Najkraćim putem od TK do KS, dva kantona koji najviše pune budžete, potrebna su vam 2,5 sata vožnje. Dobili smo odgovor iz Autocesta FBiH koji je poražavajući.

Dvije najveće privredne regije u Bosni i Hercegovini, sarajevsku i tuzlansku, koje ujedno, kada je riječ o javnim prihodima, najviše pune budžete, do daljnjeg će povezivati aktuelna dionica magistralnog puta M18, koja Sarajevo i Tuzlu spaja preko Semizovca, Kladnja i Olova.

To je trenutno najkraća ruta između ova dva grada. No, da biste automobilom prevalili 122 kilometra ove dionice, trebaju vam, u idealnim uslovima, dva i po sata. Kamionima, šleperima i autobusima znatno duže.

Odluka Vlade FBiH

Iako je Vlada Federacije BiH 21. decembra 2023. donijela odluku o izradi glavnog projekta izgradnje brze ceste Sarajevo – Tuzla, za šta je izdvojeno 4,5 miliona KM, pola godine kasnije ovo je ostalo samo mrtvo slovo na papiru.

Zvaničnu potvrdu o tome Fokus je dobio iz Autocesta FBiH. Kako su naveli iz ovog javnog preduzeća, u Programu kapitalnih transfera javnim preduzećima, koji je objavljen u martu ove godine, nije utvrđen projekat brze ceste Sarajevo – Tuzla!

Iz Autocesta su kazali da su prilikom sačinjavanja Plana poslovanja za 2024. razmotrili da li navedeni projekat ispunjava uslove kako bi se moglo ići u aktivnosti raspisivanja tendera za ove namjene. Došli su do zaključka da ovaj projekat ne može ući u plan poslovanja za ovu godinu.

Pozvali su se, prije svega, na Transportnu strategiju FBiH za period 2015 – 2030. odnosno pripadajući akcioni plan u kojem nema projekta brze ceste Sarajevo – Tuzla. Nema ga, kažu, ni u Prostornom planu FBiH za period 2008 – 2028. koji je usvojio jedan dom u Parlamentu Federacije BiH. Dodali su da je saobraćajnica Sarajevo – Tuzla postojećim prostornim planom TK definisana kao magistralna cesta (dakle, u obliku u kojem sada postoji, op.a.), a ne kao brza cesta.

Fokus.ba i RTV Slon Tuzla zajedno su, tragom ovih informacija, istražili mogućnosti pokretanja s mrtve tačke ovog projekta odnosno boljeg povezivanja Sarajeva i Tuzle.

Zastupnik u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH Admir Čavalić, zajedno s kolegicom Mirjanom Marinković-Lepić, prošle godine predložio je amandman na budžet koji podrazumijeva pet miliona KM za izradu projekta izgradnje brze ceste Sarajevo -Tuzla. Upravo zahvaljujući tom amandmanu, Vlada je i donijela odluku o izradi glavnog projekta izgradnje brze ceste Sarajevo – Tuzla.

Najjači privredni centri

– Smatrao sam da će nešto biti od toga. I dan-danas postoji budžetska stavka u aktuelnom budžetu za 2024. godinu, ali s nula KM. Ta sredstva su negdje preusmjerena. Vjerovatno će ta budžetska stavka nestati sljedeće godine kako se, uslovno kazano, bude čistio budžet. To je porazno! Riječ je o dva kantona koji čine suštinu ekonomskog prostora FBiH, dva ekonomski najjača kantona. To nije dobro. Ne samo za ova dva kantona i njihove građane nego i za BiH u cjelini. Zašto? Pa ta dva najjača privredna centra sinergijom stvaraju pozitivne efekte za čitavu BiH – kazao nam je Čavalić.

Komentirajući porazni odgovor iz Autocesta FBiH, Čavalić to objašnjava činjenicom kako ovaj projekat nije u fokusu federalne politike u cjelini.

– Ako posmatrate federalnu politiku kroz prizmu cestogradnje, vidjet ćete da su ključni KS i HNK. Imate i onaj dio prema Zenici. Dakle, ciljevi su izlaz prema moru i izlaz prema EU, ali se pri tome veoma zanemaruje sjeveroistočni dio BiH i tu upravo spada TK – rekao je Čavalić.

Naša ekipa u proteklom periodu provozala se Centrotransovom linijom Sarajevo – Tuzla. Kamera je na pojedinim dijelovima ove dionice rijetko kada tokom vožnje bila stabilna, što dovoljno govori o kvalitetu same ceste.

– Redovno obavljamo liniju Sarajevo – Tuzla. Put je prilično loš. Ima mnogo rupa, krivina. Nekada je putnicima muka. Evo, vidite kako zvoni u autobusu. Kao da idemo po makadamu. Ima puno i saobraćajnih nezgoda. Vozim dugi niz godina. Vozio sam i kamione. Kada siđete s autoputa na ovaj put, više se slomite, nego da vozite do Slovenije – priča nam Edin Muslić, vozač Centrotransa, dok se vozimo ovom dionicom.

Strategije i planovi

Mirsad Jašarspahić, predsjednik Privredne komore FBiH, naglašava da je od prijeke potrebe izgradnja brze ceste Sarajevo – Tuzla s obzirom na dvije snažne industrijske regije.

– Mi u Privrednoj komori FBiH posmatramo rejone u smislu privrednog kretanja, koliko ima proizvodnih kapaciteta, ko, šta i gdje prevozi itd. Znači, jedna od najznačajnijih putnih komunikacija u privrednom, idustrijskom smislu, jeste potez Tuzla – Sarajevo. Uvijek se strategije, planovi i projekti donose na osnovu najzahtjevnijih regija, i to ne samo na osnovu mjerenja prometa – kazao nam je Jašarspahić.

Fokus.ba je još u martu ukazao na činjenicu da od brze ceste Sarajevo – Tuzla vjerovatno ništa neće biti, čime je javnost dodatno animirana. U proteklom periodu se o problemu putne izoliranosti TK razgovaralo u nekim stručnim krugovima, a na konferenciji koja je planirana 10. i 11. juna u Tuzli o ovome bi svoje stavove trebali iznijeti i državni i federalni ministri, kao i sam premijer Nermin Nikšić.

Selim Bešlagić, član Tuzlanskog akademskog kluba, kazao nam je da se još 2016. godine u Parlamentu Federacije BiH usvajao strateški razvoj infrastrukture koji je stvari izveo na čistac, i to negativno po Tuzlanski kanton.

– U njemu nemate nijednog puta ni autoputa koji je dobio terminske planove izgradnje u Tuzlanskom kantonu. Ko je to usvojio? Zastupnici u Parlamentu. Koliko naših ima? Oko 30. Prema tome, nisu dali nijednu primjedbu. Mi želimo pokrenuti ovo pitanje da se napravi jedna sinergija u TK, bez razlike koje su stranke u pitanju u Parlamentu FBiH. Strategija TK mora biti jedinstveni stav naših zastupnika i ljudi u vlasti – rekao je Bešlagić.

Safet Husanović, zamjenik predsjednika Skupštine Tuzlanskog akademskog kluba, ističe da nisu tačne tvrdnje kako nema novaca za realizaciju projekta poput brze ceste Sarajevo – Tuzla.

– Postoji više načina finansiranja. Jedna se odnosi na prihode iz budžeta. Samo iz našeg kantona u federalni budžet ide 200 miliona KM godišnje. Tu su onda i krediti, kako FBiH tako kantona, tako i gradova… Tu je i međunarodna zajednica, kao naprimjer EBRD i druge međunarodne finansijske institucije. Pare nisu problem, problem je što mi šutimo – kazao je Husanović.

Putevi stari 50 godina

Još jedan apsurd kada je riječ o finansijskom doprinosu TK budžetima u BiH, a koji zauzvrat nije dobio ni metra brze ceste odnosno autoputa.

Prema izračunu Tuzlanskog akademskog kluba, u TK je registrovana osmina svih motornih vozila u BiH. U 2023. bilo je ukupno 1.184.758 registrovanih vozila. Također, građani TK u budžet na godišnjem nivou izdvajaju 160 miliona KM za namjene održavanja postojećih puteva i izgradnju novih.

Zlatko Kovačević, univerzitetski profesor, kaže da su putevi stari više od 50 godina.

– Oni su u lošem stanju. Više od dvije trećine tih puteva je u takvom stanju da traži neophodnu intervenciju, rekonstrukciju itd. Gustina puteva tog nivoa u BiH je 4,1 metar na kvadratnom kilometru. To je na začelju okruženja. Međutim, još lošiji od takvog stanja je upravo TK. U Tuzli imamo nulu – zaključuje profesor Kovačević.

Dokle će vozači iz Tuzle, pitaju iz Tuzlanskog akademskog kluba, na putu dužine 60 kilometara do Doboja, trebati više od sat i 20 minuta vožnje, na putu do Orašja, dužine 75 kilometara, također više od sat i 20 minuta, a do Sarajevo više od 150 minuta vožnje.

Iz Autocesta FBiH su, odgovarajući na naš upit, naveli kako u okviru svojih nadležnosti provode aktivnosti na pripremi za gradnju dionice Orašje – Tuzla (dionica Mača – Tuzla, u dužini od osam kilometara, a koja će biti u sastavnom dijelu budućeg autoputa Sarajevo – Beograd. U toku su, naveli su nam, izrada glavnog projekta, zatim odgovarajućih studija, kao i otkup zemljišta na ovoj trasi.

(TIP/Izvor:  A. DUČIĆ/Fokus.ba i Adnan Ćebić/RTV Slon)