Izvršni odbor Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) zaključio je konsultacije prema članu IV Statuta MMF-a sa Bosnom i Hercegovinom (BiH) bez formalne rasprave.

Ekonomski rast pokazao se otpornim uprkos kontinuiranim negativnim utjecajima rata u Ukrajini. Rast se u 2023. godini usporio i dostigao vrijednost od 1,7 posto, sa nivoa od 4,2 posto, koliko je iznosio u 2022. godini, ali će se, prema projekcijama, ove godine uvećati na 2,5 posto, te će u srednjoročnom periodu ostati prigušen na nivou od približno 3 posto.

Inflacija je, sa rekordne vrijednosti od 17,4 posto, koju je dostigla u oktobru 2022. godine, postepeno opadala i u 2023. godini je u prosjeku iznosila 6 posto, a u 2024. godini se očekuje njen daljnji pad na 3 posto.

Međutim, inflacija u koju nisu uključene cijene hrane i energije pokazuje se upornijom, odražavajući kontinuirane pritiske izazvane povećanjem plata.

Neizvjesnost u pogledu ekonomske perspektive je visoka i preovladavaju negativni rizici, uključujući naglo usporavanje rasta u Evropi, povećanu volatilnost cijena roba, te rastuće političke napetosti unutar zemlje.

S druge strane, napredak na putu pristupanja Evropskoj uniji mogao bi dati poticaj reformama i rezultirati širim pozitivnim utjecajem. Fiskalni bilans se pogoršao i, poslije suficita od 0,9 posto iz 2022. godine, u 2023. godini je zabilježio deficit od 1,7 posto, što je odraz akumuliranog učinka nekoliko trajnih povećanja plata u javnom sektoru i socijalnih davanja.

Povećani deficiti i velike otplate duga doveli su do velikog povlačenja vladinih depozita, što je rezultiralo umanjenjem rezervi. Ukupni javni dug je u 2023. godini porastao na 32,2 posto, a potrebe za finansiranjem su velike u oba entiteta.

Procjena Izvršnog odbora

Ekonomija BiH pokazala se otpornom u teškom okruženju. Ekonomski rast će, prema projekcijama, ojačati počevši od ove godine, iako neće dostići nivo koji bi doveo do konvergencije s EU. Inflacija će nastaviti trend opadanja, ali se pritisci izazvani povećanjem plata zadržavaju.

Rizici su i dalje povišeni, uključujući kako rizike od intenziviranja regionalnih sukoba i naglog usporavanja rasta u Evropi tako i rizike na domaćem planu, od rasta političkih napetosti i veće zastupljenosti ekspanzivnih makroekonomskih politika.

S druge strane, otvaranje pristupnih pregovora sa Europskom unijom moglo bi poduprijeti reformski zamah i povećati povjerenje.

U fokusu fiskalne politike trebalo bi biti obuzdavanje tekuće potrošnje, uz istovremeno očuvanje investicijskih izdvajanja koja će potaknuti rast. Prema projekcijama, fiskalni bilans će u 2024. godini porasti na 2,4 posto BDP-a s vrijednosti od 1,7 posto, koju je zabilježio u 2023. godini, što je odraz akumuliranog učinka nekoliko trajnih povećanja plata u javnom sektoru i socijalnih davanja.

Vlasti bi trebale poduzeti mjere za obuzdavanje deficita ograničavanjem potrošnje na plate u javnom sektoru, izbjegavanjem diskrecionih povećanja socijalnih davanja i novih mjera pomoći, te preispitivanjem ostale tekuće potrošnje. Istovremeno, trebaju očuvati potrošnju na javne investicije koje potiču rast.

Potrebno je ublažiti fiskalne rizike koji proistječu iz povećanja minimalne plate i ograničavanja rasta cijena električne energije.

Vlasti trebaju smanjiti potrebe za finansiranjem i pripremiti planove za slučaj da ne budu u mogućnosti osigurati finansijska sredstva. Fiskalne rezerve smanjene su zbog povećanih budžetskih deficita, velikih otplata duga i povlačenja vladinih depozita. Oba entiteta ove se godine suočavaju s velikim potrebama za finansiranjem, koje se vjerovatno neće moći podmiriti samo na domaćem tržištu. Budžeti entiteta predviđaju značajne emisije dužničkih instrumenata, od kojih neke tek treba precizno odrediti. Vlasti trebaju smanjiti deficite s ciljem ograničavanja potreba za finansiranjem, precizirati planove zaduživanja i utvrditi dodatne mogućnosti smanjenja tekuće potrošnje kako bi se pripremile za potencijalni manjak finansijskih sredstava.

Kako bi se ponovno izgradile fiskalne rezerve, uz istovremeno poboljšanje kvaliteta potrošnje, potrebno je provesti reforme. Reforme, uključujući pregled zaposlenosti u javnom sektoru, plata i socijalnih davanja, potrebne su s ciljem povratka u zonu fiskalnog suficita u srednjoročnom periodu. Potrebno je izvršiti preraspodjelu resursa sa tekuće na kapitalnu potrošnju, prvenstveno za infrastrukturu, zelenu energiju i digitalizaciju. U konačnici je neophodno mobilizirat i dodatne prihode, između ostalog pomoću smanjenja poreznih olakšica.

Aranžman valutnog odbora i dalje je uporište stabilnosti i potrebno ga je očuvati. Treba se snažno oduprijeti pritiscima na Centralnu banku (CBBiH) usmjerenim na finansiranje budžeta vlada ili kreditiranje banaka.

CBBiH treba dodatno ojačati okvir obavezne rezerve, između ostalog putem povećanja stopa naknade za rezerve koje komercijalne banke drže kod CBBiH. Potrebno je nastaviti s primjenom pravila o ispunjavanju obavezne rezerve na devizne depozite u devizama, te nakon prijelaznog perioda prijeći s djelimičnog na potpuno ispunjavanje obavezne rezerve na ovaj način. Reduciranje jaza između stopa naknade CBBiH i kamatnih stopa u eurozoni smanjilo bi poticaj da banke sredstva plasiraju u inostranstvu, čime bi se obuzdao odliv kapitala. Ako bi se povećanje naknade prenijelo na kamatne stope na kredite, to bi moglo doprinijeti daljem smanjenju inflacije.

Potrebno je nastaviti pažljivo pratiti rizike u finansijskom sektoru, te poboljšati pripravnost za krizu. Treba osigurati da klasifikacija aktive banaka i rezerviranja za kreditne gubitke tačno odražavaju kreditni rizik i gubitke. Vlasti trebaju pustiti da privremene mjere usmjerene na kontroliranje povećanja kamatnih stopa na kredite ove godine isteknu prema planu. Uvođenje zaštitnih slojeva kapitala za sistemski rizik je dobrodošla mjera.

Uvođenje dodatnih zaštitnih slojeva kapitala, te mjera usmjerenih na zajmoprimce, dodatno bi unaprijedilo paket makroprudencijalnih instrumenata. Uspostavljanje fonda za finansijsku stabilnost za cijelu BiH, koji bi mogao olakšati restrukturiranje banaka i osigurati likvidnost u iznimnim slučajevima, značajno bi ojačalo mrežu finansijske sigurnosti. Potičemo vlasti da zatraže FSAP misiju, koja bi pomogla u procjeni otpornosti sistema u okruženju rastućih rizika i proizvela mapu puta za reforme u finansijskom sektoru, uključujući one povezane s putem pristupanja EU.

Tranzicija ka zelenoj energiji i pripreme za uvođenje poreza na ugljik EU oblasti su koje zahtijevaju hitno djelovanje. Vlasti bi što je prije moguće trebale uvesti mehanizam određivanja cijene ugljika. Trebaju postepeno ukinuti subvencije za električnu energiju i uspostaviti sistem trgovanja emisijama (ETS) usklađen sa sistemom u EU, sa privremenim alternativama uvođenja cijena ugljika, kao što su porez ili akciza kao moguće mjere, budući da bi provedba sistema trgovanja emisijama mogla zahtijevati period od nekoliko godina.

S ciljem pospješivanja rasta, treba ubrzati reforme usmjerene na unapređenje upravljanja, zaštitu finansijskog integriteta, borbu protiv korupcije i ubrzanje procesa digitalizacije.

Potrebno je unaprijediti nadzor, transparentnost i poslovanje javnih preduzeća, riješiti nedostatke u javnim nabavkama i ojačati upravljanje javnim investicijama. Nedavno usvajanje zakona o sprečavanju pranja novca i sukobu interesa dobrodošli su koraci, a vlasti bi trebale krenuti s odlučnom i djelotvornom provedbom novih zakona. Potičemo vlasti da zatraže MMF-ovu sveobuhvatnu dijagnostičku procjenu upravljanja, koja bi pomogla u identificiranju i utvrđivanju prioritetnih reformi. Postavljanje BiH na putanju većeg rasta i osiguranje većih mogućnosti njenim građanima u konačnici će smanjiti iseljavanje stanovništva.

(TIP/Izvor: Biznisinfo/Foto: Ilustracija/Buka)