Iz Nezuka krenula je kolona učesnika ovogodišnjeg “Marša mira”, pješačkog pohoda u okviru obilježavanja 29. godišnjice genocida u Srebrenici.

Kako je od ranije poznato učesnici Marša mira će se u narednim danima kretati obrnutom rutom od one kojom su Srebreničani u ljeto 1995. godine pokušavali doći do slobodne teritorije, u Tuzlu ili Kladanj.

Pohod traje tri dana, a ruta od Nezuka do Potočara je duga blizu 100 kilometara.

Osman Salkić, jedan je od onih koji su uspjeli preživjeti put smrti, u razgovoru za N1 kazao kako je svake godine sve veći broj djece koja učestvuju u Maršu mira.

“Ovo je udruženja Djeca boraca aktivno nekoliko godina. Ove godine je dva puta veći broj djece, nego što je bilo prošle godine. Budi se svjest kod omladine. Svake godine primjećujemo da ljudi iz drugih mjesta, svijeta dolaze više nego iz Bosne. To treba da bude motiv i školama i udruženjima da organizovano dolaze na manifestaciju. Ukoliko mi zaboravimo, šta da očekujemo od drugih.

Bude se sjećanja na događaj koji su tada prethodili. Kada naiđem na pojedinim dijelovima, tačno znam gdje su koji ljudi ostalo. Nije se moglo pomoći nekim ljudima. Mi koji smo preživjeli bili smo samo sretnici. Niko nije znao ko je hrabriji, snažniji… U datom momentu se našli na dobrom mjestu i to nas ostavili živim”, naveo je Salkić jutros za N1.

Potom je dodao:“Kod mnogih svjest još uvijek nije proradila. U Sarajevu me pitaju je li moguće da su vas toliko pobili, kako onda ubijediti ljud eu Srbiji. Ljudi treba da shvate da tako ništa ne možemo postići. Moramo se naslanjati jedni na druge”.

U Potočare bi trebali stići 10. jula, a dan kasnije prisustvovati kolektivnoj dženazi u mezarju Memorijalnog centra Srebrenica – Potočari na kojoj će ove godine biti ukopani posmrtni ostaci još 14 žrtava genocida.

Učesnici “Marša mira” dnevno pješače oko 30 kilometara i na određenim mjestima staza je izuzetno naporna, nepristupačna i zahtjeva solidnu fizičku spremnost učesnika.

Kolonu “Marša mira” svake godine predvode veterani koji su uspjeli preživjeti put smrti i genocid iz jula 1995. godine.

(TIP/Izvor: N1/Foto: F.Z.)