Za inflaciju ste čuli, ali da li ste čuli za šrinkflaciju? Riječ je o smanjenoj gramaži proizvoda, uglavnom prehrambenih, koji se prodaju po istoj ili većoj cijeni. Razlog je jednostavan – profit proizvođača. I to je već neko vrijeme primijetno i u Bosni i Hercegovini. Kako bi prestala manipulacija potrošača, pojedine zemlje Evropske unije naređuju trgovcima da na policama označe proizvode čija je gramaža smanjena. Kakvo je stanje u našoj zemlji?

Otkako su cijene krenule galopirajuće rasti izazvane inflacijom, kao prateća pojava globalno pojavila se i tzv. šrinkflacija, smanjivanje gramaže proizvoda uz iste ili veće cijene. Tako je sada pola kilograma kafe upakovano u 350 grama, a košta isto, dok je možda najprepoznatljiviji primjer čokolada, koja je od prvobitnih 100 grama, spala na 90, i na kraju na 75 grama. Cijena te čokolade je sada značajno veća. Skoro svi prehrambeni proizvodi prate ovaj trend.

“Ono što je na našem tržištu vidljivo je da više nemate više kilogramska pakovanja, pa više nije ni litra jogurta, već 1,25 jogurta i mlijeka pa se svi dovijaju kako da zarade u ovom vremenu”, izjavila je Murisa Marić, Udruženje građana “Don”, Prijedor.

Iako je šrinkflacija zakonski dozvoljena, nije fer prema potrošačima, kojima proizvođači svjesno manipulišu. U pojedinim zemljama, poput Francuske, vlada je naredila trgovcima da na policama označe proizvode čija je gramaža smanjena, a koji su zadržali staru cijenu. Predstavnici potrošača kažu da se to u Bosni i Hercegovini ne može očekivati u skorije vrijeme.

Ekonomisti kažu da se skrivanje poskupljenja i veći profit naravno kriju iza svega, ali navode još primjera kako proizvođači, uslovno rečeno, varaju kupce.

“Na polici se jedan do drugog nalazi dimljeni sir, međutim na stvarnom dimljenom siru koji je veće cijene se nalazi mliječna mast, a na ovome lažnom koji se lažno deklariše kao sir se nalazi biljna mast. Ako imamo biljnu mast, onda nije sir. Onda imamo kod raznih vrsta pavlaka, koje se lažno predstavlaju kao pavlaka, koja bi se trebala praviti od mlijeka, a u njoj je mliječna mast”, istakao je ekonomista, Igor Gavran.

Da bi sve bilo kamuflirano i teže uočljivo, proizvodi se sada uglavnom pakuju sa naljepnicama do recimo vrha boce, pa se često tokom kupovine i ne vidi sama gramaža. Mnogi tek kad dođu kući i raspakuju kesu, vide da su u stvari kupili manje.

(TIP/Izvor: bhrt.ba/Autorica: Zorica Vujmilović/Foto: Ilustracija/AA)