Mate Rimac sinoć je u francuskom Molsheimu predstavio prvi Bugatti razvijen pod njegovim vodstvom – Tourbillon.

Osnovna mu je cijena, bez dodatne opreme i drugih davanja, 3.8 milijuna eura. Rimac, šef Bugatti Rimca, kaže da je rasprodano skoro svih 250 primjeraka.

No kakav je zapravo automobil nasljednik Chirona, za koji Mate Rimac naglašava da je u cijelosti razvijen u Hrvatskoj?

Motor i ključne karakteristike

Tourbillon odbacuje Chironov 8.0-litreni W-16 motor s četiri turbo punjača i zamjenjuje ga potpuno novim 8.3-litrenim V-16 motorom s cross-plane radilicom – 16-cilindarskim ekvivalentom flat-plane V-8 motora, koji se vrti do 9000 okretaja u minuti i razvija 986 konjskih snaga te 900 Nm okretnog momenta. Cosworth je pomogao u razvoju ovog motora, baziranog na prirodnom usisavanju. 

Obećano je zapravo ukupno 1775 konjskih snaga: 986 KS iz motora, 789 KS iz tri električna motora, što znači da je bez buđenja V16 motora tu pogon na sva četiri kotača, domet od gotovo 60 km samo na električni pogon i snaga usporediva s Ferrarijem 812 Superfast. Maksimalna brzina je ograničena na 445 km/h.

Unatoč potpuno novom V16 motoru, nije duži od Chirona. Uz to je i 33 milimetra niži od prethodnika. Teži nešto manje od Chirona – koji ima 1995 kg – unatoč tome što ima bateriju od 25 kWh tešku 200 kg smještenu uz kralježnicu, gdje bi normalno bio mjenjač, te dva električna motora na prednjoj osovini i još jedan na stražnjoj osovini.

Iskorištava tanju središnju konzolu kako bi smanjio stakleni dio kabine i frontalnu površinu, čime kabina postaje ergonomičnija i smanjuje se otpor zraka. Tu su i vrata dostojna automobila od gotovo 4 milijuna eura i agresivniji, niži profil. 

Kako piše Top Gear, ključ ovog automobila, za razliku od Veyrona, čini se da je Rimčeva spremnost da surađuje s vrhunskim dobavljačima, gdje je to prikladno, umjesto da ide punim putem Koenigsegga i proizvodi apsolutno sve unutar kuće: Brembo za kočnice, Concepto za instrumente, Cosworth za motor, Divergent 3D za ovjes, Rimac Technology za elektroniku…

Fascinantna unutrašnjost

Unutrašnjost Torbillona posebno oduševljava. Ime Tourbillon nije jedini element inspiriran satovima. Skup instrumenata prezentiran je poput mehaničkog sata, montiran na stup upravljača i nikada nije zaklonjen. Staklo koje pokriva ove instrumente izrađeno je od brušenog safirnog kristala, skupog materijala koji urari koriste zbog njegove otpornosti na ogrebotine.

“Prava revolucija je u unutrašnjosti,” kaže Rimac za Car and Driver, ističući da ništa ne čini automobil zastarjelim brže od tehnologije zaslona.

Frank Heyl, direktor dizajna za Bugatti Rimac, slaže se. “Zarobljeni smo u tehnologiji našeg vremena,” kaže. “Kako učiniti automobil relevantnim na 2075. godine, a da ne izgleda smiješno u vremenu koje će imati holografske zaslone ili kontaktne leće s proširenom stvarnošću? Dajte cijeloj unutrašnjosti analogni način interakcije.”

Ne samo analogni, već i skulpturalni i mehanički fascinantan, s upravljačem fiksnog središta koji nikada ne zaklanja skup instrumenata. Dostupan je mali zaslon za one kojima treba nekoliko piksela, ali zaslon se može sklopiti, ne ostavljajući ništa osim kristalne kralježnice konzole i najmekše kože. Sve ovo je prilagodljivo, a Bugatti će rado Tourbillon za svoje kupce uskladiti s određenim satom ili jahtom koju vole.

Vanjski elementi i još neki aduti

Vanjski dizajnerski elementi poput rešetke u obliku potkove, C-oblika linije koja dijeli stražnji dio kabine i podignute kralježnice koja se proteže središtem krova vizualno povezuju Tourbillon s Chiron i drugim značajnim Bugattijima iz prošlosti, poput Type 35 i Atlantic. Iako nalikuje Chironu, Tourbillon ne dijeli niti jednu komponentu sa svojim prethodnikom. Kako smo naveli, niži je, rešetka u obliku potkove je uža, C-linija je oštrija, a blatobrani su širi.

Tourbillon kontrolira protok zraka s suptilnim ulaznim točkama kod prednjih svjetala i C-linija. Karbonski difuzor ispod tijela proteže se ispod stražnje polovice automobila, a njegova prisutnost omogućava da potopljeno stražnje krilo služi isključivo kao zračni kočioni sustav, bez dodavanja otpora na putu do maksimalne brzine od 445 km/h. Pametni softver kontrolira spajanje motora i električnih motora (svi razvijeni unutar Bugatti Rimac), omogućujući postizanje brzine od 100 km/h za približno 2.0 sekunde i 400 km/h za oko 25 sekundi, piše Index.hr.

(TIP/Foto: Bugatti)