‘Farma 5 jaja’: Kako su dvojica sportista iz Bijeljine postali senzacija na društvenim mrežama i promijenili tržište jaja
Dugogodišnji prijatelji i zaljubljenici u sport Zdravko Perić i Nemanja Makić, 24-godišnji su mladići iz Bijeljine, koji su za vrlo kratko vrijeme i na originalan način postali prava senzacija, kako na društvenim mrežama, tako i na domaćem tržištu.
Video u kome na seoskom imanju, goli do pojasa i sa slamnatim šeširima, šetaju po farmi koja nosi naziv “Farma 5 jaja”, dostigao je toliku viralnost da ga je za svega dva mjeseca pregledalo više od 550.000 korisnika na društvenim mrežama.
Ovi mladi sportisti u oktobru prošle godine došli su na ideju da na seoskom imanju Zdravkovog oca pokrenu vlastiti posao. Ubrzo su osnovali farmu slobodnog uzgoja koka nosilja i dali joj naziv “Farma pet jaja”.
“5 jaja se zove farma. I svi se pitaju – zašto? Riječ je o tome da se u pet jaja nalazi idealan dnevni unos vitamina i minerala, a i doručak od pet jaja sadrži oko 30g proteina potrebnih da tijelo apsorbuje u jednom obroku”, priča za Buku Zdravko Perić i dodaje – “Prijatelj i ja smo cio život u sportu, glavna namirnica za ishranu su nam bila jaja. Tako smo prvo nabavili za svoje i potrebe svojih prijatelja sportista, nekih 180 koka nosilja, te smo vrlo brzo dostigli maksimum potražnje. Stoga smo morali povećavati proizvodnju”, priča Perić.
O njihovim počecima govorio je za Buku i Nenad Makić, koji navodi da se u ovom poslu nikada ranije nije okušao, iako ga je selo oduvijek privlačilo.
“Bavim se tenisom i nikada ranije nisam obavljao nijedan posao na selu, ali su me ljepote sela i život u prirodi oduvijek privlačili. Tada mi je prijatelj predložio da na njegovom imanju započnemo posao. Ideja me oduševila i već u oktobru prošle godine tu ideju smo i realizovali”, kaže za Buku Nenad Makić.
Danas njihova farma broji oko 600 koka nosilja, a dnevna proizvodnja iznosi od 500 do 550 jaja.
“Sa plasmanom nemamo problema, jaja prodajemo putem društvenih mreža a snabdijevamo i manje grilove, piljare, neke manje ugostiteljske objekte. Donosimo i jaja na kućnu adresu svojim mušterijama sa besplatnom dostavom. Pokrenuli smo i jednu manju kampanju, gdje smo išli po zgradama, obilazili naselja i prezentovali kupcima naš proizvod, gdje smo im prikazali razlike između kaveznog i slobodnog uzgoja. Tako smo stekli i nove kupce”, priča nam Makić.
Obzirom da su put do kupaca vrlo lako pronašli, ubrzo su potrebe postale veće od kapaciteta proizvodnje. Stoga, planiraju proširenje farme, dogradnju novih objekata i uvođenje novog jata. Budućnost vide u organskoj proizvodnji.
“U procesu smo registracije firme i nadamo se nekim podsticajima. Imamo mnogo planova i što se tiče kapaciteta, ali i drugih rasa koka nosilja kao što je unos italijanske rase “leghorn”, koja nosi bijela jaja, koja su bila posebno tražena tokom Vaskrsa, a planiramo i unos ‘araukana’ rase, iz Čilea koja nosi zelena jaja. Plan za iduću godinu nam je 2.000 koka nosilja”, priča o svojim planovima za Buku Zdravko Perić.
Prednosti slobodnog uzgoja, priča nam Perić, su mnogobrojne. Njihove koke već od 5.00h ujutro izlaze van na ispašu -“Cijeli dan su vani, tu je hranjenje domaćom hranom kukuruzom, pšenicom, suncokretom, tu su svi potrebni minerali za njihovu ishranu. Ishrana je biljna i pravi veliku razliku između domaćih i jaja iz kaveza”, objašnjava Perić, a Zdravko dodaje: “Čitav dan im je sunčeva svjetlost dostupna, po danu su puštene na travnatu livadu koja je ograđena, imaju 1.500 kvadrata i to nam je i bio primaran cilj. Svi se bave uzgojem koka nosilja u kaveznom sistemu, gdje su one očerupane i ne vide bijela dana za svog života i čak im se i duplo pali i gasi svjetlo da bi one mislile da je dva puta dan i snijele dva jajeta, što je nehumano”.
Naši sagovornici na kraju razgovora za BUKU podsjećaju da je u Evropi donesen zakon prema kome će od 2027. godine biti zabranjen uzgoj koka u kavezu, te su izrazili nadu da će takav vid proizvodnje da zaživi i na našim prostorima.
(TIP/Izvor: Buka/Autorica: Ivana Đurđević)
Teško njesra… s jedne strane pričaju o dekarbonizaciji i sl., a s druge strane o devastirajućem efektu eksploatacije litija na…