Prije tačno četiri godine svjedočili smo zadnjim “normalnim” cijenama novih automobila, prije nego što je bukvalno nastao cjenovni cunami. Što smo nekad za 30.000 KM mogli kupiti punopravan porodični auto s dizelskim motorom, danas ne možemo ni mali gradski auto s trocilindarskim benzincem.

Maj 2020. godine, prva pandemijska godina i zadnji bljesak normalnih cijena automobila. Kao da je jučer bilo, prijatelj zove da se pohvali kako je uhvatio zadnji voz i pazario stariji model Škode Octavije 1.6 TDI na rasprodaji s akcijskom cijenom od 29.990 KM.

I zaista, jedan od najkompletnijih i najprodavanijih automobila na bh. tržištu u nepune tri decenije, po cijeni koja danas, samo četiri godine kasnije, djeluje u najmanju ruku kao protutnjali san, postala je misaona imenica. Sad možemo samo da žalimo što nismo bili hrabriji i da se prisjećamo nekih drugih vremena, mada je u tadašnjoj perspektivi većini građana i nov automobil od 20.000 KM bio nedostupan.

Tada smo se više držali uvezenih polovnjaka, kojih je u našu zemlju ulazilo drastično više. Kao prvo, trgovci polovnim autima su imali mnogo veći izbor dizelskih automobila na lageru u Evropi, a i bh. standard nas tjerao da se protegnemo do magičnih 20.000 KM za nabavku auta, pogotovo što naš mentalitet, opravdano ili ne, više cijeni polovan Golf TDI sa 200.000 pređenih kilometara na satu nego nov Citroen C3. Sada kada drastično manje polovnjaka ulazi u našu zemlju, kupci se okreću novim automobilima, samo što oni više nisu tako povoljni, već za normalan auto danas treba dati “i novce i ovce”.

Šta je utjecalo na povećanje cijena?

Škoda je bosanskohercegovački brend broj jedan već duži niz godina. Kupci su prepoznali niz aduta koje Škoda donosi u ruhu i s razlogom češki brend drži petinu prodaje novih automobila u našoj zemlji.

Prosječan godišnji rast, integracija sigurnosnih asistenata i viši troškovi transporta samo su neke od stavki koje podižu cijenu za krajnjeg potrošača navodi brend menadžer Škode BH Ismir Omeragić.

“Cijene novih vozila rastu na godišnjem nivou za cca 5 do 6 posto plus povećanje troškova transporta. To je u suštini prosječni rast cijena kakav se bilježi i kod ostalih roba. Na rast cijena vozila često više utječu drugi faktori poput ugradnje obavezne opreme (npr. nedavno ubačene obavezne stavke prema zahtjevima UNECE / GSR-2 regulative što je dovelo do rasta cijena vozila u prosjeku za 1.500 do 2.500 KM). To je znatno veći porast nego onaj koji uzrokuju redovna inflatorna kretanja.”

“Povećanje cijena vozila ne smanjuje potražnju za vozilima, ali s druge strane imamo prisutnu dugogodišnju stagnaciju prodaje vozila gdje ukupno tržište Bosne i Hercegovine od 2008 g. ne prelazi 10 000 novih putničkih motornih vozila. I naravno ne treba zaboraviti da na tržište novih vozila samo dijelom utiče rast cijena, a najviše ekonomski standard stanovništva, povoljne mogućnosti financiranja itd.”, zaključuje Omeragić.

Toyota je zadnjih godina krunisala poslovanje koje se iz godine u godinu nadograđuje, a njihov adut su hibridi i 10-godišnja garancija. No, nije ni Toyota bila imuna na trend rasta cijena, pa smo od direktora Toyote BiH, Damira Višoševića zatražili komentar na cjelokupnu situaciju u kojoj Toyota ipak pravi razliku i konstatno povećava prodajne brojke.

“Cijene vozila su uvećane u posljednjem periodu iz razloga koje bih podijelio u dvije grupe. Jedna grupa su povećanje osnovnih cijena materijala i energije uzrokovane inflacijom ali i globalnom političkom nestabilnošću. Sve to je lančano utjecalo na povećanje cijena. Druga grupa su nova tehnološka rješenja na vozilima, dodatni zahtjevi zakonodavaca sa stanovišta sigurnosti, komunikacije vozila i ekološke norme”, navodi Višošević.

“Ne tako davno, u dodatnu opremu vozila su pripadali naprimjer air bagovi, senzori pritiska u gumama, komunikacija vozila u slučaju nesreće, takozvana “crna kutija”. Sve to su sada obavezni elementi svakog novog vozila. Uskoro će se početi s primjenom i nove Euro 7 ekološke norme, što pred proizvođače stavlja nove dodatne zahtjeve, te utiče na konačne cijene”, dodaje Višošević.

“Promjene cijena se nisu odrazile na nivo prodaje. Naprotiv, tržište je “živnulo” što pokazuju kako naši tako i prodajni rezultati drugih brendova. Ako govorimo o Toyoti, naši kupci su oduvijek željeli opremljenija vozila. S druge strane, i sama osnovna oprema naših vozila obiluje sigurnosnim sistemima tako da su Toyota vozila po tom osnovu bila i jesu opremljenija od konkurencije. Cijene će i dalje pratiti trend inflacije ali i trendove uvođenja novih tehničkih rješenja, dodatnih sigurnosnih sistema kao i potencijalnih dodatnih “ekoloških” davanja”, zaključuje Višošević.

Koliko je koji auto poskupio?

Kopajući po arhivi starih cjenovnika, čovjek shvati kako su cijene ustvari do jučer bile prizemljene, a danas, kada su bar 30 do 40 posto veće, svi se hvatamo za glavu i komentarišemo nešto što više nikada neće biti. Drastična razlika u cijenama nije došla preko noći, već su uvoznici iz godine u godinu, pa čak iz mjeseca u mjesec počeli pumpati cijene.

U jednom trenutku nestašica dijelova natjerala je proizvođače da traže alternative koje su plaćali više. Auta su bila manje dostupna, a rokovi isporuke mnogo duži da su neki kupci potpisivali ugovore s rokom čekanja od godinu dana. Samim tim, cijene su postepno počele da se podižu.

Vratili smo film četiri godine unzad i tačno provjerili cijene tada i sada. Naime, u službenom cjenovniku Renaulta, model Captur u ulaznoj verziji Zen 1.0 TCe sa 100 KS i ručnim mjenjačem je koštao 29.800 KM. Danas takav, komparativni model, TCe 90 Evolution košta 39.200 KM, dakle, 9.400 KM više. To je rast od skoro 32 posto.

Kijin mali crossover Stonic 1.2 DPi je koštao 25.990 KM, dok u aktuelnoj ponudi ovaj model košta 32.899 KM s PDV-om. Kupac će dakle za maltene isti model platiti 6.909 KM ili skoro 27 posto više. Kupac Peugeota 208 je 2020. godine je za srednji paket opreme Allure i srednji benzinac iz ponude PureTech 100 bez opcija trebao platiti 31.183 KM, a danas, četiri godine poslije isti auto do registracije košta 39.991 KM. Razlika koju kupac plaća u 2024. godini je 8.808 KM ili skoro 30 posto više.

Jedan od najvećih cjenovnih skokova doživio je Dacia Logan. Kada se pojavio 2021. godine osnovni model 1.0 SCe Essential koštao je 19.990 KM, dok optimalnija opcija TCe 100 ECO-G s tvorničkom plinskom instalacijom koštala 23.000 KM. To je 9.600 KM manje nego kod trenutnog Logana s nešto bogatijim paketom opreme ili procentualno preko 40 posto povećanje cijene.

Također, prije četiri godine mogli ste kupiti bar 15-tak različitih modela za manje od 20.000 KM, od malog VW Up-a do konkretnije Seat Ibize ili čak limuzinskog Fiat Tipa. Danas je ispod 27.000 KM teško naći novi automobil A segmenta, iako se za veći i konkretniji automobil treba izdvojiti između 30.000 i 40.000 KM. Istina je da većina tih malih modela zbog tehnoloških i sigurnosnih standarda morala platiti danak i odjezditi s tržišta. Kao prvo, njihovo povećanje cijena je u pojedini slučajevima zabilježilo i 50-postotni rast, što recimo kod SUV-ova nije registrovano, a kao drugo kupci u cijeloj Evropi, a pogotovo u BiH ne bi bili spremni platiti toliko veće cijene i zato na tržištu imamo sve manji broj malih i povoljnih vozila.

Cijene skaču, a prodaja cvjeta

Može se reći da na cijene novih automobila utječu i cijene energenata koji lančano podižu i druge troškove poput proizvodnje i transporta. Tako cijene automobila skaču, a na kraju sve plaćaju kupci. S ekonomske tačke gledišta prodaja bi trebalo da pada, međutim, ona iz mjeseca u mjesec raste. Zadnja dva mjeseca bh. tržište je registrovalo skoro pa rekordnu količinu od preko 1.200 novih automobila, što je brojka iz zlatnog perioda od prije 17 godina. Tačnije, iako još skromna spram evropskih standarda, prodaja novih vozila u Bosni i Hercegovini konstatno raste. Istina, nova vozila najmanje kupuju fizička lica, njih oko 35 posto, jer su kupci uglavnom pravni subjekti.

U bliskoj budućnosti možemo očekivati novi rast cijena, jer automobili postaju tehnološki komplikovaniji i softverski sofisticiraniji. S obzirom na to da su prodajne brojke u kontinuiniranom porastu, evidentno je da smo se već pomirili s takvim scenarijem i da smo prihvatili drastično veće cijene kao novo normalno vrijeme.

(TIP/Izvor: Klix.ba)