju javnim finansijama. Gavran upozorava da će dugove javnog sektora na kraju vraćati građani i privreda, koji nisu ni tražili ni koristili te kredite.

Hadžić također izražava zabrinutost zbog zaduženosti države i entiteta, koja pokazuje različite trendove. Dok zaduženost Republike Srpske iznosi oko 3.6 milijardi KM, Federacija BiH duguje nešto više od 5 milijardi KM. Ove rastuće finansijske obaveze mogu postati problematične u slučaju nepovoljnih ekonomskih kretanja ili političkih nestabilnosti.

„Bez obzira što Bosna i Hercegovina u cjelini, kao i entiteti, imaju stabilan omjer dug / BDP, poseban problem i izazov jeste ročnost kada se pojedini dugovi vraćaju, što je posebno bitno za Republiku Srpsku, koja će 2026. godine imati ogroman nivo godišnjeg duga za vratiti, a ekonomija neće do tada biti u prilici da generiše dovoljno prihoda od poreza iz kojih će se navedeno vratiti“, jasan je Hadžić.

NA ŠTA SE TROŠI NOVAC

Dodaje i da je najveći dio vanjskog duga odnosi se na infrastrukturne projekte, koji čine oko 57% ukupnog duga, što obuhvata investicije u transportnu infrastrukturu, energetiku i vodne resurse, što su oblasti koje imaju dugoročne ekonomske koristi za državu. Javni sektor, koji uključuje ulaganja u zdravstvo, obrazovanje i javnu upravu, nosi oko 27% duga, dok je oko 10% alocirano na podršku privredi, što uključuje male i srednje preduzetnike. Bitno je, kaže, naglasiti da ovdje nije naveden unutrašnji dug, iz kojeg se većinski finansiraju razne budžetske kategorije.

GLAVNI RIZICI

Glavni rizici povezani sa strukturom duga uključuju visoku zavisnost od varijabilnih kamatnih stopa (oko 40% duga) i valutni rizik zbog značajnog dijela duga u stranim valutama. Hadžić preporučuje diversifikaciju izvora zaduživanja i smanjenje zavisnosti od ne-euro valuta. Također je važno strateški birati projekte za finansiranje vanjskim dugom s ciljem generiranja prihoda i smanjenja dugoročnog fiskalnog opterećenja.

Gavran predlaže promjenu strukture zaduživanja, smanjenje neproduktivnih rashoda i povećanje izvornih javnih prihoda. Također, ističe važnost ispunjavanja uslova iz Paketa rasta za Zapadni Balkan EU kako bi Bosna i Hercegovina osigurala nepovratna i povoljna sredstva za strateške projekte. Međutim, trenutno ne postoje naznake da vlasti planiraju promijeniti svoj pristup zaduživanju.

KOME NAJVIŠE DUGUJEMO?

Država je najviše dužna Evropskoj investicionoj banci, sa dugom od 2,34 milijarde KM. Slijedi dug prema Svjetskoj banci od 1,38 milijardi KM kroz IBRD aranžmane i 1,04 milijarde KM kroz IDA program. Evropskoj banci za obnovu i razvoj (EBRD) duguje se 872,09 miliona KM.

Republika Srpska duguje 586 miliona KM za euroobveznice koje je izdala, dok dug prema Međunarodnom monetarnom fondu iznosi 484 miliona KM.

U drugom kvartalu servisirano je ukupno 352,66 miliona KM duga, dok je u prvom kvartalu otplaćeno 367,26 miliona KM. Za otplatu obaveza u prethodnoj godini ukupno je plaćeno 1,685 milijardi KM, navodi Ministarstvo finansija i trezora.

(TIP/Izvor: Buka/Autorica: Tatjana Čalić/Foto: Ilustracija)