Kako lokalne zajednice u Bosni i Hercegovini mogu ojačati saradnju s dijasporom, kako privući nove investicije, ojačati komunikaciju sa dijasporom i potaknuti prenos znanja, te koju ulogu u tom procesu mogu imati društvene mreže i ostali komunikacijski alati? Ovo su samo neke od tema skupa u Neumu koji je održan od 26. do 28. juna, kome su prisustvovali predstavnici 30 partnerskih lokalnih samouprava kao dio projekta USAID Diaspora Invest.

Dijaspora želi biti pokretač promjena, poručeno je sa skupa. Jedan od posljednjih primjera angažmana stručnjaka iz iseljeništva je osnivanje neformalne grupe Poslovnog savjetodavnog vijeća bh. dijaspore, koja okuplja 21 osobu iz 11 zemalja svijeta s ciljem pomoći u širenju pozitivnih priča iz naše zemlje, kreiranja mreže saradnika i privlačenja investitora.

Dobrila Boba Vukmanović, projektna menadžerica USAID-a u BiH, podsjetila je da je prva faza projekta Diaspora Invest za pet godina svojim rezultatima premašila očekivanja.

“Za nas je to bio veoma inovativan, ali i rizičan poduhvat jer nijedan donator nije imao tako sveobuhvatan projekat koji se u potpunosti fokusira na dijasporu. U toj prvoj fazi podržali smo 164 kompanije koje su povezane s dijasporom. Uglavnom su to bile nove firme, čiji je prosjek starosti bio 11 mjeseci. Novi kapital smo doveli u zemlju i zaista je to jedna sjajna priča. Lekcije iz tog prvog projekta pokazale su da ljudi ulažu na opštinskom nivou, te smo pokrenuli drugi projekat u iznosu od 15,7 miliona dolara i rezultati tog projekta su već vidljivi, uklučujući i današnji skup. Fokusirani smo na rad sa 30 lokalnih zajednica, kao nosioca razvojnih projekata u svojim okruženjima, u čemu dijaspora ima ključnu ulogu. Činjenica da dans imamo predstavnike 30 opština i gradova je znak da u ovako maloj zemlji postoji jasno opredjeljenje da, kroz uključivanje dijaspore, napravimo poslovne iskorake i stvorimo pozitivno okruženje”, izjavila je Vukmanović.

O rezultatima projekta koji potiče angažman opština i gradova ka dijaspori iz Mostara imaju samo riječi hvale. Za samo pola godine odobrene su im četiri aplikacije za sufinansiranje dijasporskih investicija, a prema riječima Željke Dujmović iz tamošnje gradske uprave, rezultati su ih pozitivno iznenadili i vjeruju da će doprinijeti njihovom daljem razvoju.

Opština Berkovići prva se priključila ovoj fazi projekta Diaspora Invest i iako su mala lokalna zajednica, čine važne korake da unaprijede uslove za potencijalne ulagače iz dijaspore.

“Anketa za umrežavanje dijaspore koju smo postavili uliva nam nadu da smo identifikovali ljude spremne da ulažu i pomognu svom mjestu. Mislim da ćemo odavde svi otići s idejama kako da unapređujemo svoj rad i dovodimo nove investitore”, istakao je Draško Džombeta iz Berkovića.

Učesnici su mogli čuti i iskustva iz Cazina, gdje je krajem prošle godine održan veoma uspješan poslovni forum dijaspore sa prepunom salom, mnoštvom pitanja i pozitivne energije. Prvom investicijom pohvalili su se i iz Ljubinja, a da ovakva okupljanja značajno doprinose vidljivosti opština i gradova potvrdio je i Džanan Serdarević iz Općine Centar Sarajevo, poručivši da vjeruje kako lokalne zajednice u BiH imaju znanje, ali trebaju više raditi na tome da budu vidljivije investitorima iz dijaspore.

Predstavnici lokalnih samouprava posebno su pohvalili fleksibilnost koja im je data u ovom projektu, a od irskog stručnjaka za dijasporu Martina Russella čuli su korisne savjete kako da promijene percepciju javnosti i uključe dijasporu u lokalni razvoj.

“Kada razmišljamo o dijasporskom angažmanu, uvijek se to odnosi na temu šta oni mogu uraditi za nas, šta mogu uložiti, a ne pitamo se šta mi odavde možemo uraditi da ih privučemo. Posljednje o čemu govorimo su ljudi, a ljudi donose odluke o povratku, prenosu ideja, iskustava, pa i investiranju”, kazao je, između ostalog Russell.

Poručio je da treba krenuti od tri ključna pitanja za dijasporu: Šta možemo učiniti za vas (šta vam možemo dati)? Da ste vi na našem mjestu, šta biste uradili? i Koga znate ko bi ulagao?

U nastavku događaja Armin Alijagić iz udruženja Naša perspektiva govorio je o najboljim praksama u organizaciji i promociji biznis događaja za dijasporu, materijalima koji se kreiraju za ove poslovne forume, s fokusom na videe i investicijske brošure koji imaju dugoročnu vrijednost. Drugi dan je posvećen komunikaciji na društvenim mrežama kao korisnom alatu za učinkovit angažman dijaspore, kao i vještinama za predstavljanje investicijskog potencijala i ponude, dok se trećeg dana govorilo o rodnoj inkluziji i naporima koji imaju za cilj umrežavanje dijaspore.

Druga zajednica Mreže praktičara bila je izvrsna prilika za razmjenu informacija, iskustava, ali i izazova, čime su stvorena vrijedna partnerstva za budući razvoj.

(TIP)