Prošlo je 29 godina od kada je na području Srebrenice, zaštićene zone UN-a, počinjen genocid nad Bošnjacima u kojem je u julu 1995. godine ubijeno više od osam hiljada Bošnjaka – muškaraca, žena, golobradih dječaka, staraca…

Ista prezimena na više nišana u Memorijalnom centru u Potočarima svjedoče o tome da su ubijane čitave porodice, uglavnom njihovi muški članovi – muževi, očevi sa sinovima, braća, rođaci, bez obzira na starosnu dob, a njihovi posmrtni ostaci tokom proteklih godina ekshumirani su iz više pojedinačnih i masovnih grobnica.

Glasnogovornica Instituta za nestale osobe BiH (INO BiH) Emza Fazlić kazala je Feni da su žrtve genocida pronađene u ukupno 87 masovnih grobnica. U 44 slučaja se radi o primarnim masovnim grobnicama, a u 39 slučajeva su u pitanju sekundarne grobnice.

Žrtve su pronađene u još tri površinske masovne grobnice i u jednoj jami, te i u još 1.000 pojedinačnih ili zajedničkih grobnica.

Nerijetko su posmrtni ostaci jedne osobe pronađeni u dvije ili više grobnica, što svjedoči o namjeri počinitelja da njihovim premještanjem sa jedne lokacije na drugu prikriju zločin.  

Porodice žrtava genocida godinama tragaju za posmrtnim ostacima svojih najmilijih, kako bi ih na dostojanstven način ukopali i kako bi njihove napaćene duše konačno našle mir. Nije rijedak slučaj da bude pronađeno i identificirano samo par kostiju, pa se porodice, u nadi da će pronaći i ostatak skeleta, ne odlučuju dati saglasnost za ukop.

Isto tako, neke porodice se odluče da u Memorijalnom centru u Potočarima ukopaju i nekompletne posmrtne ostatke, kako bi imali gdje doći i proučiti Fatihu svojim najmilijima.

S druge strane, negatori genocida, i 29 godina poslije pokušavaju umanjiti razmjere ovog stravičnog zločina, uprkos činjenici da je tadašnji visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko u julu 2021. godine nametnuo dopune u Krivičnom zakonu BiH kojima se zabranjuje i kažnjava negiranje genocida i veličanje ratnih zločinaca.  

Ipak, veći dio civiliziranog svijeta svjestan je razmjera počinjenog zločina, o čemu svjedoči i činjenica da je 23. maja ove godine Generalna skupština Ujedinjenih nacija izglasala Rezoluciju o genocidu u Srebrenici, kojom se 11. juli utvrđuje kao „Međunarodni dan sjećanja i obilježavanja genocida počinjenog u Srebrenici 1995. godine“.

Na osnovu ove rezolucije Generalne skupštine UN-a, Stalna misija BiH pri UN-u danas će organizirat prvu zvaničnu komemoraciju u UN-u na visokom nivou, u povodu obilježavanja 29. godišnjice genocida na Bošnjacima u Srebrenici 1995. godine.

– Prvi put, u sali Generalne skupštine UN na Istriveru, ćemo sa grupom prijatelja i čelništvom Ujedinjenih nacija obilježiti Međunarodni dan sjećanja na genocid 1995. u Srebrenici utvrđenom Rezolucijom Generalne Skupštine UN-a 23. maja ove godine. Dok postoje Ujedinjene nacije taj dan će se obilježavati – da se ne zaboravi – da se ne dogodi – nikome – nikada više – objavio je ranije stalni predstavnik BiH pri UN-u Zlatko Lagumdžija.

Danas će, kao i svake godine do sada, u Memorijalnom centru u Potočarima biti obilježena 29. godišnjice genocida nad Bošnjacima „Sigurne zone UN-a“ Srebrenica i obavljen ukop 14 identifikovanih žrtava genocida iz jula 1995. godine.

Najmlađa žrtva koja će biti ukopana ove godine je sedamnaestogodišnji Beriz (Omera) Mujić rođen 1978. godine u Zvorniku. On je u julu 1995. godine ubijen na području Sućeske kod Bratunca, a njegovi posmrtni ostaci su ekshumirani u maju 2023. godine na području općine Srebrenica. On će biti ukopan uz svoga brata Hazima koji je u Potočarima ukopan 2013. godine.

Najstarija žrtva koja će biti ukopana je Salić (Ibrahima) Hamed, rođen 1927. godine. On je imao 68 godina kada je nestao u ljeto 1995. godine na području Žepe. Njegovi posmrtni ostaci su ekshumirani na lokalitetu Slap u Žepi, u maju 2014. godine.

Ove godine zajedno će biti ukopani braća Efendić, Hasib i Ćamil. Oni su na području lokaliteta Baljkovica nestali u ljeto 1995. godine, a njihovi posmrtni ostaci ekshumirani su iz različitih grobnica na području Srebrenice, odnosno na lokalitetima Kula i Potočari i to 2011. i 2006. godine.

Hasib i Ćamil će konačan smiraj ove godine naći uz svog trećeg brata, Edhema, koji je u Potočarima ukopan 2007. godine.

Glasnogovornica INO BiH Emza Fazlić navodi da su posmrtni ostaci većine žrtava koje će biti ukopane ove godine ekshumirani uglavnom u ranijim godinama, neke od njih i prije dvije decenije i to na području Bratunca odnosno iz primarne grobnice Lažete 2000. godine, zatim iz sekundarne masovne grobnice Blječeva 2004. godine, iz masovne grobnice Zeleni Jadar u Srebrenici 2007. godine, iz masovne grobnice Kamenica 2007. godine…

Kaže kako su neke od žrtava ekshumirane iz dvije masovne grobnice, odnosno njihovi posmrtni ostaci su pronađeni u primarnoj i u sekundarnoj masovnoj grobnici.

– Porodice su pak, uprkos činjenici da su posmrtni ostaci odavno ekshumirani i identificirani tek ove godine smogli snage da daju svoju saglasnost za ukop ovih žrtava – navodi Fazlić.

I ove godine će se nizati nišan pored nišana sa istim prezimenom, jer će i ovoga puta brat biti ukopan pored brata, sin pokraj oca, rođak uz rođaka, pored pet amidžića biće ukopan i šesti…

Žrtve koje će ove godine biti ukopane u Memorijalnom centru Srebrenica – Potočari su:

1. Efendić (Uzejir) Hasib, rođen 1931. godine;

2. Efendić (Uzejir) Ćamil, rođen 1928. godine;

3. Krdžić (Daut) Mehmed, rođen 1961. godine;

4. Omić  (Asim) Sabrija, rođen 1966. godine;

5. Šiljković (Ramo) Mušan, rođen 1956. godine;

6. Harbaš (Ragib) Sakib, rođen 1975. godine;

7. Mujić (Omer) Beriz, rođen 1978. godine;

8. Jašarević (Ismet) Ahmet, rođen 1971. godine;

9. Salihović(Mehmed) Nevres, rođen 1970. godine;

10. Salkić (Muharem)  Ibrahim, 1935. godine;

11. Bašić (Adem) Midhat, rođen 1973. godine;

12. Mustafić (Kadrija) Hajdin, rođen 1959 godine;

13.  Mandžić (Arif) Latif, rođen 1964. godine;

14. Salić (Ibrahim) Hamed,rođen 1927. godine.

Fazlić navodi da se u Komemorativnom centru u Tuzli nalaze posmrtni ostaci još 11 žrtava genocida koje su do sada identifikovane uz pomoć DNK metode, ali porodice još nisu dale svoju saglasnost za njihov ukop, uglavnom zbog nekompletnosti tijela ovih žrtava.

Tu se nalaze i posmrtni ostaci još 49 žrtava koje su identifikovane uz pomoć DNK metode, ali porodice u ovim slučajevima još uvijek nisu pristupile zvaničnoj identifikaciji i potvrdili identitet dobiven DNK analizom te dali saglasnost za ukop ovih žrtava.

– Stotine posmrtnih ostataka koje se nalaze u Komemorativnom centru u Tuzli čekaju i na proces reekshumacije kako bi bili pridodani posmrtnim ostacima žrtava koji su pronađeni i ukopani u prethodnim godinama. Ove godine, nakon kolektivne dženaze u Potočarima, tačnije 15. jula, započet će proces reeskhumacija, te će se ove godine reekshumirati posmrtni ostaci 78 žrtava. Njima će se dodati njihovi posmrtni ostaci koji su naknadno pronađeni i identificirani. Reekshumacije će trajati do 22. jula – kazala je Fazlić.

Podsjetila je da je u Memorijalnom centru u Potočarima do sada ukopana 6.751 žrtva genocida, dok je na drugim lokalitetima ukopano još 237 žrtava genocida. Dakle, do sada je konačan smiraj našlo 6.988 žrtava genocida.

– Do sada su u mezarju Memorijalnog centra u Potočarima ukopana 442 maloljetnika i 28 žena. Od tog broja 21 je žena žrtava genocida, a ostale su stradale tokom 1992. godine – kazala je Fazlić.

Najmlađa do sada ukopana žrtva u Potočarima je novorođenče, djevojčica Fatima Muhić, a najstarija nana Šaha Izmirlić, rođena 1901. godine.

– Do sada su obavljene 23 kolektivne dženaze u Potočarima, a ove godine se obavlja 24-ta. Tokom 2003. godine obavljene su tri dženaze, kada je i ukopan najveći broj žrtava, ukupno 989. Zatim, na dženazi u julu 2005. godine ukopani su posmrtni ostaci 609 žrtava. Najmanji broj žrtava ukopan je 2020. godine kada je konačan smiraj našlo svega devet žrtava (vrijeme pojave Corona virusa) – kazala je Fazlić.

Još uvijek se traga za oko hiljadu žrtava genocida u Srebrenici.

(TIP/Izvor: Fena/Foto: Agencija Anadolija)